Psihologija - Pamćenje

Pamćenje

mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.

Model pamćenja - usporedba s obradom podataka u računalu

• Kodiranje - promjena ulaznih podataka u oblik u kojem se mogu pohraniti u pamćenju

• Pohrana - zadržavanje informacija

• Dohvaćanje - pronalaženje pohranjenih informacija i vraćanje u našu svijest (računalo može pretraživati, a mi kad nešto zaboravimo moramo ponovno učiti (kodirati)

Razine zapamćenosti

• razina traga

• razina prepoznavanja

• razina reprodukcije

• razina automatizacije

razina traga

kada se ponovno učenje sadržaja koje nismo u stanju reproducirati (ponoviti) niti prepoznati, odvija brže i uspješnije nego učenje sadržaja koje nikad nismo učili

razina prepoznavanja

kada sadržaje nismo u stanju reproducirati, ali ih možemo prepoznati među ostalim sadržajima

razina reprodukcije

kada sadržaje koje smo učili možemo u potpunosti obnoviti

razina automatizacije

kada sadržaje koje smo učili u svakoj prilici i u svako vrijeme možemo brzo, vješto i u cijelosti obnoviti

Tok kretanja informacija kroz 3 različite faze pamćenja

imaju svoju funkciju, kapacitet i vrijeme trajanja. Te faze su povezane, događaju se istodobno s pomoću nekoliko tzv. kontrolnih procesa

SENZORNO PAMĆENJE

• “atrij” kroz koji informacija ulazi u sustav

• osjetilni podražaji djeluju na naše osjete i informacije dolaze u mozak. 

• mozak bira informacije koje će obraditi i zadražava ih u senzornom pamćenju, a ostale, nebitne, nestaju.

Vrste senzornog pamćenja

• ikoničko pamćenje – (vidno) - traje oko ½ sek.

• ehoičko pamćenje - (slušno) – traje oko 2-4 sek

  Omogućuje nam kontinuirani doživljaj svijeta umjesto nepovezanih slika i zvukova. 

KRATKOROČNO PAMĆENJE (radno pamćenje)

Traje od nekoliko sekundi – 30 s. Njegove funkcije su primanje informacija iz senzornog pamćenja i zadržavanje informacija u svijesti za njihovu neposrednu upotrebu te njihovo prebacivanje u dugoročno pamćenje.

FUNKCIJE KRATKOROČNOG PAMĆENJA

1. ako nam informacija treba samo za kratko vrijeme, zadržavamo je ponavljanjem, a zatim se ona gubi

2. ako nam informacija treba za duži rok, onda je kodiramo da je što uspješnije pohranimo

3. ako nam treba neka informacija koju znamo otprije, onda je “vratimo” iz dugoročnog pamćenja i s njom baratamo

na koji način olakšati kratkoročno pmćenje i za što ga koristimo

• grupiranje čestica, smislena organizacija

• Zahvaljujući kratkoročnom pamćenju:

  • u stanju smo pratiti razgovor i točno reproducirati što smo čuli te čitati i razumjeti tekst.

  • npr. pisanje bilješki na satu

  • rješavanje zadataka iz fizike ili matematike

DUGOROČNO PAMĆENJE

1. pohrana informacija

2. neograničenog kapaciteta i trajanja

3. važno je dobro organizirati sadržaj pamćenja, dulje ćemo pamtiti informacije koje češće koristimo i za koje imamo više znakova za dosjećanje

vrste dugoročnog pamćenja

1. deklarativno pamćenje (eksplicitno) odnosi se na znanje koje iskazujemo riječima

   - semantičko pamćenje

   - epizodno pamćenje 

2. nedeklarativno pamćenje (implicitno) odnosi se na znanje o tome kako nešto učiniti, reakcije usvojene klasičnim uvjetovanjem i pamćenje prostora i vremena nekog događanja. (ne iskazujemo ga riječima, već znanje pokazujemo)

DEKLARATIVNO (EKSPLICITNO) PAMĆENJE

• SEMANTIČKO PAMĆENJE

• EPIZODNO PAMĆENJE

SEMANTIČKO PAMĆENJE

koje se odnosi na pamćenje riječi, pojmova, gramatičkih pravila, odnosno pamćenje općenitog znanja i činjenica o svijetu

EPIZODNO PAMĆENJE

koje se odnosi na pamćenje događaja koji smo osobno doživjeli, odnosno pamćenje vezano za specifične događaje, objekte, ljude. Zove se još i autobiografsko jer nam omogućuje da se sjećamo stvari iz naše prošlosti, te misli i emocija i povežemo ih u cjelovitu priču o našem životu

NEDEKLARATIVNO (IMPLICITNO) PAMĆENJE

• PROCEDURALNO PAMĆENJE

• PAMĆENJE VREMENA, MJESTA I UČESTALOSTI ZBIVANJA

• PAMĆENJE KLASIČNIM UVJETOVANJEM

PROCEDURALNO PAMĆENJE

odnosi se na znanje o tome kako nešto učiniti (npr. vještine).

Uključuje tri faze:

• kognitivnu fazu, shvatiti što treba napraviti

• fazu povezivanja, povezati u cjelinu

• automatsko odvijanje vještine
  

PAMĆENJE VREMENA, MJESTA I UČESTALOSTI ZBIVANJA

odnosi se na automatsko pamćenje prostora i vremena nekog događanja (Treći put častiš!)

PAMĆENJE KLASIČNIM UVJETOVANJEM

odnosi se na pamćenje asocijacija, vrlo često neugodna iskustva (npr. strah od zubara)

Zaboravljanje

pojava gubitka sjećanja koja se očituje u nemogućnosti obnavljanja onih sadržaja koji su prethodnim učenjem činili dio čovjekova iskustva

Osnovni uzroci zaboravljanja

• postupno osipanje tragova pamćenja, tragove pamćenja koje ne koristimo duže vrijeme jednostavno gubimo; npr. lozinka za e-dnevnik

• nemogućnost pronalaženja informacija, ako nemamo dobru strategiju pohranjivanja informacija u dugoročnom pamćenju nećemo je ni moći pronaći kad nam zatreba, što je isto kao da je nemamo; (fenomen Na vrhu jezika)

• represija, potiskivanje onih sadržaja koji su nam neugodni ili ih se bojimo;

•  interferencija:

retroaktivna interferencija, učenje novih sadržaja je uzrok zaboravljanja onih sadržaja koje smo prethodno učili. (Učili smo nastavke za glagole iz Latinskog i totalno zaboravili one koje smo prethodno učili iz Talijanskog) )

proaktivna interferencija - kad nešto što smo ranije naučili ometa ono što danas učimo. (voziti auto u Engleskoj, nakon što smo vozili u Europi)

Zajednički naziv za obje interferencije je NEGATIVNI TRANSFER.

POZITIVNI TRANSFER – kad učenje jednog gradiva olakšava učenje drugog.

Mnemotehnike

tehnike za poboljšanje pamćenja. Služe zadržavanju sadržaja koje bismo najvjerojatnije zaboravili, a nastoji se:

• akronimi

• riječi, fraze ili rečenice (Einstein miriše cvijeta dva)

• metoda mjesta (zamislimo pojmove na nekim mjestima)

• bizarno predočavanje (peronospora - predočiti pero na nosu)

Pravila uspješnog učenja

• učenje treba planirati- odrediti vrijeme i ukloniti sve ometajuće faktore

• važno je mjesto gdje se uči – isto mjesto nakon nekog vremena ono samo po sebi provocira na učenje

• razviti unutarnju motivaciju, tj. pronaći ono što nas zanima u tom gradivu

• učiti s razumijevanjem

• vještina slušanja onoga što predavač govori- prepoznati temeljne ideje

• važno je vođenje bilješki na predavanjima

• organizirati informacije koje imamo – strukturirati gradivo

• grupirati sadržaje po sličnosti ili razlikama- transfer

• upotreba mnemotehnika

• važan je način ponavljanja (smisleno)- na početku aktivno i često ponavljanje, na glas je najbolje

• izbjegavati interferencije- zato se preporuča učenje prije ili poslije spavanja

• dobro je gradivo prenaučiti

Pravila uspješnog učenja - okolina

• važno je osvjetljenje

• važno je provjetravanje – ako koncentracija kisika padne ispod 10% pada jako i pamćenje

• temperatura okoline treba biti optimalna

• izbjegavati preglasne šumove

• ergonomski namještaj

• umor očiju –tehnike opuštanja očiju

Patološke smetnje pamćenja

• Hipomnezije (smanjena mogućnost pamćenja)

• Hipermnezije (pamćenje svih informacija)

• Paramnezije (lažna sjećanja)

• Retrogradna amnezija (nemogućnost dosjećanja događaja prije ozljede mozga)

• Anterogradna amnezija (nemogućnost stvaranja novog dugoročnog pamćenja)