pek ponavljanje

ekonomija

znanost koja proučava kako društvo upravlja svojim oskudnim resursima

oskudni resursi

ograničenost društvenih resursa

deset načela ekonomije

1. kako ljudi donose odluke

2. kako ljudi međudjeluju

3. kako djeluje gospodarstvo kao cjelina

kako ljudi donose odluke

1. ljudi se suočavaju s kompromisima

2. cijena nečega jest ono čega se moramo odreći kako bismo to dobili

3. razumni ljudi razmišljaju na granici

4. ljudi reagiraju na poticaje

kako ljudi međudjeluju

1. trgovina može koristiti svima

2. tržišta su obično dobar način organiziranja gospodarske aktivnosti

3. države ponekad mogu popraviti rezultate tržišta

kako djeluje gospodarstvo kao cjelina

1. standard života određene zemlje ovisi o sposobnosti te zemlje da proizvodi robu i usluge

2. cijene rastu kada država tiska previše novca

3. kratkoročni kompromis društva između inflacije i nezaposlenosti

efikasnost

svojstvo društva koje mu omogućava da najbolje iskoristi oskudne resurse

pravednost

svojstvo pravedne raspodjele ekonomske dobiti među članovima društva

Peltzmanov efekt

opisuje situaciju u kojoj sigurnosne mjere povećavaju rizik jer ljudi kompenziraju dodatnu zaštitu povećanom sklonosti rizičnom ponašanju. Primjer je vozač koji se osjeća sigurnije jer automobil ima sigurnosni pojas ili zračne jastuke, pa vozi brže ili opasnije, što smanjuje efektivnu sigurnost koju mjera namjerava osigurati

planska ekonomija

jedan središnji planer organizira ekonomsku aktivnost s ciljem promoviranja ekonomskog blagostanja za državu kao cjelinu

tržišna ekonomija

odluke milijuna poduzeća i domaćinstava vođene osobnim interesima dovode do općeg ekonomskog blagostanja društva

eksternalije

utjecaj aktivnosti neke osobe na blagostanje promatrača

tržišna snaga/moć

mogućnost jednog ekonomskog subjekta da znatno utječe na cijene na tržištu

Pigouvski porezi

porez koji je nametnut da bi ispravio učinke negativne eksternalije, a nazvan je po Arthuru Pigou

dizajniran kako bi potaknuo privatne donositelje odluka da uzmu u obzir društvene troškove koji se javljaju zbog negativnih eksternalija

produktivnost

količina roba i usluga proizvedenih tijekom svakog radnog sata

gospodarski rast

povećanje količine proizvedene robe i usluga

bruto domaći proizvod

ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji

inflacija

povećanje opće razine cijena unutar jedne ekonomije

poslovni ciklus

nepravilno kolebanje ekonomskih aktivnosti mjerenih zaposlenošću i proizvodnjom

dva osnovna ekonomska modela

1. dijagram kružnog toka

2. granica proizvodnih mogućnosti

dijagram kružnog toka

vizualni model gospodarstva koji pokazuje kako novac teče kroz tržišta, između domaćinstava i poduzeća. Prikazani su 2 donosioca odluka: poduzeća i domaćinstva. Oni djeluju na tržištu dobara i usluga (potrošnja, prihod, plaća, dobit i najamnina, dohodak) i na tržištu faktora proizvodnje (rad, zemlja, kapital)

granica proizvodnih mogućnosti

predstavlja maksimalnu kombinaciju dvaju dobara ili usluga koje društvo može proizvesti pri datim resursima i tehnologiji. Ako nacrtamo dijagram, na horizontalnoj osi stavimo količinu jednog dobra, a na vertikalnoj količinu drugog dobra. Krivulja GPM pokazuje granične mogućnosti proizvodnje: svaki položaj na krivulji predstavlja optimalno korištenje resursa, dok točke unutar krivulje označavaju neiskorištene resurse, a točke izvan krivulje trenutno su nedostižne. Kretanje duž krivulje ilustrira opportunity cost ili oportunitetni trošak, što znači da da bismo proizveli više jednog dobra, moramo žrtvovati određenu količinu drugog dobra. Granica je obično konkavna prema ishodištu jer resursi nisu savršeno zamjenjivi, pa što više proizvodimo jednog dobra, to veći trošak nastaje u obliku smanjenja proizvodnje drugog dobra

mikroekonomija

bavi se proučavanjem kako domaćinstva i poduzeća donose odluke i njihovim međusobnim djelovanjem na određenim tržišta

mikroekonomija - primjeri

učinci poreza na korištenje automobila

utjecaj strane konkurencije na europsku industriju automobila

učinak visokoškolskog obrazovanja na životnu zaradu pojedinca

makroekonomija

proučava pojave u gospodarstvu kao cjelini

makroekonomija - primjeri

utjecaj financijske krize na zaposlenost i gospodarski rast

učinci smanjenja poreza na dohodak na ukupnu proizvodnju roba i usluga

BDP

mjeri ukupan dohodak zarađen unutar gospodarstva kao i ukupne rashode na proizvedenu robu i usluge u tom gospodarstvu

odrednice produktivnosti

1. fizički kapital po radniku

2. ljudski kapital po radniku

3. prirodni resursi po radniku

4. tehnološko znanje

fizički kapital

količina opreme i zgrada koje se koriste za proizvodnju robe i usluga

tehnološko znanje

razumijevanje najboljih načina proizvodnje robe i usluga

ljudski kapital

znanje i vještine koje su radnici stekli obrazovanjem, usavršavanjem i iskustvom

dvojako značenje pojma kapital

1. sustav društvenih odnosa u kojima je moguće funkcioniranje vrijednosti kao kapitala koje se oplođuje

2. glavnica, novčana i materijalna supstanca koja se oplođuje cirkulacijom u ekonomskom procesu

proizvodna funkcija

iznos kapitala po radniku utječe na količinu proizvodnje po radniku, a druge odrednice ostaju konstantne

učinak sustizanja

zemlja će lakše postići gospodarski rast ako je na početku relativno siromašna

opadajući prinosi

svojstvo prema kojem se korist od dodatne jedinice inputa smanjuje s porastom količine tog inputa

opadajući granični proizvod

svojstvo da se granični proizvod ulaznog elementa smanjuje kako se količina tog ulaznog elementa povećava

npr. kada dolaze novi radnici, oni moraju dijeliti opremu i svi moraju raditi u gužvi, pa što se više radnika zapošljava, svaki od njih pridonosi manjoj proizvodnji nekog proizvoda

FDI

izravna inozemna ulaganja → aktivnosti poduzeća izvan zemlje sjedišta, ulaganje u proizvodne pogone podružnice

BDP

dohodak koji su u zemlji zaradili rezidenti i nerezidenti

BNP

dohodak koji su zaradili rezidenti u zemlji i inozemstvu

bdp + neto dohodak od vlasništva u inozemstvu

što sve utječe na gospodarski rast

obrazovanje

zdravlje i ishrana

vlasnička prava i politička stabilnost

slobodna trgovina

istraživanje i razvoj

rast stanovništva?

Thomas R. Malthus

Esej o načelima populacije, njegova najpoznatija knjiga

tvrdio da populacija ima tendenciju da raste geometrijskom progresijom (2, 4, 8, 16…), dok se resursi, posebno hrana, povećavaju samo aritmetičkom progresijom (1, 2, 3, 4…)

zaključio je da će populacija rasti brže od proizvodnje hrane, što će dovesti do nestašica hrane, gladi i prirodnih katastrofa koje ograničavaju rast stanovništva

Malthusova osnovna teza o ograničenim resursima i populacijskim pritiscima u praksi se nije direktno ispunila zbog tehnološkog napretka u poljoprivredi i promjena u demografiji

glad se javlja povremeno kao rezultat političkih nestabilnosti i neravnomjerne raspodjele dohotka

iako glad nije opća pojava kao što je Malthus predvidio, danas postoji zabrinutost oko ograničenih prirodnih resursa (voda, energija, zemljište) i ekoloških posljedica intenzivne proizvodnje hrane

vrijeme kao faktor proizvodnje

nema supstitucije, akumulacije i nadoknade, ograničeno je i oskudno

moguće ekonomizirati efikasnom organizacijom

opća teorija proizvodnje

ekonomski proces ili proces privređivanja obuhvaća cjelokupnost društvenih pregnuća, koja prevladanjem brojnih ograničenja svjesno teže zadovoljavanju potreba stanovništva

supstituti

proizvodni faktori koji su međusobno zamjenjivi

komplementarni faktori

prijeko potrebni faktori koji se u nekoj vrsti proizvodnje koriste u određenom uvijek jednakom, omjeru (npr. bakar u proizvodnji bakrene žice)

fiksni proizvodni koeficijent

omjer činitelja proizvodnje konstantan neovisan o opsegu proizvodnje

granična produktivnost

produktivnost još jednog dodatnog inputa

granični proizvod pomnožen cijenom outputa

etape gospodarskog razvoja

1. dominacija agrarnog sektora (plodno tlo i radno stanovništvo)

2. klasični industrijalizam (kapital i strojevi)

3. postindustrijsko informacijsko društvo (ljudski kapital)

teorija tranzicije stanovništva (W. S. Thomson)

1. predtranzicijska etapa

2. demografska tranzicija

3. posttranzicijska etapa

predtranzicijska etapa

uglavnom nerazvijene zemlje, nizak dohodak per capita, agrarni sektor, život na selu, neobrazovanost, kratka prosječna očekivana životna dop, visok mortalitet i natalitet

demografska tranzicija

a) rana — deagrarizacija, industrijalizacija, urbanizacija, migracija selo-grad, manja smrtnost, visok natalitet

b) srednja — opadanje smrtnosti, opadanje nataliteta

c) kasna — nizak mortalitet i natalitet, raste udio starih

posttranzicijska etapa

nisak mortalitet i natalitet, umjeren prirodni priraštaj, raste udio starih, a smanjuje se udio mlađeg stanovništva

začarani krug siromaštva

visoki prirodni priraštaj jedan je od glavnih uzročnika

nemoguće je obogatiti se uz visoki natalitet

potrebno je investirati više od veličine demografskih investicija

demografska investicija

ulaganja koja osiguravaju jednak per capita nacionalni dohodak odraslog pučanstva

ekonomske investicije

ukupne investicije umanjene za iznos demografskih investicija

demografska kretanja u RH

1)  ubrzano starenje stanovništva – opada udio mladih, a udio starijeg se povećava

2)   proces depopulacije zbog niskog prirodnog priraštaja (Hrvatska pripada krugu niskonatalitetnih zemalja)

3) neravnomjeran teritorijalni razmještaj stanovništva i koncentracija stanovništva u 4 najveća grada

4)  senilizacija i depopulacija seoskih naselja i jadranskih otoka

teorija ljudskog kapitala

sustavno se izgrađuje od sredine 20-og stoljeća, a začetnikom se smatra Jacob Mincer

gradi se na premisi pozitivne korelacije između investiranja u obrazovanje i ostvarenog dohotka (visine nadnice)

obrazovanje predstavlja trošak resursa u jednom trenutku kako bi se povećala produktivnost u budućnosti

ljudski kapital je raspoloživ zbir osobina ljudskog činitelja relevantnih za proces društvene reprodukcije na dostignutoj razini samosvijesti

globalizacija

proces primarno gospodarskog i komunikacijskog, a potom i političkog, znanstvenog, obrazovnog i kulturnog povezivanja svijeta putem izgradnje i prihvaćanja nadnacionalne pravne regulative

globalizacija na mikro i makro razini

makrorazina: države nastoje stvoriti privlačan ambijent za investitore, destimulirati bijeg kapitala u druga područja, prilagoditi obrazovanje novim potrebama i poticati znanstveni kompleks na uspješne tehnološke prodore

mikrorazina: poduzeća nastoje reinženjeringom dostići potreban stupanj fleksibilnosti i konkurentnosti, primjeren globalnim uvjetima poslovanja

simptomi globalizacije

jačanje međuovisnosti svjetske zajednice, stvaranje globalnog tržišta s pratećom utakmicom gosp. subjekata neovisno o njihovoj geo. lociranosti, produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih zemlja, uvođenje globalnih komunikacijskih mreža i povećanje gustoće komunikacije, relokacija resursa u područja jeftine radne snage i niskih poreznih opterećenja, ekspanzija telerada na tržištu rada, opći trend liberalizacije u području telekomunikacija i trgovine, ubrzavanje tehnološkog razvoja, sužavanje sadržaja ekonomskog i političkog suvereniteta država

indeks ekonomskih sloboda

ekonomski slobodne države ostvaruju visok BDP per capita

indikatori: poslovna sloboda, sloboda trgovanja, sloboda od vladine intervencije, sloboda rada, financijska sloboda, monetarna i fiskalna sloboda, sloboda investiranja, sloboda od korupcije, vlasnička prava

ekonomski slobodne, pretežito slobodne, uglavnom slobodne, uglavnom neslobodne i ekonomski represivne zemlje

apsolutna prednost

sposobnost da se proizvede neko dobro korištenjem manje količine inputa od drugog proizvođača

komparativna prednost

sposobnost proizvodnje nekog dobra uz niži oportunitetni trošak od drugog proizvođača

zašto je za ekonomiju značajan David Ricardo?

1918. objavio je knjigu „Načela političke ekonomije i oporezivanja“ u kojoj je uspostavio načelo komparativne prednosti kakvo danas poznajemo

svoje ekonomske misli iskoristio je kako bi se suprotstavio Kukuruznim zakonima koja su ograničavala uvoz žitarica

uvoz

dobra proizvedena u inozemstvu koja se prodaju na domaćem tržištu

domaća ravnotežna cijena IZNAD svjetske cijene

razlika između domaće tražene količine i domaće ponuđene količine po svjetskoj cijeni

potrošačima je bolje jer potrošačev višak raste, a proizvođačev pada

trgovina povećava ekonomsko blagostanje u zemlji

izvoz

dobra koja se proizvode u nekoj državi, a prodaju u inozemstvu

domaća ravnotežna cijena prije trgovine je NIŽA od svjetske cijene

razlika između domaće ponuđene količine i domaće tražene količine po svjetskoj cijeni

proizvođačima je bolje jer proizvođačev višak raste, a potrošačev pada

trgovina povećava ekonomsko blagostanje zemlje

carina

porez na dobra proizvedena u inozemstvu koja se prodaju u zemlji

uvozne kvote

ograničenje na količinu koju se može uvesti

razlika između carina i kvota

carine povećavaju prihod države, a uvozne kvote stvaraju višak onima koji dobiju dozvolu za uvoz

učinci carina i kvota

smanjuju količinu uvoza

povećavaju domaću cijenu dobra

smanjuju blagostanje domaćih potrošača

povećavaju blagostanje domaćih proizvođača

dovode do mrtvih tereta

dobici od međunarodne trgovine

povećana raznolikost dobara

niži troškovi ekonomije obujma

povećana konkurencija

povećana produktivnost

povećani tijekovi ideja

argumenti za ograničavanje slobodne trgovine

1) argument javnih mjesta

2) argument nacionalne sigurnosti

3) argument mlade industrije

4) argument nepoštene konkurencije

5) argument zaštite kao aduta u pregovorima

kategorizacija dobara

javna dobra

privatna dobra

zajednički resursi

prirodni monopol (klupska dobra)

najvažnija javna dobra

nacionalna obrana

temeljna istraživanja

borba protiv siromaštva

problem slijepog putnika

osoba koja ostvaruje korist potrošnjom nekog dobra, ali izbjegava platiti ga

problem slijepog putnika - posljedice za tržište

slobodni jahači mogu stvoriti probleme u društvu i ekonomiji, jer dovode do preopterećenja i smanjenja kvalitete zajedničkih dobara.

mnoge zajednice i vlade pokušavaju riješiti problem slobodnih jahača kroz različite oblike oporezivanja ili drugih vrsta regulacije kako bi se osiguralo da svi korisnici zajedničkih dobara pridonose njihovom održavanju

npr. ako privatnik želi organizirati vatromet i to naplatiti, vjerojatno nitko neće kupiti kartu jer će ljudi zaključiti da mogu vidjeti vatromet i bez da ga plate. Vatromet je ovdje društveno poželjan, ali privatno nije profitabilan. Zato lokalna vlast može povisiti porez za 2$ kako bi se organizirao vatromet

još jedan primjer slobodnog jahača uključuje situaciju u kojoj neki stanovnici zajednice koriste komunalne usluge, kao što su javna rasvjeta, ceste ili parkovi, ali ne plaćaju svoje pravedne dijelove troškova. Umjesto toga, oni se oslanjaju na doprinos drugih članova zajednice koji plaćaju poreze ili druge oblike financiranja za održavanje tih usluga

temeljna istraživanja kao javno dobro

stvaranje znanja je javno dobro

bitno je razlikovati opće znanje od specifičnog (tehnološkog) znanja

specifično, tehnološko znanje može se patentirati, npr. nova vrsta baterije

sustav patentiranja čini specifično, tehnološko znanje isključivim, dok opće znanje nema svojstvo isključivosti

specifično tehnološko znanje je privatno dok je patentirano, ali nakon nekog vremena postaje javno (npr. baterija s duljim vijekom trajanja)

država na različite načine pokušava osigurati javno dobro općeg znanja: subvencionira temeljna istraživanja u medicini, matematici, fizici, kemiji, biologiji, ekonomiji

tragedija zajedničkog

alegorija koja  ilustrira zašto se zajednički resursi troše više nego što je to poželjno s gledišta društva kao cjeline.

postoji tendencija prekomjerne potrošnje zajedničkih resursa.

Država može riješiti ovaj problem na sljedeće načine

 - propisima ograničiti korištenje zajedničkih resursa

- privatizacija – pretvaranje zajedničkog dobra u privatno dobro

- koncesija - pravo na korištenje zajedničkog dobra za obavljanje ekonomske djelatnosti u određenom vremenskom periodu

- poticaji i kazne (stimulacije i destimulacija)

- porezi

npr. degradacija čovjekova okoliša

internaliziranje eksternalija

mijenjanje poticaja tako da ljudi uzmu u obzir eksterne učinke svojih aktivnosti

javne mjere usmjerene na eksternalije

1) regulativa

2) pigouvski porezi

regulativa

država može ispraviti eksternaliju određujući da su neka ponašanja ili potrebna ili zabranjena. npr. bacati otrovne kemikalije u dovod vode je kriminalan čin. U ovom slučaju, eksterni troškovi za društvo daleko nadmašuju koristi za zagađivača.

država prema tome postavlja prinude i zabrane kojima kontrolira ovakve radnje. Budući da je nemoguće iskorijeniti cjelokupno zagađenje, društvo mora izvagati troškove i koristi da bi odlučilo koje će vrste i količine zagađenja dopustiti.

da bi se dizajnirala dobra pravila, državni regulatori trebaju znati detalje o specifičnim industrijama i alternativnim tehnologijama koje bi te industrije mogle usvojiti.

Pigouvski porezi

umjesto reguliranja ponašanja kao odgovor na eksternaliju, država može oporezivati aktivnosti koje uzrokuju negativne eksternalije i subvencionirati aktivnosti koje imaju pozitivne eksternalije.

Pigouovski porez jest porez koji je nametnut da bi ispravio učinke negativne eksternalije, a nazvan je po Arthuru Pigou.

Pigouovski porez je dizajniran kako bi potaknuo privatne donositelje odluka da uzmu u obzir društvene troškove koji se javljaju zbog negativnih eksternalija!

privatna rješenja problema eksternalija

1. moralni kodeks i društvene sankcije

2. dobrotvorne organizacije/donacije

Coaseov teorem

tvrdnja prema kojoj stranke mogu pregovarati o učinkovitoj alokaciji resursa bez transakcijskih troškova i same riješiti problem eksternalija

transakcijski troškovi - troškovi koje strane snose u procesu usuglašavanja i provedbe prilagodbe

zarade i diskriminacija

1. kompenzirajuća razlika - razlika u nadnicama koja se javlja kako bi nadoknadila nenovčane osobine različitih poslova (npr. stres, odgovornost, rizik)

2. signaliziranje

3. sposobnost, trud i sreća

fenomen ljepote

ekonomisti rada Daniel Hamermesh & Jeff Biddle; studija objavljena u časopisu American Economic Review, 1994.

ljepota se isplati!

ljudi koji su smatrani atraktivnijima of prosjeka zarađuju 5% više od ljudi s prosječnim izgledom

ljudi s prosječnim izgledom zarađuju 5-10% više od ljudi koji se smatraju manje lijepima od prosjeka

slični rezultati su dobiveni za muškarce i za žene

dobar izgled je koristan u bilo kojem poslu na kojem se radnici pokazuju javnosti (gluma, prodaja, konobarenje)

fenomen superzvijezde

javlja na tržištima koja imaju 2 osobine:

1.     svaki kupac na tržištu želi uživati u dobru koji nudi najbolji proizvođač (nema supstituta)

2.     dobro je proizvedeno tehnologijom koja omogućava da najbolji proizvođač opskrbljuje svakog kupca uz niski trošak (npr. cijena kino ulaznice / prijenos utakmice na TV-u)

- npr. Taylor Swift je super super zvijezda

plaće iznad ravnoteže

zakon o minimalnoj plaći

tržišna moć radničkih sindikata

teorija nadnice efikasnosti

statistička diskriminacija

diskriminacija koja se javlja jer je nevažna, ali vidljiva osobna karakteristika korelirana s važnom, ali nevidljivom karakteristikom

tržište savršene konkurencije

tržište na kojem postoji velik broj kupaca i prodavatelja tako da svatko pojedinačno ima zanemariv utjecaj na tržišne cijene

monopol

tržište na kojem postoji jedan prodavatelj koji određuje cijenu i puno kupaca

oligopol

tržište na kojem postoji nekoliko prodavatelja, koji nisu uvijek pretjerano kompetitivni

monopolistička konkurencija

tržište na kojem postoji velik broj prodavatelja od kojih svaki nudi donekle drugačiji proizvod

što sve utječe na pomak krivulje potražnje

1. dohodak (normalna i inferiorna dobra)

2. cijene povezanih dobara (supstituti i komplementi)

3. očekivanja

4. veličina i struktura stanovništva

što sve utječe na pomak krivulje ponude

1. tehnologija

2. očekivanja

3. broj prodavatelja

4. prirodni i društveni čimbenici

cjenovni plafon

pravno određena maksimalna cijena po kojoj neko dobro može biti prodano

cjenovni plafon nije obvezujući ako se odredi IZNAD ravnotežne cijene

cjenovni plafon je obvezujući ako se odredi ISPOD ravnotežne cijene

cjenovni prag

pravno određena minimalna cijena po kojoj neko dobro može biti prodano

kontrola najamnine na dugi i kratki rok

To je uobičajeni primjer cjenovnog plafona. U mnogim glovima, lokalna vlast određuje plafon na rentu koju kućevlasnici mogu naplatiti svojim stanarima. Cilj je pomoći siromašnima čineći cijenu stanovanja prihvatljivom. Ekonomisti često kritiziraju kontrolu rente jer smatraju da je to neučinkovit način da se siromašnima uveća standard života. Na kratki rok kućevlasnici imaju fiksan broj stanova koje mogu iznajmiti i ne mogu taj broj brzo prilagoditi promjenama na tržištu. Kratkoročna ponuda i potražnja su relativno neelastične. Primarni učinak kontrole rente na kratki rok je smanjenje rente. Pri kontroli rente na dugi rok, kućevlasnici reagiraju na nisku rentu ne gradeći nove stanove i neodržavanjem postojećih. Niska renta ohrabruje ljude da traže svoje stanove i potiče više ljudi da se presele u gradove. Prema tome i ponuda i potražnja su elastičnije na dugi rok.

društveno bogatstvo

makroekonomski agregat kojim se mjeri i iskazuje ukupnost uporabnih vrijednosti kojima raspolaže neka zajednica, na dan mjerenja

makroekonomski pokazatelj dostignute razine ekonomske razvijenosti i blagostanja

prve procjene društvenog bogatstva izradili su King i Petty (18. st.)

tvore ga uporabne vrijednosti na dan mjerenja, neovisno o trenutku nastanka

sastavnice društvenog bogatstva

1. prirodno bogatstvo - resursi nastali prirodnim procesom (šume, oranice, mineralna bogatstva i sl.)

2. proizvedeno bogatstvo - ljudskim radom stvorena dobra

   što je neko društvo ekonomski razvijenije, to će mu proizvedeno bogatstvo rasti u odnosu prirodno bogatstvo