Biološka psihologija 2. parcijala

2 svrhe proučavanja mozgovnih oštećenja:

1. unapređivanje našeg razumijevanja funkcioniranja zdravog ljudskog mozga 2. razvoj učikovitijih tretmana

tumor/ neoplazma

masa stanica koja raste neovisno o ostatku tijela tj. rak

meningeom

tumor koji raste između ovojnica - meningi

kapsulirani tumor

tumor koji raste unutar vlastite ovojnice

benigni tumor

tumor koji se može hirurski odstraniti uz mali rizik daljnjeg rasta u tijelu

infiltrativni tumor

tumor koji raste difuzno kroz okolna tkiva

maligni tumor

tumor koji nastavlja rast u tijelu čak i nakon pokušaja hirurškog odstranjivanja

metastatski tumor

tumor koji nastaje u jednom organu i širi se na druge - metastaza

moždani udar

iznenadni cerebrovaskularni poremećaj koji uzrokuje oštećenja mozga

intracerebralna hemografija

krvarenje u mozgu, nastaje zbog puknuća krvne žile u mozgu, uzrok je najčešće prsnuće aneurizme

aneurizma

patološko proširenje u obliku balona koje nastaje na stijenci krvne žile na mjestu na kojem je poremećena elastičnost žile - mogu biti urođene (kongenitalne) ili mogu nastati zbog infekcije

cerebralna ishemija

prekid opskrbe krvlju jednog dijela mozga, tri uzroka su tromboza, embolija i arterioskleroza

tromboza

zapriječnost krvnog protoka trombom na mjestu njegovog nastanka

embolija

zapriječenost krvnog protoka u manjoj krvnoj žili čepom(embolus) koji je nastao u većoj krvnoj žili i krvotokom došao do manje

arterioskleroza

stanje kod kojeg su krvne žile začepljene zbog nakupina masti na njihovim stijenkama

eksitacijska aminokiselina

transmiter u mozgu

glutamat

najzastupljeniji eksitacijski prijenosnik u mozgu, čije pretjerano opuštanje izaziva mozgovo oštećenje zbog ishemije

NMDA (N-metil-D-asparat) receptori

receptori za glutamat koji igraju ključnu ulogu u nastanku mozgovnog oštećenja izazvanog moždanim udarom

zatvorene ozljede glave

mozgovna oštećenja izazvana udarcima koji ne penetriraju u lubanju

kontuzije/nagnjačenja

zatvorene ozljede glave koje uključuju oštećenja mozgovnog cirkulacijskog sustava. Uzrokuju unutarnje krvarenje i nastaje hematom

hematom

lokalizirana nakupina zgrušene krvi u nekom organu ili tkivu - drugim rečima modrica

contre-coup ozljede

udarac u glavu dovodi do udarca mozga u suprotnu stranu lubanje

potres mozga

kratkotrajni poremećaj normalne funkcije mozga, bez krvarenja u mozgu ili vidljivog strukturalnog oštećenja

demencija bokšača

demencija koja nastaje zbog ponovljenih potresa mozga

demencija

opća intelektualna deterioracija

infekcija mozga

nastaje kada je mozak napadnut mikroorganizmima - dvije uobičajene vrste su bakterijske i virusne

encefalitis

upala zbog infekcije mozga

bakterijske infekcije

nastaju apcesi - nakupine gnoja u mozgu

meningitis

upala moždanih ovojnica, obično uzrokovana bakterijskom infekcijom

sifilis

bakterijska infekcija mozga

pregresivna paraliza

ludilo i intelektualna deterioracija zbog infekcije sifilisom

2 tipa virusnih infekcija

neurotropne infekcijepantropne infekcije

neurotropne infekcije

virusne infekcije koje napadaju živčano tkivo npr. bjesnoća uzrokovana ugrizom bijesne životinje

pantropne infekcije

virusne infekcije koje napadaju živčano tkivo uz druga tkiva u organizmu npr. herpes

toksična psihoza

psihijatrijski poremećaj koji nastaje zbog izloženosti otrovnim hemijskim tvarima - tj. neurotoksinima

tardivna diskinezija

motorički poremećaj prouzročen dugotrajnim uzimanjem nekih antipsihotika

endogeni neurotoksini

neurotoksini proizvedeni u telu samog pacijenta

downov sindrom

poremećaj koji se javlja zbog prisutnosti dodatnog hromosoma u 21. paru hromosoma, očituje se u deformiranom izgledu i mentalnoj retardaciji

apoptoza

programirana smrt stanice

nekroza

umiranje stanice pasivno, povredom

diferencijalna dijagnoza

odluka o tačno određenom poremećaju kod nekog pacijenta

epilepsija

neuroloških poremećaj karakteriziran napadima koji se javljaju spontano - dijagnozu dobivaju samo oni pacijenti kod kojih su konvulzije izazvane hroničnom disfunkcijom mozga

konvulzije

motorički napad - drhtanje, ukočenost, gubitak ravnoteže i svijesti

epileptične aure

psihološki simptomi koji prethode početku konvulzije

parcijalni (žarišni) napad

napad koji ne zahvaća čitav mozak

jednostavni parcijalni napadi

simptomi su primarno osjetni ili/i motorički

kompleksni parcijalni napadi

napadi u temporalnom režnju - karakteristični razni psihološki fenomeni, može se razviti u psihomotorički napad

psihomotorički napad

napad za koji su karakteristični razni oblici kompulzivnog ponašanja - izgledaju kao normalni ponašanje i gotovo su neprimjetni - automatizmi

generalizirani napadi

napadi koji uključuju čitav mozak

grand mal

generalizirani napad čiji su simptomi gubitak svijesti, ravnoteže i snažne toničko-kloničke konvulzije. Praćen je hipoksijom (smanjena opskrba tkiva, npr. mozga, krvlju)

petit mal

generalizirani napadi karakterističnih poremećaja svijesti i obostrano simetričnim kompleksima šiljaka i valova 3 c/s na EEG snimci - glavni simptom apsansi - poremećaji svijesti uz prestanak trenutne aktivnosti

parkinsonova bolest i šta je substantia nigra

motorički poremećaj zbog degeneracije dopaminergičkih neurona nigrostrijarnog puta koji ide iz substantia nigre (dopaminergička jezgra srednjeg mozga)

nigrostrijarni put

put koji čine aksoni iz supstanije nigre koji odlaze u striatum

striatum

struktura u bazalnim ganglionima koja je odredište dopaminergičkog nigrostrijarnog puta

L-dopa

hemijski prekursar dopamina koji se koristi u liječenju parkinsonove bolesti

huntingtonova bolest

progresivan smrtonosni motorički poremećaj intelektualnih funkcija koji se javlja u odrasloj dobi i nasljeđuje se dominantnim genom simptomi su nehotično izvođenje različitih brzih, složenih, trzajućih pokreta koji zahvaćaju čitave udove

multipla skleroza

progresivna bolest mijelina u središnjem živčanom sustavu

ataksija

gubitak motoričke koordinacije

epidemiologija

proučavanje činitelja koji utiču na raspodjelu bolesti u populaciji

eksperimentalni autoimuni encefalomijelitis

model multiple skleroze koji je moguće izazvati kod laboratorijskih životinja ubrizgavanjem mijelina i preparata koji pospješuje aktivnost imunološkog sistema

alzheimerova bolest

glavni uzrok demencije u staroj dobi - karakteriziraju je neurofibrilarna klupka, amiloidni plakovi i propadanje nervnih ćelija

amiloid

protein koji se nalazi u grumenima propadajućih neurona kod osoba sa alzheimerovom bolešću

homologni modeli

poremećaji kod životinja kod kojih svi aspekti odgovaraju poremećajima kod ljudi

izomorfni modeli

poremećaji kod životinja koji sliče onima kod ljudi - umjetno izazvani u labaratoriji

prediktivni modeli

modeli koji po glavnim osobinama ne sliče poremećajima kod ljudi, no vrijedni su za predviđanje nekih aspekata poremećaja

"fenomen ""potpaljivanja""*"

postepen razvoj i pojačavanje konvulzija izazvan nizom povremenih podražaja niskog intenziteta, najčešće dnevnim električnim podraživanjem amigdaloidnih jezgara

epileptogneza

razvoj epilepsije

transgeničan

životinje koje sadrži gene druge životinjske vrste, unesene u organizam u istraživačke svrhe

MPTP

neurotoksin koji kod primata izaziva poremećaj sličan parkinsonovoj bolesti

deprenyl

inhibitor monoaminooksidaze koji usporava razvoj parkinsonove bolesti

inhibitor monoaminooksidaze (MAO)

hemijska tvar koja povećava aktivnost monoaminskih neurotransmitera inhibirajući monoaminooksidazu - enzim koji u nervnim ćelijama razgrađuje monoamine (npr. deprenyl)

osjetljivost

kod vida sposobnost detektiranja slabo osvijetljenih predmeta

oštrina vida

sposobnost percipiranja detalja predmeta

cilijarni mišići

očni mišići koji mijenjaju zakrivljenost leće

akomodacija

proces prilagođavanja konfiguracije leće kako bi predmeti bili u fokusu na mrežnici

binokularna disparatnost

razlika između retinalnih slika istog predmeta na dvjema retinama

receptori

ćelije specijalizirane za primanje iz okoline hemijskih signala, mehaničkih signala ili signala u obliku zračenja

horizontalne stanice

sloj retinalnih neurona čija je funkcija lateralna komunikacija

retinalne ganglijske stanice

sloj neurona u retini čiji aksoni izlaze iz očne jabučice

slijepa pjega

područje mrežnice gdje se aksoni retinalnih ganglijskih stanica skupljaju, prolaze kroz receptorski sloj i napuštaju oko u vidu vidnog živca

središnja jamica (fovea)

središnje ulegnuće u mrežici specijalizirano za oštar vid, sadrži samo čunjiće

nadopunjavanje

automatska upotreba informacija koje vidni sistem dobiva iz receptora oko slijepe pjege za percipiranje dijela retinalne slike koji nedostaje

čunjići

vidni receptori koji posreduju nastanak oštrih obojenih slika pri dobrom osvjetljenju

štapići

vidni receptori koji posreduju nastanak akromatskih neoštrih slika pri slabom osvjetljenju

teorija dupliciteta

teorija prema kojoj čunjići posreduju pri nastanku fotopičkog a štapići pri nastanku skotopičkog vida

fotopički vid

vid posredovan čunjićima koji preteže pri dobrom osvjetljenju

skotopički vid

vid posredovan štapicima koji preteže pri slabom osvjetljenju

nazalna hermiretina

polovina svake mrežice uz nos, posjeduje više štapića

temporalna hemiretina

polovina svake mrežice uz sljepočnicu

krivulja fotopičke spektralne osjetljivosti

krivulja osjetljivosti čunjića na različite valne dužine svjetla

krivulja skotopičke spektralne osjetljivosti

krivulja osjetljivosti štapića na različite valne dužine

purkinjeov fenomen

jako svjetlo - crvene i žute valne duljine izgledaju svjetlije slabo svjetlo - plave i zelene valne duljine izgledaju svjetlije

sakade

brzi pokreti očiju između fiksacija

stabilizirana retinalna slika

retinalna slika koja se ne pomiče po retini kad se oko miče

vidna transdukcija

pretvaranje svjetla u neuralne signale

rodopsin

foto pigment u štapićima

pigment

svaka tvar koja apsorbira svjetlo

apsorpcijski spektar

krivulja koja pokazuje kako neka tvar apsorbira svjetlo različite valne dužine

retino-genikulo-strijarni put

glavni vidni put iz retine u strijarni korteks (primarno vidno osjetno područje korteksa)

primarno vidno osjetno područje

područje korteksa u kojem završavaju vlakna iz lateralnog koljenastog tijela