Psihologija

Što je psihologija?

Psihologija je znanost o psihičkom životu i ponašanju ljudi.

Zašto možemo reći da je psihologija znanstvena disciplina?

Zbog toga što koristi znanstveni pristup u istraživanjima psihičkih pojmova i zakonitosti.

Što je subjektivni predmet istraživanja u psihologiji?

Subjektivni predmet: psihički procesi - emocije, motivacija, osjeti, percepcija, mišljenje, stavovi, pamćenje, učenje

Što je objektivni predmet istraživanja u psihologiji?

Objektivni predmet: naša ponašanja - reakcije, pisanje, govor, hodanje, mahanje.

Kada i gdje je osnovan prvi laboratoriji za eksperimentalnu psihologiju i tko ga je osnovao? Što taj događaj označava?

Prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju osnovao je Wilhelm Wundt 1879. godine na Sveučilištu u Leipzigu (Njemačka). Osnivanje tog laboratorija smatra se početkom psihologije kao samostalne znanstvene discipline, odvojenom od filozofije i biologije.

Tko je osnovao prvi laboratoriji za eksperimentalnu psihologiju u Hrvatskoj?

Prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u Hrvatskoj osnovao je Ramiro Bujas.

Navedi obilježja znanstvenog pristupa.

Sistematičnost(točno određene pojave i provodi se u dobro definiranim uvjetima),

objektivnost, korištenje velikog broja provjerenih i jednoznačnih podataka, uporaba znanstvenih metoda u istraživanju, neočekivani rezultati i suprotni logičkom razmišljanju, mogućnost provjere rezultata

Koji su mogući nedostaci metode opažanja u psihologiji?

Postoji rizik da subjektivne interpretacije istraživača zamijene objektivne opise ponašanja – njihova osobna uvjerenja i pristranosti ne bi trebali utjecati na nalaze.

Što je populacija?

Ciljna skupina čiji nas stavovi ili ponašanja zanimaju.

Što je reprezentativni uzorak?

Dio populacije koji se sastoji od skupa jedinki koji ima sve važne karakteristike te populacije zastupljene u istom omjeru u kojem su te karakteristike zastupljene u populaciji.

Zašto je u anketnim istraživanjima važna anonimnost?

Zbog toga kako bi se sudionicima omogućilo iskreno odgovaranje, a istraživačima prikupljanje vjerodostojnih podataka.

Što je korelacijski pristup?

Postupak sustavnog mjerenja dviju pojava i određivanja odnosa među njima čiji cilj je utvrditi u kojoj se mjeri na osnovi poznavanja nečijeg rezultata u jednoj pojavi može predvidjeti rezultat iste osobe u drugoj pojavi.

Što je koeficijent korelacije?

Statistički pokazatelj koji upućuje na to koliko se na temelju jedne varijable može predviđati vrijednost druge i nikada nije potpun (može biti veći ili manji)

Što je najveća prednost eksperimenta?

To što omogućuje utvrđivanje uzročno-posljedičnih odnosa (jedna varijabla uzrokuje promjenu druge).

Što je eksperiment?

Vrsta istraživanja u kojem istraživač sustavno manipulira jednom varijablom kako bi utvrdio njezin utjecaj na rezultate u drugoj varijabli.

Što je zavisna varijabla, a što nezavisna varijabla?

Zavisna –varijabla koju mjerimo kako bi vidjeli jel došlo do promjene –

posljedica

Nezavisna – varijabla koju namjerno mijenjamo da vidimo jel ima utjecaj – uzrok

Osmisli primjer problema koji možemo istražiti eksperimentom i napiši što je u tom eksperimentu zavisna, a što nezavisna varijabla.

Kako se mijenja broj otkucaja srca, prije i poslije tjelesne aktivnosti?

Zavisna – broj otkucaja srca

Nezavisna – tjelesna aktivnost

Što je važno napraviti kako bismo imali visok stupanj sigurnosti prilikom zaključivanja u eksperimentu?

Osigurati da jedino nezavisna varijabla može utjecati na zavisnu – kontrola ostalih faktora te slučajnim rasporedom sudionika.

Navedi glavna etička načela u istraživanjima?

Načelo minimalnog rizika, načelo pristanka obaviještenih sudionika, načelo pravo sudionika na privatnost i načelo objašnjenje s razumijevanjem.

Možemo razlikovati grane _____ psihologije i grane ______psihologije. (prezentacija)

teorijske, primjenjene

Što su receptori i gdje se nalaze?

To su živčane stanice koje su specijalizirane za primanje informacija iz okoline, odnosno vanjskih podražaja. Nalaze se u našem tijelu – oko, uho, koža…

Što je podražaj?

Vrsta vanjske energije koja može potaknuti živčanu stanicu na reakciju, tj. stvaranje živčanog impulsa.

Navedi dijelove osjetnog sustava?

Osjetilo sa specijaliziranim receptorima, senzorni ili osjetni živac te senzorno ili osjetilno područje kore velikog mozga.

Shematski prikaži nastanak osjeta?

Koje su dvije osnovne funkcije percepcije?

Prepoznavanje podražaja i smještanje podražaja u prostoru.

Navedi i opiši dva procesa uključena u proces percepcije?

Uzlazni procesi → iz ljudskih osjetila (svojstva predmeta, kontekst u kojem se predmet nalazi, uvjeti percipiranja)

• Npr. vidimo bijeli automobil koji se kreće cestom prema našoj kući

Silazni procesi→ proces vođen našim znanjem, iskustvom, očekivanjima i

motivacijom

• Npr. možemo prepoznati da je to auto od našeg susjeda koji se svaki dan u isto vrijeme vraća kući s posla; marku automobila

Navedi tri vrste pamćenja.

Senzorno, kratkoročno i dugoročno pamćenje.

Što je senzorno pamćenje?

Vrsta pamćenja u kojem se informacije zadržavaju u nepromijenjenom obliku i to vrlo kratko.

Koliko dugo informacije ostaju u kratkoročnom pamćenju?

Ostaju sve dok ih ponavljamo i održavamo aktivnima.

Koliki je kapacitet kratkoročnog pamćenja?

Ograničen – istodobno 5-9 informacija ili čarobna sedmica

Shematski prikaži tijek informacija u pamćenju?

Opiši tijek informacija u pamćenju?

Informacije iz okoliša dolaze kao podražaji i najprije se pohranjuju u senzorno pamćenje, koje je vrlo kratkotrajno i automatsko. Kada obratimo pažnju na određeni podražaj, on prelazi u kratkoročno pamćenje – primjerice, primjećujemo ikonu za novu poruku na mobitelu. Ako informaciju dalje obrađujemo i kodiramo, ona prelazi u dugoročno pamćenje – npr. kad pročitaš poruku koja mijenja dogovor i tu informaciju pohraniš za kasnije.

Što je radno pamćenje?

Aktivna obrada ulaznih perceptivnih informacija koje su procesom pronalaženja dovedene iz dugoročnog pamćenja.

Koliki je kapacitet dugoročnog pamćenja?

Neograničen broj informacija.

Što su znakovi za dosjećanje?

Putevi koji nas vode do potrebnih informacija u dugoročnom pamćenju.

Što su vanjski znakovi za dosjećanje?

Odnose se na situaciju ili kontekst koji olakšavaju prisjećanje informacije iz dugoročnog pamćenja.

Što su unutarnji znakovi za dosjećanje?

Odnose se na naše emocije, raspoloženja i asocijacije koji nam olakšavaju prisjećanje informacije iz dugoročnog pamćenja.

Što je deklarativno pamćenje?

Odnosi se na znanje činjenica – imena, datumi…

Što je nedeklarativno ili proceduralno pamćenje?

Odnosi se na pamćenje postupaka – vještine i navike.

Nacrtaj krivulju zaboravljanja?

Što je proaktivna interferencija?

Gradivo koje smo učili prvo, ometa usvajanje novog gradiva.

Što je retroaktivna interferencija?

Gradivo koje smo usvojili kasnije, ometa dosjećanje gradiva koje smo naučili prvo.

Kako informacije prelaze iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje?

Pomoću kodiranja ili šifriranja