TEORIJSKI SMJEROVI PRISTUPU LIČNOSTI- PSIHOANALITIČKI PRISTUP

osnovni cilj svake teorije

opisati i objasniti određeni fenomen te predvidjeti buduće reakcije u određenim okolnostima

drugi korak

objasniti uzroke ponašanja; objasniti zašto se ljudi u istoj situaciji ponašaju različito

na čemu temelje svoje spoznaje

na velikom broju opažanih ljudi, koje se provjeravaju različitim znanstvenim metodama

5 osnovnih pristupa ličnosti

psihoanalitički pristup
bihevioristički pristup
humanistički pristup
osobinski pristup
socijalno-kognitivni pristup

psihoanalitički pristup

bečki neurolog Sigmund Freud
zaključuje da se ljudske reakcije ne mogu uvijek objasniti svjesnim motivima te da je čovjek uglavnom iracionalno biće kojim upravljaju "nesvjesni nagoni"

struktura ličnosti prema psihoanalitičkom pristupu

3 dijela
id
superego
ego

id

(lat. ono)
urođeni dio naše ličnosti i sjedište naših nagona i cjelokupne psihičke energije
funkcionira prema načelu ugode
osnovni nagoni- "nagon života" i "nagon smrti"
eros nas potiče na stvaranje, kreativnost i konstruktivne aktivnosti
thanatos nas tjera na destrukciju, agresiju i okrutnost
id je iracionalan i ne razlikuje stvarnost od mašte

ego

(lat. ja)
funkcionira prema načelu realnosti te omogućuje zadovoljenje potreba ida
ego i id- jahač i konj
energiju ida usmjerava prema zadovoljavanju potreba u stvarnom svijetu

superego

(lat. nad ja)
sastoji se od ideala i etičkih vrijednosti u sklopu obitelji i šire društvene okoline
funkcionira prema načelu idealnog , razvija se tijekom socijalizacije s pomoću nagrada i kazni
pojedinac usvaja razliku između društveno neprihvatljivih i prihvatljivih ponašanja

metoda slobodnih asocijacija

pojedinac u stanju fizičke i mentalne opuštenosti govori sve što mu padne napamet

psihoanaliza

metodom slobodnih asocijacija čovjek se prisjeća potisnutih sadržaja iz djetinjstva što mu pomaže da se bolje nosi s trenutačnim životnim poteškoćama

analiza snova

naše potisnute sukobe možemo osvijestiti u snovima

kritika psihoanalitičkog pristupa

nije ga moguće provjeriti
psihoanaliza samo objašnjava uzroke prethodnog ponašanja, ali ne može predvidjeti buduće ponašanje
tvrdnja da se ličnost razvija do sedme godine
seksistički pogled na ličnost; zanemarivanje ženskog iskustva