History-Croatia and the world in between wars (Hrvatska i svijet među ratovima)

Posljedice 1. svjetskog rata

Umrlo je oko 10-20 milijuna ljudi, od španjolske gripe još 20-50 milijuna ljudi, bilo je vojnika-povratnika, udovice, siročad, nestašica, glad i manjkanje muškog roda.

Bune protiv fašizma

Hrvatski seljaci oko Pule i rudari Labinštine (isprve zbog radnih uvjeta) 1921. Buna je ugušena talijanskom vojskom.

Liga Naroda

Međunarodna mirovna organizacija u kojoj poražene države na početku nisu mogle biti članice.

Teritorijalne promjene Versajskog mirovnog ugovora

Njemačka vraća Alsace i Lorraine, demilitizira Rajnske oblasti i gubi kolonije.

Austro-Ugarska se raspada na manje države

Novi sukobi

Grčki i Turski nacionalni pokret vodili su krvavi rat od 1919. do 1922. Petsto tisuća Turaka napušta Grčku. Milijun i tristo Grka napušta Tursku. Turci eć neko vrijeme ubijaju armensku manjinu

Vojne promjene Versajskog mirovnog ugovora

Ograničenje veličine Njemačke vojske na 119 000 vojnika i zabranjen joj je uvoz i proizvodnja oružja.

Različita stajališta na Versajskoj konferenciji

Francuska želi strogo kažnjavanje dok Velika Britanija se zalaže za umjerenije kazne. Na kraju je Francusko stajalište prevladalo i posijalo sjeme novih sukoba.

Velika Četvorica

David Lloyd George (Velika Britanija), Wilson Woodrow (Amerika), George Clemenceau (Francuska) i Vittorio Orlando (Italija)

Revizionizam

Želja za izmjenom Versajskog poretka. Revizionističke države su sve gubitnice i dvije pobjednice Japan i Italije koje smatraju da su dobile premalo. Njih zovemo revizionističkim državama.

Hrvatski blok

Borba za federalizam, a Stjepan Radić je glavni nositelj političkog otpora, kasnije se zove Radićev nacionalan pokret

Pravo kolonija na predstavnike

Kanadi je dano pravo da sama zastupa svoje interese na mirovnoj konferenciji iako je kolonija Velike Britanije. Vijetnamu (francuskoj koloniji) nije dano ni da sudjeluje na konferenciji. Jedna od Wilsonovih 14 točaka je rješavanje kolonijalnih želja.

Zabranjenje rada Hrvatske republikanske seljačke stranke

Stjepan Radić učlanjuje HRSS u Seljačku Internacionalu tijekom posjeta Moskvi 1924. Optužen je na radnju s komunistima. Radić je uhićen.

Devet novonastalih država

Kraljevina SHS, Austrija, Mađarska, Čehoslovačka (Austro-Ugarska), Latvija, Litva, Estonija (Rusija), Turska (Osmansko Carstvo) i Poljska

Radićev politički zaokret

Radić 1925. priznaje Vidovdanski ustav i monarhiju da bi HRSS mogao nastaviti s radom. Mijenja ime u Hrvatsku seljačku stranku. -Radić dobiva ulogu ministra prosvjete.

Ženska prava na konferenciji

Odbijen je zahtjev rasprave o ženskim pravima na mirovnoj konferenciji. Organiziraju odvojenu konferenciju gdje zahtjevaju žensko pravo glasa i slično.

Prijedlog Karla I.

Federalizaciju Austro-Ugarske ali je već bilo prekasno jer su države već se krenule odvajat.

Samostalna demokratska stranka

Svetozar Prbićević mijenja stav o unutarnjem uređenju države, te kreće zalagati federalizam.

Seljačko-demokratska koalicija

Radić i Pribićević 1927. rade savez nakon što su jedno drugom približili mišljenja.

Ugovor usmjeren Njemačkoj

Njemačka je označena kao glavni krivac za rat, oduzet joj je dio teritorija, kolonije i zabranjeno ujedinjenje s Austrijom. također joj je ograničeno naoružanje (samo 119 000 vojnika) i trebala je plaćati ratnu odštetu.

Woodrow Wilson i 14 točaka (Opće)

Opće najvažnije su:

→Mirovni ugovori moraju biti javni. Ne smije biti tajnih dogovora kao što je Londonski ugovor.

→Sloboda trgovine. Svim državama koje surađuju i imaju malu količinu naoružanja je dana i potpuna sloboda plovidbe.

→Rješavanje pitanja kolonija. Države koje imaju kolonije moraju uzimat u obzir interese kolonija.

→Liga naroda. Trebaju napraviti organizaciju svjetskih država da zajamče političke neovisnosti i teritorijalnu cjelovitost svih država.

Zasjedanje Narodne skupštine

U Beogradu 20. lipnja 1928. završava u krvoproliću u kojem su većinom ubijeni zastupnici HSS-a. HSS odbija nastaviti raditi u Skupštini.

Woodrow Wilson i 14 točaka (Lokalno)

Lokalno najvažnija je:

→Samostalni razvoj naroda Austro-Ugarske. Želi da zauzmu mjesto kao slobodne i potiče raspad Austro-Ugarske.

Kralj Aleksandar unosi diktaturu

Uvodi diktaturu 6. siječnja 1929. pa se zove šestosiječanska diktatura.

Četiri Carstva su se raspala

Austro-Ugarska, Ruska, Njemačko i Osmansko

Jugoslavenski odbor

Slovenski, hrvatski i srpski političari iz Austro-Ugarske se žele istaknut kao politički faktor pred silama Antanta. Zalaže se za federaciju. Ante Trumbič je predstavnik.

Krfska deklaracija

Plan za buduće korake do zajedničke države koju su sastavili Ante Trumbič (predstavnik Jugoslavenskog odbora) i Nikola Pašić (predsjednik vlade Kraljevine Srbije, podržava centrelizam)

Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba

Glavna zadaća je prekid odnosa s Austro-Ugarskom i stvaranje samostalne države jugoslavenskih naroda koji su bili u Austro-Ugarskoj. Najveći problem im je talijanska okupacija Dalmacije i Istre i također pokušava rješiti zeleni kadar.

Dva mišljenja o ujedinjenju Države SHS i Kraljevine Srbije

1. Što brže ujedinjenje i odluka o unutarnjem uređenju kasnije. Ovo je poticao Svetozar Pribićević, koji se isto zalagao za unitarizam i centralizam.

2. Treba se ujediniti nakon što se dogovore sva pitanja vezana uz uređenje države. Ovo zastupa Stjepan Radić koji želi federalizaciju i ravnopravnost.

Narodna radikalna stranka

Predvodi Nikola Pašić. Žele veliku Srbiju i bliski su s Karađorđevićima. Također se zalažu za centralizam.

Hrvatska pučka seljačka stranka

Pod vodstvom Stjepana Radića. Zalaže rješavanje hrvatskog pitanja federacijom, 1920. mijenja ime u Hrvatsku republikansku stranku.

Hrvatska stranka prava

Ne priznavaju ujedinjenje, žele samostalnu Hrvatsku

Naputak

Detaljni uvjet o načinu ujedinjenja Države SHS i Kraljevine Srbije koji je delegacija Narodnog vijeća SHS donijela u Beograd srpskoj vladi (regentu Aleksandru) no odbijeni su.

Adresa

Dokument koji izražava želju za ujedinjenje napravljenu pod pritiskom Svetozara Pribićevića nad delegacijom dok su još bili u Beogradu.

Komunistička partija Jugoslavija

Predlažu socijalizam na uzor Rusije. Obznanom 1920. zabranjen je njen rad.

Proglašenje ujedinjenja

Ujedinjenje Države SHS i Kraljevine Srbije u Kraljevstvo SHS je proglasio regent Aleksandar 1. prosinca 1918. g.

Posljedice ujedinjenja

Stvaranje centralističke države, Hrvatska gubi državnost, žigosanje stoke, prosinačke žrtve i zamjena kruna za dinare je 4:1, iako su iste vrijednosti

Jadransko pitanje

Pitanje razgraničenja Kraljevstva SHS i Italije. Italija želi ono obećano Londonskim ugovorom, no Woodrow Wilson (Amerika) se protivio tome.

Ustav Kraljevine SHS

izglasan 28. lipnja 1921. i nazvan Vidovdanskim. Država postaje parlamentarna monarhija, mijenja ime u Kraljevinu SHS, dijeli se na 33 oblasti, a jezik je srpsko-hrvatsko-slovački

Demokratska stranka

Pod vodstvom Svetozara Pribićevića, zalaže centralizam i unitarizam.

Rapalski ugovor

Potpisan je 1920. i s njim je 600 000 Hrvata i Slovenaca pod talijansku vlast. Dolaskom fašista na vlast teror i talijanizacija su povećani.