Bihevioralna ekonomija i politika

Što je osnovna ideja bihevioralne ekonomije u politici?

Bihevioralna ekonomija proučava kako se ljudi stvarno ponašaju pri donošenju ekonomskih odluka i koristi ta saznanja za oblikovanje bolje javne politike.

Koje probleme tradicionalna ekonomija pokušava riješiti?

Siromaštvo, nezaposlenost, regulaciju industrije i štednju za mirovinu.

Zašto je nastala bihevioralna ekonomija?

Zato što tradicionalna ekonomija često daje loše odgovore jer pretpostavlja da su ljudi uvijek racionalni.

Koja je glavna slabost standardnog ekonomskog modela?

Pretpostavka da ljudi uvijek razmišljaju racionalno i donose optimalne odluke.

Zašto ljudi često ne štede za mirovinu prema bihevioralnoj ekonomiji?

Zbog impulzivnosti, nedostatka razmišljanja o budućnosti i ograničene racionalnosti.

Koja je uloga države prema bihevioralnoj ekonomiji?

Pomoći ljudima da donose bolje odluke, ali kroz pametne politike, a ne veliku kontrolu države.

Što znači ideja „pametne države“ u bihevioralnoj ekonomiji?

Politike trebaju biti dizajnirane prema stvarnom ponašanju ljudi.

Zašto porezne olakšice često ne potiču štednju?

Zato što mnogi ljudi ne razumiju porezne sustave i ne razmišljaju dugoročno.

Što je program Save More Tomorrow?

Program u kojem radnici automatski povećavaju štednju u budućnosti bez osjećaja trenutnog gubitka.

Što klasična ekonomija mjeri u odlukama?

Racionalnost, profit i učinkovitost.

Što dodatno promatra bihevioralna ekonomija?

Sreću i zadovoljstvo ljudi.

Primjer torbe na popustu – što pokazuje u bihevioralnoj ekonomiji?

Da odluka može biti neracionalna, ali ipak povećati sreću osobe.

Koja dilema nastaje u politici zbog popusta?

Treba li država ukloniti popuste ili ih ostaviti jer ljude čine sretnijima.

Kako bihevioralna ekonomija doprinosi makroekonomiji?

Proučavanjem utjecaja psihologije na ekonomsku politiku i ponašanje ljudi.

Koji ekonomisti tvrde da psihologija utječe na ekonomiju?

George Akerlof i Robert Shiller.

U kojoj knjizi Akerlof i Shiller iznose tu ideju?

Animal Spirits.

Što je iluzija novca?

Ljudi misle da su bogatiji kada imaju više novca iako su cijene porasle.

Što je ljepljivost plaća?

Plaće se teško smanjuju jer ljudi to smatraju nepravednim.

Kako društvene norme utječu na ekonomiju?

Ljudi reagiraju na pravednost, povjerenje i očekivanja drugih.

Kako nezaposlenost utječe na sreću ljudi?

Smanjuje sreću više nego manjak novca.

Što je ograničena racionalnost?

Ideja da ljudi ne mogu savršeno racionalno odlučivati zbog ograničenja informacija, vremena i memorije.

Primjer ograničene racionalnosti s lozinkom?

Osoba napravi jednostavniju lozinku jer bi složenu mogla zaboraviti.

Što su heuristike?

Mentalni prečaci koji pomažu ljudima brzo donositi odluke.

Primjer heuristike u kupnji?

Kupovati u istoj trgovini kao i prošli put jer štedi vrijeme.

Što su kognitivne pristranosti?

Sustavne pogreške u razmišljanju koje nastaju zbog korištenja heuristika.

Što je status quo bias?

Sklonost zadržavanju postojećeg stanja i izbjegavanje promjena.

Primjer status quo bias?

Osoba nastavlja ići u staru trgovinu iako se otvorila bliža.

Što je ekološka racionalnost?

Ideja da neka heuristika može biti korisna u jednom okruženju, a loša u drugom.

Primjer ekološke racionalnosti?

Cjenkanje je normalno na tržnici, ali ne u supermarketu.

Što proučava eksperimentalna ekonomija?

Kako se ljudi stvarno ponašaju u ekonomskim situacijama kroz eksperimente.

Primjer eksperimenta u ekonomiji?

Izbor između 100 € danas ili 120 € za mjesec dana.

Koji su važni ekonomisti u eksperimentalnoj ekonomiji?

Vernon Smith i Reinhard Selten.

Što proučava ekonomska psihologija?

Kako ljudi donose ekonomske odluke.

Što proučavaju bihevioralne financije?

Kako ljudi donose financijske odluke i zašto ulažu u određene stvari.

Primjer teme bihevioralnih financija?

Zašto ljudi ulažu u kriptovalute.

Što proučava neuroekonomija?

Što se događa u mozgu kada donosimo ekonomske odluke.

Primjer pitanja neuroekonomije?

Koji dijelovi mozga reagiraju na dobitak ili gubitak novca.