GLACIJALNI I JEZERSKI FACIJES

Flashcards s pojmovima i definicijama vezanim za analizu i interpretaciju facijesa.

Ledeni pokrov

Veliki sloj leda koji pokriva značajan dio kontinenta.

Uzroci ledenih doba

promjene položaja kontinenata

promjene cirkulacije morske vode

promjene u atmosferi

Milankovićevi ciklusi

Tipovi ledenjaka

dolinski ( alpski ) ledenjaci i ledeni pokrovi (kontinentalni ledenjaci )

Dolinski ( alpski ) ledenjaci

karakteristični za planinska područja

ledenjaci koji se sporo kreću dolinama

karakteristični za alpsku glacijaciju

relativno mali u odnosu na ledene pokrove

Ledeni pokrovi ( kontinentalni ledenjaci )

veliki ledenjaci koji pokrivaju velike površine kopna

samo na Antarktici i Grenlandu

LEDENE KAPE – maji pokrovi

Kako se troše ledenjaci

kopnjenjem, evaporacijom i lomljenjem (sante leda)

LEDENJAK NAPREDUJE/RASTE

Ako količina snijega koju ledenjak dobiva nadmašuje količinu leda i vode koju gubi

LEDENJAK SE POVLAČI/ SMANJUJE SE

Ako je količina snijega koju ledenjak dobiva manja od količine leda i vode koju gubi

Kakav je led pri atmosferskom tlaku, a kakav pri povećanju tlaka

pri atmosferskom tlaku je krt, a pri povećanju tlaka plastičan

Kako se kreću ledenjaci

plastičnim tokom i bazalnim klizanjem

Plastični tok

tipičan za dolinske ledenjake

led u bazi ledenjaka zamrznut je zajedno s podlogom

zbog trenja, pomak ledenjaka se smanjuje prema njegovom dnu

najbrže kretanje u sredini i vršnom dijelu ledenjaka

Bazalno klizanje

tipičan za ledene pokrove i vrlo debele ledenjake, gdje se zbog velikog pritiska njihov bazalni dio otapa

bazalni sloj vode „podzmazuje” i olakšava kretanje ledenjaka

led se kreće iz središnjeg, debljeg dijela prema tanjim rubovima

Čemu rezultira kretanje ledenjaka

abrazijom

poliranjem i brušenjem površina stijena

nastankom strija/brazdi

stijenskim brašnom

eratičkim blokovima

mutoniranim stijenama

Glacijalni erozijski reljefni oblici

ledenjačke doline

viseće doline

fjordovi

cirkovi

hornovi

grebeni

Glacijalni facijesi

Facijesi nastali taloženjem materijala iz ledenjaka.

Ledenjaci

Dugotrajni led na tlu koji se kreće zbog gravitacije. Stvaraju se u polarnim područjima, ali i umjerenim i ekvatorijalnim područjima na velikim nadmorskim visinama gdje ima dovoljno snijega

Ablacija

Smanjenje ledenjaka zbog taljenja ili evaporacije.

Milankovićevi ciklusi

Ciklusi koji opisuju promjene u Zemljinom klimatskom sistemu.

Ledenjačke doline

nekadašnja riječna dolina koja je preoblikovana djelovanjem ledenjaka

Viseće doline

predstavljaju pritok glavnoj ledenjačkoj dolini

na većoj su visini od glavne doline

česti vodopadi

Fjordovi

morem ispunjene ledenjačke doline duboke nekoliko stotina metara

Cirkovi

Kružno ili amfiteatralno udubljenje u planinama ( stvoreno erozijom ledenjaka )

početak ili glava ledenjaka

Horn

Oštar vrh nastao prilikom urezivanja cirkova u planinu

Greben (arete)

Oštri grebeni koji odjeljuju susjedne ledenjačke doline

nastali glacijalnom erozijom

Glacijalni sediment

TIL

TILIT

DIJAMIKTIT

TIL

nezaobljen, nesortiran sediment prenošen i taložen izravno ledenjakom. Vrlo loše sortiran od čestica veličine gline do blokova veličine kuća

Taložni reljefni oblici

morene

eratički blokovi

drumlini

eskeri

kame

sandur

kotlić

Eratički blok

veliki blok koji je nošen ledom dospio daleko od svoje izvorišne stijene

Morena

Taložno tijelo uz rubove ledenjaka, često građeno od tila

Dijelovi morene

bočna

središnja

završna

recesijska

podinska

čeona

Les ili prapor

pleistocenski praškasti sediment nastao posredovanjem vjetra u periglacijalnim prostorima. Većinom se sastoji od zrna kremena veličine silta.

Mutna i sedimentom zasićena voda na površini Što se događa ?

Hipopiknalni tokovi sedimenta u suspenziji uzrokuju taloženje sitnozrnastih čestica (gline) na morsko dno ispred čela ledenjaka. Stopa taloženja može iznositi i 3 cm/god.

Transport sedimenta ledenjacima

Sediment prenošen ledenjacima može dospjeti na vrlo velike udaljenosti (stotine kilometara) od izvorišnog područja.

TILIT

litificirani til

DIJAMIKTIT

loše sortirani sediment čiji se transport ili taloženje ne može izravno dokazati sa ledenjakom

Drumlin

malih dimenzija i strmih strana

šljunak

orijentiran u smjeru ledenjaka

Esker

Izduženog i povijenog oblika

Dobro sortirani sediment

Zona otapanja

Sandur

Ravnica formirana vodom iz ledenjaka

Mnoštvo vodenih tokova

Kame

Humci šljunka i pijeska

Zaostaju povlačenjem ledenjaka

Kotlići

Jezera nastala otapanjem blokova leda zaostalih nakon povlačenja ledenjaka

Varve

laminirani sediment tipičan za (glacijalna) jezera

ritmična izmjena krupnozrnastih i sitnozrnastih lamina

krupnozrnaste lamine → taloženje prilikom proljetnog kopnjenja leda iz struja male gustoće

sitnozrnaste lamine → čestice gline koje se talože iz suspenzije tijekom zime

Zašto su glacijalna jezera tirkizne boje?

Sitne čestice stijenskog brašna donesene ledenjakom ili vodenim tokovima ne flokuliraju, tj. dulje ostaju u suspenziji jer u svom sastavu nemaju minerale glina koji nastaju kemijskim trošenjem. U hladnim krajevima prevladava fizičko trošenje!

PROGLACIJALNI OKOLIŠ može biti

glaciofluvijalni

glaciolakustrinski

glaciomarinski

Okoliš neposredno ispred ledenjaka

Glacioizostazija

Ledena doba → debeli i veliki ledeni pokrovi → niska razina mora

Interglacijali → mali ledeni pokrovi → visoka razina mora i proces izdizanja kore (izostazije)

Jezera po postanku:

Ledenjačka

Vulkanska

Riječna

Umjetna

Tektonska

EPILIMNION

gornji, topliji i rjeđi dio vode bogat kisikom

HIPOLIMNION

donji, hladniji i gušći dio vode. Kisik koriste aerobne bakterije, a zbog nedostatka cirkulacije on se ne može obnoviti. Dno jezera je anaerobno– nema organskog raspadanja → potencijal za stvaranje ugljena ili izvorišnih sedimenata/stijena za naftu i plin; nema bioturbacije sedimenata

„Overfilled” jezera

humidna klima

hidrološki otvorena jezera

taloženje sedimenata na rubovima (delte, plaže) i u dubokim dijelovima jezera (iz suspenzije i iz turbiditnih struja)

razina vode u jezeru konstantna

„Balanced-fill” jezera

fluvijalni donos je uravnotežen s gubitkom vode isparavanjem (topliji i/ili sušniji uvjeti)

osjetljiva na klimatske promjene → smanjenje donosa i/ili povećanje isparavanja rezultira opadanjem razine vode i jezero postaje hidrološki zatvoreno

površina jezera se smanjuje, obalna linija se pomiče prema središtu jezera, periferna područja su izložena površinskim uvjetima (desikacijske pukotine, pedogeneza, širenje vegetacije...)

oplićavanje

promjena je „reverzibilna” (vlažnija i/ili hladnija klima) → česte vertikalne promjene facijesa

„Underfilled” slana i povremena jezera

mogu postati relativno slatkovodna (u vlažnijim i hladnijim uvjetima)

stratifikacija vode

taloženje sedimenta obogaćenog organskim tvarima na dnu jezera

aridna klima → povećanje isparavanja → povećanje koncentracije iona → taloženje evaporita

cikličke promjene klime vidljive kao izmjene slojeva tamnog, ugljenosnog mulja (ponekad i naftnih šejlova) i slojeva evaporita (npr. gips)

Termoklina

granica koja predstavlja promjenu u temperaturi vode.

Hidrološki zatvorena jezera

isparavanje je jače ili u ravnoteži s donosom slatke vode

u područjima s visokom temperaturom i suhim zrakom

nema istjecanja vode iz jezera (terminalni bazen, zatvoreni bazen)

mala koncentracija iona → slatkovodna jezera

velika koncentracija iona → slana jezera, evaporiti, isušivanje

hidrološki otvorena jezera

jezera se pune do razine prelijevanja, pri čemu postoji ravnoteža između utjecanja i istjecanja, tako da razina jezera ostaje konstantna

niska koncentracija otopljenih soli → slatkovodna jezera