OPPD - 3. kolokvij (Francuska)

Kada počinje revolucija u Francuskoj? Koji su njezini uzroci?

• sazivanje Skupštine općih staleža 1789. (pravno) ili napad na Bastillu 14. srpnja 1789.

• nezadovoljstvo trećeg staleža → kralj želi glasanje po staležima, a ne po glavi stanovnika

Zakon o sudovima 1790.

načelo odvojenosti uprave od sudstva, načelo zakonitosti, odvajanje građanske i kaznene sudbenosti, porota je sudac o činjenicama, suce bira narod itd.

Tko čini najniži stupanj građanske sudbenosti prema Zakonu o sudovima iz 1790.?

mirovni suci

Kada je donesen Zakon Le Chapelier i što se njime određuje?

• 1791.

• građanima iste struke zabranjeno je da se udružuju i donose odluke koje se tiču njihovih zajedničkih interesa

Kada je donesena Izjava o pravima čovjeka i građanina i što određuje?

• 1789.

• navodi temeljna prava čovjeka i građanina:

  • sloboda

  • vlasništvo (sveto i nepovredivo pravo)

  • sigurnost

  • otpor ugnjetavanju

Kada je moguće lišiti vlasništva prema Izjavi o pravima čovjeka i građanina?

samo ako postoji opća potreba utvrđena zakonom, ali uz pravičnu naknadu

Koja tri dokumenta definiraju odnos države i Crkve u Francuskoj tijekom revolucije?

1) Dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje (1789.)

2) Dekret o ukidanju neopozivosti vjerske prisege (1790.)

3) Građanski ustav o svećenstvu (1790.)

Dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje (1789.)

država je zaplijenila svu crkvenu imovinu i proglasila je državnom, a svećenici zauzvrat dobivaju plaće i mirovine

Dekret o ukidanju neopozivosti vjerske prisege (1790.)

ukidaju se crkveni redovi i kongregacije (osim onih koje su držale bolnice i škole), a bivši redovnici postaju građani

Građanski ustav o svećenstvu (1790.)

Katolička Crkva podvrgnuta državi → svećenici i biskupi moraju položiti zakletvu na vjernost državi, a ne papi

Kada je donesen prvi ustav i kakvo je prema njemu ustavno uređenje Francuske?

donesen je 1791., a Francuska postaje ustavotvorna monarhija

Tko ostvaruje aktivno pravo glasa prema ustavu iz 1791.?

Francuzi koji:

a) muškarci stariji od 25 godina

b) prebivalište u istom kantonu više od 1 godine

c) nisu sluge (cenzus zanimanja)

d) upisani u Nacionalnu gardu

e) dali građansku prisegu (cenzus časti)

f) plaćaju porez koji nije manji od tri nadnice

Na kojim načelima počiva Ustav iz 1791.?

načelo podjele vlasti, načelo nacionalne suverenosti, načelo liberalne države i gospodarstva i razlika između ustavotvorne i ustanovljene vlasti

Ustroj vlasti prema Ustavu iz 1791.

1) izvršna → kralj

2) zakonodavna → Zakonodavna skupština

3) sudska → Kasacijski sud i Visoki nacionalni sud

kralj

• izvršnu vlast vrši preko šest ministara koje sam bira (ne mogu biti članovi skupštine) i koji samo njemu odgovaraju

• nijedna kraljeva isprava nije valjana bez ministrova supotpisa

• pravo odgodnog veta

nadležnosti skupštine

• zakonodavna vlast (i zakonodavna inicijativa)

• porezno i budžetsko pravo

• nadzire rad državne uprave i odrđuje njezinu organizaciju i nadležnost zakonom

• odlučuje o brojnosti vojnih snaga

• odlučuje o ratu i miru samu uz kraljev prijedlog !

sudstvo

• suce biraju aktivni građani

• za vrijeme mandata (6 g.) nesmjenjivi

• na vrhu je Kasacijski sud

• Visoki nacionalni sud

Koja je posebnost Ustava iz 1793.?

zbog ratne opasnosti nikad nije stupio na snagu

Ustav iz 1793.

• počiva na načelu jedinstva vlasti

• uvedeno je opće, neposredno, javno i kolektivno pravo glasa za sve Francuze starije od 21 godine s boravištem od pola godine

• izvršnu vlast vrši Izvršno vijeće koje svake godine mijenja pola svoga sastava (osiguranje kontinuiteta vlasti)

Zakon o nasljeđu

• 1792.

• izjednačio je sve zakonske nasljednike

• ograničio darovanje među živima

• zabranio oporučno nasljeđivanje

• usvojio načelo reprezentacije

• priznata vanbračna djeca imaju ista nasljedna prava kao i bračna

Zakon o sumnjivima

• 1793.

• sumnjiv je svatko tko koči napredak revolucije ili kalja čistoću republikanskih načela postupcima ili riječima

Koje propise donosi Zakonodavna skupština i u čemu je njihova razlika?

Zakonodavna skupština donosi zakone i dekrete → dekreti su propisi o manje važnim stvarima, a zakoni o važnim predmetima (građanski, krivićni i financijski zakoni)

• dekrete donosi sama skupština, a o zakonima je moguć referendum

Zakon o braku i obitelji

donosi Zakonodavna skupština 1792.

• obitelj je skup odvojenih i slobodnih pojedinaca

• brak je građanska institucija

• ugovor traje koliko i suglasnost supružnika

• postupak razvoda dug i skup

• ograničena roditeljska vlast

• za rješavanje nesporazuma u obitelji osniva se obiteljski sud koji čine rođaci

Direktorijski ustav

• 1795.

• prvi republikanski ustav koji je stupio na snagu; prihvaćen na referendumu

• vrsta predsjedničke republike

• uvodi dvodomnost

Koja su temeljna obilježja (tri postulata) Direktorijskog ustava?

izbornost, kolegijalnost i kratkoća mandata

Što je novina Ustava iz 1795.?

prvi se put uvodi dvodomni parlament:

a) Vijeće pet stotina

b) Vijeće starih (može samo odbiti ili prihvatiti zakonski prijedlog)

Ustrojstvo države prema Direktorijskom ustavu.

1) Direktorij ima izvršnu vlast

• kolegijalno tijelo koje se sastoji od pet direktora

• vrši poslove poglavara države i izvršne vlasti

• vrhovni vojni zapovjednik

• bira ministre

• promulgira zakone (nema zakonodavne ovlasti)

• ne sudjeluje u donošenju proračuna

2) Dvodomni parlament ima zakonodavnu vlast

a) Vijeće pet stotina

b) Vijeće starih

Kada i u kojoj funkciji Napoleon dolazi na vlast?

1799. kada sa Sieyesom vrši državni udar i uspostavio konzulat; u svojstvu vojnog zapovjednika

Konzulski ustav

• donesen 1799.

• temelji se na pravnim načelima predstavničke vlade, vlasništvu, slobodi i jednakosti

• izvršna vlast je jedina vlast (trojica konzula)

Na koji se način biraju konzuli?

bira ih senat s liste nacionalnog povjerenja na rok od deset godina; mogu biti birani neograničen broj puta

Koje ovlasti ima prvi konzul?

• isključivo pravo predlaganja zakona, državnog proračuna i uredbi

• imenuje članove Državnog savjeta, ministre, ambasadore i časnike

• raspolaže prihodima i rashodima do visine koju odredi zakonodavac

Tko čini vrhovnu vlast prema Konzulskom ustavu iz 1799.?

1) prvi konzul Napoleon Bonaparte

2) Senat → ustavotvorna vlast

Opiši zakonodavni postupak prema Konzulskom ustavu.

1) pravo predlaganja zakona i državnog proračuna ima prvi konzul

2) zakonski prijedlog pravno uobličava Državni savjet

3) prijedlog pretresa tribunat

4) o prijedlogu tajnim glasovanjem odlučuje Zakonodavna skupština

5) o pitanju ustavnosti odlučuje senat

6) zakon promulgira prvi konzul

Senatus consulte iz 1802.

• Napoleon doživotni konzul

• ima pravo imenovanja nasljednika

• Francuska postaje republika s nasljednim poglavarom države

razlika između referenduma i plebiscita

referendum → neposredno izjašnjavanje biračkog tijela o prijedlogu ustava ili zakona

plebiscit → neposredno izjašnjavanje biračkog tijela o nekom važnom, određenom pitanju

senatus consulte iz 1804.

Napoleon postaje car, a Francuska carstvo (po božjoj milosti i narodnoj suverenosti)

Navedi organe vlasti nakon senatus consulte iz 1804.

1) car Napoleon

2) Državni savjet

3) dvodomno zakonodavno tijelo (skupština i senat)

Kakvo je bilo pravo u Francuskoj prije revolucije?

pod utjecajem feudalnih odnosa, prevldavao pravni partikularizam, rimsko pravo, običajno pravo, stari zakoni.

Koji zakoni se donose od početka revolucije do Napoleona?

1790. Zakon o sudovima
1791. Zakon Le Chapelier
1792. Zakon o braku i obitelji
1792. Zakon o nasljeđu

Kada počinje carstvo?

1804. kada se Napoleon proglašava carem.

Upravna organizacija Francuske prije Revolucije?

podjela na provincije, a na čelu su intendanti

Upravna organizacija Francuske prema Zakonu o upravi iz 1800.

a) departmani (oblasti)

b) arondismani (kotari)

c) općine (commune)

Tko je na čelu departmana, tko ga imenuje i kome je podčinjen?

prefekt → imenuje ga središnja vlast, a podčinjen je ministru unutarnjih poslova

Tko je na čelu arondismana i tko ga imenuje?

potprefekt → imenuje ga izvršna vlast i izvršitelj je prefektovih naloga

Tko je na čelu općina i tko ga imenuje?

načelnik → imenuje ga prefekt

Zašto je važan Zakon o sudovima iz 1790.?

njime je odvojena uprava od sudstva i uvedeno je razlikovanje između kaznene i građanske sudbenosti

Što je dovoljan razlog za krivnju na Revolucionarnom sudu za Žirodinskog konventa 1793.?

dovoljno je uvjerenje suca u krivnju bez izvođenja dokaza, a najčešća je smrtna kazna

Tko je na vrhu sudske organizacije?

ministar pravosuđa koji je ujedno i predsjednik Kasacijskog suda

Tko je na vrhu tužiteljstva?

državni tužitelj

Koji sudovi vrijede u općinama, koji u kotarevima, a koji u departmanima?

općine → mirovni suci

kotarevi → građanski sudovi

departmani → prizivni i kazneni sudovi

Koja tri odjela čine Kasacijski sud?

a) građanski

b) kazneni

c) za zamolnice

Konkordat iz 1801.

• papa priznaje Francusku republiku

• katolička je vjera slobodna, ali ne i državna

Kakva je sistematizacija Građanskog zakonika iz 1804. godine?

uvod i tri knjige:

1) pravo osoba → pravna i poslovna sposobnost fizičkih osoba, bračno i obiteljsko

2) o stvarima → vlasništvo, služnosti

3) o načinima stjecanja vlasništva (nasljedno, obvezno, založno pravo)

Navedi načela Građanskog zakonika.

jednakost svih građana, sloboda privatnog vlasništva, sloboda ugovaranja i sloboda nasljeđivanja

Na koji način Napoleonov zakonik uređuje institut braka?

Brak i obitelj su zajednica pojedinaca shvaćenih kao vlasnici, a kao pojedinci su subjekti građanskog ugovora koji temeljen na volji stranaka, u službi države, zasnovan na imovinskim odnosima.

Kakvi mogu biti imovinski odnosi prema Code civilu?

zajednička imovina (samo za pokretnine) ili sustav miraza

Kakav može biti razvod braka prema Code civilu?

sporazumni ili jednostrani

Opiši sporazumni razvod braka.

moguć 2 godine nakon zaključenja i do 20 godina trajanja braka

U kojim je slučajevima dozvoljen jednostrani razvod braka?

zlostavljanje, teške nepravde, osude na sramotnu kaznu ili preljub

U čemu je vidljiva najveća neravnopravnost supružnika pri razvodu?

muž može dobiti razvod zbog svake nevjernosti žene, a žena samo ako muž u njihov zajednički dom dovede na stanovanje drugu ženu

→ žena može biti kažnjena zatvorom, a muž ne

→ muž koji ubije ženu zatekavši je u preljubu nije ubojica, nego izvršitelj kazne za delikt ženina preljuba, a isti takav postupak žene prema mužu je ubojstvo

Položaj izvanbračne djece u Code civilu?

izvanbračna su djeca posve izvan obitelji, nemaju nikakva prava ni prema majčinoj obitelji

Ugovor o radu prema Code civilu.

kupoprodajni ugovor koji se zasniva na slobodnoj volji stranaka; usmeni ugovori

Ustavna povelja 1814.

• Francuska je ustavna parlamentarna kraljevina

• dvodomni parlament (Dom perova i Dom poslanika)

• pravo kraljevog veta

Organizacija vlasti u vrijeme Charlesa X.

izvršna: kralj i vlada koja je odgovorna parlamentu

zakonodavna: dvodomni parlament (Dom perova i Dom poslanika)

Srpanjska revolucija

1830.

• kralj u vladi vodi djelatnu ulogu (orlanski parlamentarizam)

• prijestolje je nasljedno, ali ga skupština može izmijeniti

Ustavna povelja 1830.

bitne izmjene:

• pravo zakonodavne inicijative imaju kralj i članovi oba doma

• prošireno biračko pravo za Dom poslanika

• Dom perova je sastavljen od doživotno imenovanih članova

Prvi ustav Druge Republike

• 1848.

• Francuska predsjednička republika

• priznaje prirodna prava

• rad je obveza, kao i poštivanje zakona

• načelo podjele vlasti

Podjela vlasti prema Ustavu iz 1848.

izvršna → predsjednik biran na 4 godine (Louis Napoleon), a vlast vrši preko potpredsjednika i ministara koji su pravno odgovorni

zakonodavna → jednodomna skupština u stalnom zasjedanju birana na 3 godine

Drugi ustav druge republike

• 1852.

• Francuska je vrsta predsjedničke republike

Organizacija vlasti prema Ustavu iz 1852.

izvršna vlast → predsjednik Republike putem ministara

zakonodavna vlast → državni savjet, senat i zakonodavno tijelo

razdoblja Drugog carstva

1. razdoblje autoritarnog carstva (1852.-1860.)
2. razdoblje liberalnog carstva (1860.-1870.)

Oblik države Francuske tijekom Treće republike?

parlamentarna republika

Nabroji tri temeljna postulata republike.

kratkoća mandata, odgovornost i izbornost

Što čini Ustav 1875.?

Zakon o organizaciji senata,

Zakon o organizaciji javnih vlasti i Ustavni zakon o odnosima javnih vlasti

• dva organska zakona: o izboru poslanika i i o izboru senatora

Što uvodi Treća republika kao novinu?

reća republika uvodi parlamentarnu republiku

Što učvršćuje Ustav Treće republike?

dvodomni parlament, opće biračko pravo i parlamentarnu vladu

Što je uzrok nastanka Pariške komune i kako je ona bila organizirana?

uzrok nastanka: nezadovoljstvo Parižana predajom Francuske u Francusko-pruskom ratu 1871. i želja za socijalnom pravdom

organizacija: Vijeće komune podijeljeno na 9 izvršnih odbora i Nadzorni odbor

Koja je osnovna razlika između Kaznenih zakona donesenih 1791. i 1810.?

Za razliku od revolucionarnog Code pénal 1791. koji je uveo sustav apsolutno određenih kazna, Code pénal 1810. ponovno daje sucu pravo odmjeravanja kazne unutar zakonskih propisa.