Sociologija - 1. kolokvij

sociologija

znanstveni pristup proučavanju društva, društvenih grupa i društvenog ponašanja ljudi

društvo

svaka ljudska populacija koja ima visok stupanj političke autonomije, a članovi su angažirani u širokoj mreži kooperativnih aktivnosti

društvena grupa

dvoje ili više ljudi koji održavaju stabilan odnos u vremenu, dijele određeni identitet i imaju osjećaj pripadanja grupi

društveno ponašanje

ponašanje pod utjecajem društvene okoline

društvena činjenica

način djelovanja, mišljenja ili osjećaja koji postoji izvan pojedinačne svijesti i prisilno se nameće pojedincu

sociološka imaginacija (C. W. Mills)

sagledanje osobnog problema u široj društvenoj perspektivi kao glavni zadatak sociologije

principi razlikovanja znanosti od drugih načina spoznaje

1) sustavno promatranje

2) organizirani skepticizam

3) javnost procesa

biologizam (H. Spencer)

smjer po kojem je društvo sastavljeno i razvija se poput organizma

pozitivizam

univerzalni pristup u društvenim znanostima; vrijedi samo ono što možemo iskusiti

zakon o tri faze svijesti prema Comteu

1) teološka faza

2) metafizička faza

3) pozitivnoznanstvena faza

teološka faza

1) fetišizam

2) monoteizam

3) politeizam

• društvom dominiraju vojnici i teolozi

• traganje za prvim i konačnim uzrocima; izvor svega je izvanjsko više biće

metafizička faza

• društvom dominiraju filozofi i pravnici

• odgovor se traži u apstraktnim silama, miješaju se znanstvena i religijska objašnjenja

pozitivnoznanstvena faza

svijet je shvaćen kao niz uzroka i posljedica, vladaju zakoni

diferencijacija

porast složenosti društva

tipovi društva prema sadržaju (H. Spencer)

1) vojna (militaristička)

2) industrijska

vojna (militaristička društva)

homogena, centralizirana, hijerarhijska, autoritativna, ograničena, netolerantna, nizak stupanj diferencijacije

industrijska društva

heterogena, decentralizirana, tolerantno prihvaćanje različitosti, složenija, diferencirana, neovisne institucije

tipovi društva prema složenosti (H. Spencer)

1) jednostavna

2) složena

jednostavna društva

nema razlika među pojedincima, svi obavljaju sve poslove, jedina funkcija specijalizacije je prema spolu

složena društva

nastaju daljnjom specijalizacijom društva prema funkcijama

historijski materijalizam (K. Marx)

teorija o razvoju društva prema kojoj se ono razvija ovisno o strojevima, materijalima koji su relevantni u datom trenutku

pojam društva prema Durkheimu

društvo je sustav sam za sebe (lat. sui generis) i skup društvenih činjenica određenih kao (pravne, moralne, običajne) norme

kolektivna svijest

ukupnost vjerovanja i osjećaja zajedničkih prosječnom čovjeku

institucija

sva vjerovanja i svi načini ponašanja koje utvrđuje zajednica

tipovi samoubojstva prema Durkheimu

1) egoističko

2) altruističko

3) anomijsko

anomija

stanje društva u kojem nema regulacije

tipovi društva s obzirom na stupanj integracije (E. Durkheim)

1) društva mehaničke solidarnosti

2) društva organske solidarnosti

društva mehaničke solidarnosti

• minimalne individualne razlike, dominacija snažne kolektivne svijesti

• običaji i pravo: represivno

društvo organske solidarnosti

• pojedinci različiti, svatko ima društveni zadatak dobiven podjelom rada

• pravo: restitutivno

pojam društva prema Weberu

perspektiva društvene akcije - naglasak je na ulozi ljudskoga djelovanja u društvenim promjenama

koncept idealnog tipa

misaona apstrakcija kojom niz načina ljudskog ponašanja svodimo na određene kategorije

racionalnost

unutarnji smisao, opravdanje koje pojedinac pripisuje svom ponašanju

vrste racionalnosti prema Weberu

1) ciljna racionalnost

2) vrijednosna racionalnost

3) afektivna racionalnost

4) tradicionalna racionalnost

moć

mogućnost provedbe svoje volje unatoč otporu

vlast

vjerojatnost podvrgavanja zapovijedi određenog sadržaja; institucionalizirana moć

idealtipovi legitimne vlasti prema Weberu

1) tradicionalna

2) karizmatska

3) racionalno-legalna

teorija demografske tranzicije

1) predtranzicijska (agrarna)

2) tranzicijska (industrijska)

3) postranzicijska (postindustrijska)

makročimbenici

životni standard, javno zdravstvo, intervencija države, sociodemografski čimbenici

mikročimbenici

životni stil

migranti

sve osobe koje mijenjaju područje stanovanja

izbjeglice

osobe koje iz svojih domova bježe zbog neke ugroze

azilanti

izbjeglice kod kojih postoji osnovani strah za vlastiti život; pravna kategorija

push i pull čimbenici

push → želja za boljim životom, ekonomski, politički i socijalni problemi u zemljama iz kojih se emigrira

pull → imigracijska politika, potreba za radnom snagom, sličnosti u jeziku i kulturi

teorija migracijskih sustava

migracije se najčešće događaju među zemljama ili grupama zemalja gdje postoje neke prijašnje veze, npr. kolonizacijska prošlost, politički utjecaj, trgovinski odnosi i sl.

kultura

vrijednosti, vjerovanja, djelovanja i materijalni objekti koji zajedno sačinjavaju način života ljudskih zajednica i društava

nematerijalna kultura

mentalni naputci za grupno ponašanje

materijalna kultura

svi prirodni ili stvoreni objekti kojima ljudi pridaju neko značenje ili ih koriste

sastavnice nematerijalne kulture

simboli, signali, jezik, vrijednosti, norme

etnocentrizam

ocjenjivanje drugih kultura standardima vlastite

supkultura

kulturne karakteristike grupe koja sudjeluje u dominantnoj kulturi društva, ali ima svoje distinktivne vrijednosti, norme i životne silove

kontrakultura

supkultura čije su vrijednosti, norme i životni stil u sukobu s dominantnom kulturom

socijalizacija

proces kojim pojedinac prihvaća norme, vrijednostii uloge potrebne za djelovanje u društvu

osnovni zadaci socijalizacije

1) uključivanje pojedinca u društvo

2) integracija društva

identitet

naše razumijevanje tko smo i komu pripadamo

vrste identiteta

1) društveni (spol, nacionalnost, religija, zanimanje)

2) osobni

simbolički interakcionizam (C. H. Cooley)

koncept ogledala u tri faze

1) stvaranje slike o sebi koju želimo predstaviti drugima

2) procjena kako nas drugi doživljavaju

3) razvijamo osjećaj o sebi kao rezultat naše slike u tuđim očima

simbolički interakcionizam (G. H. Mead)

koncept generaliziranog drugog u dvije faze:

1) faza slobodnog igranja (play) - od 2. do 6. g. → djeca preuzimaju različite uloge, čime uče da postoji razlika između njih i njihovih uloga

2) faza strukturirane igre (game) - od 6. g. nadalje → dijete uči igru i sebe vidi kao njezin dio, razumije ponašanje sebe i drugih, tj. uloge koje čine cjelinu

simbolički interakcionizam (E. Goffman)

koncept pozornice i zapozorja

stupnjevi društvene socijalizacije

1) primarna

2) sekundarna

3) tercijarna

8 stupnjeva društvene socijalizacije (E. Erikson)

u svakoj životnoj fazi nailazimo na problem i stječemo osobinu, svaki fazu treba svladati (inače frustracije i nestabilnosti) → vrlo rano, rano djetinjstvo, vrtićka dob, rana školska dob, adolescencija, rana zrela dob, starost

funkcionalistička teorija obrazovanja prema Durkheimu

• raslojenost i jedinstvenost obrazovnih sustava

• obrazovanje prenosi kolektivne vrijednosti i norme društva → oblikovanje društvenog bića

vrijednosni konsenzus prema Parsonsu

obrazovanje prenosi zajeničke vrijednosti → opstanak i stabilnost društva

funkcije sveučilišnog sustava prema Parsonsu

1) istraživanje i reprodukcija akademskog osoblja

2) profesionalno usavršavanje

3) opće obrazovanje

4) kulturno samorazumijevanje i intelektualno prosvjetljenje

konfliktna teorija obrazovanja prema Althusseru

ideološka uloga obrazovanja sve značajnija, obrazovanje zamjenjuje tradicionalne uloge obitelji i religije

konfliktna teorija obrazovanja prema Bordieu

glavna uloga obrazovanja je kulturna reprodukcija vladajuće kulture

kulturni kapital

poznavanje značenja i vrijednosti dominantne kulture kao pretpostavka obrazovnog uspjeha pojedinca

vrste kapitala prema Bourdieu

1) ekonomski kapital (novac i druga materijalna dobra)

2) socijalni kapital (mreže poznanstva, članstvo u društvenim grupama)

3) kulturni kapital - znanje, vještine i kulturne norme koje pojedinac stječe u obitelji

• utjelovljen - posjedovanje jezičnih i kognitivnih kompetencija, kulturne navike i sklonosti

• objektivan - posjedovanje materijalnih dobara (knjige, umjetnička djela, instrumenti)

• institucionaliziran - posjedovanje obrazovnih kvalifikacija

horizontalni diskurs

svakodnevna znanja, ovisi o konekstu

vertikalni diskurs

specijalizirane simboličke strukture eksplicitnog znanja (znanstveno, profesionalno i obrazovno znanje)

supstantivni pristup religiji

pokušava definirati bit svih religija, pita se što religija jest, što je specifično, a što nije moguće naći u drugim društvenim pojavama

funkcionalistički

što religija čini za čovjeka i društvo, koji je njezin doprinos

definicija religije prema Durkheimu

religija je čvrsto povezan sustav vjerovanja i običaja koji se odnose na svete, izdvojene i zabranjene stvari, a svoje pristalice sjedinjuje u istu moralnu zajednicu zvana Crkva

modeli odnosa Crkve i države

1) model državnih ili nacionalnih Crkava

2) kooperacijski ili konkordatski model

3) model striktne odvojenosti ili separacijski model

etnička skupina prema Weberu

zasniva se na subjektivnom vjerovanju u zajedničko podrijetlo

etnicitet

sve grupacije, a ne samo manjinske, koje su određene svojim podrrijetlom i kulturom

etnije

zajednice koje su postojale prije razvoja suvremenih nacionalnih država

obilježja etnija prema Anthonyju Smithu

1) kolektivno vlastito ime

2) mit o zajedničkim precima

3) zajednička povijesna sjećanja

4) povezivanje sa specifičnom domovinom

5) jedan ili više elemenata zajedničke kulture koji ih razlikuju od okolnih grupa

6) osjećaj solidarnosti među značajnim dijelovima stanovništva

razlikovanje nacija prema Meineckeu

1) kulturne - etnički homogene,oblikovane povijesnim silama, zatvorene, isključive grupe, snažan smisao nacionalnog jedinstva (npr. Nijemci, Rusi, Hrvati)

2) političke - etnički heterogene, formira se na određenom teritoriju, rođenje ili državljanstvo kao ključ pripadanja naciji (npr. Amerikanci, Australci)

obilježja nacije prema B. Andersenu

nacija kao zamišljena zajednica

1) zamišljena

2) zajednica

3) ograničena

4) suverena

dvije vrste nacija prema Anthonyju Smithu

1) zapadni model nacije - nacija je zajednica ljudi koji se pokoravaju istim zakonima i institucijama u granicama danog teritorija

2) istočni model nacije - nacija je zajednica ljudi istoga podrijetla i kulturne tradicije

procesi oblikovanja nacija

1) monarhijska integracija

2) pokreti za ujedinjenje

3) raspad višenacionalnih carstava

4) nacija kao rezultat kolonijalne ekspanzije

faze širenja nacionalne svijesti

1) nacionalno buđenje kod intelektualaca

2) patriotska agitacija

3) masovni nacionalni pokreti

empirijsko shvaćanje nacije

tvrdnje o postojanju nacije, kako je nastala

vrijednosno shvaćanje nacije

glorifikacija vrijednosti nacije, nacija iznad svih drugih vrijednosti, ne može biti verificirana

predrasude

mišljenje jedne grupe o drugoj; temeljene na stereotipimas

stereotip

pretpostavka o tipičnim karakteristikama neke grupe

psihološki mehanizmi koji podržavaju stereotipe i predrasudne stavove

1) selektivna percepcija - lako zapažamo sve što je u skladu sa stereotipom, a promiče nam ono što je mimo njega

2) koncept žrtvenog jarca - stav da je za naše nevolje odgovoran netko drugi, a ne mi

psihološka teorija o predrasudama (Adorno i sur.)

1) antisemitski stavovi

2) profašitički stavovi

3) etnocentrički stavovi

= autoritarna ličnost

sociološka teorija o predrasudama (Allport)

teorija kontakta - imamo više predrasuda prema nepoznatome nego prema poznatome

diskriminacija

nejednako postupanje prema određenoj grupi ili pojedincima temeljem predrasuda

vrste diskriminacije

1) legalna - zakon nekog društva omogućava diskriminaciju

2) institucionalna - nejednak tretman ukorijenjen u socijalnim običajima

odnos predrasuda i diskriminacije (R. Merton)

1) ljudi bez predrasuda koji ne diskriminiraju

2) ljudi bez predrasuda koji diskriminiraju - podložni zakonskom ili socijalnom pritisku

3) ljudi s predrasudama koji ne diskriminiraju - boje se osude okoline

4) ljudi s predrasudama koji djeluju u skladu s njima - moralno pravo diskriminirati