Geografija ISPIT (copy)

DEFINICIJE

denudacija

proces trošenja stijena

transport

proces trošenja materijala

akumulacija

proces taloženja nastalog materijala

mehaničko ili fizičko trošenje stijena

stijenski blokovi usitnjavaju se, pri čemu se ne mijenja mineraloški i kemijski sastav fragmenata

kemijsko trošenje stijena

proces djelomične ili potpune promjene mineralnog sastava stijene

organogeno ili biološko trošenje stijena

proces mrvljenja i otapanja stijene zbog djelovanja živih organizama

derazijski procesi

procesi kretanja materijala niz padinu pod utjecajemgravitacije ili egzogenih procesa

strmci ili litice

padine čiji je nagib veći od 55 stupnjeva

kliženje

padinski proces brzog kretanja materijala niz padinu

spiranje i jaruženje

padinski procesi, javljaju se na strmim padinama pokrivena rastresitim materijalom, često bez vegetacije

vodeni mlazovi (bujice)

nastaju zbog pljuskova, stvaraju žljebaste denudacijske oblike- brazde, vododerine i jaruge

tečenje ili soliflukcija

padinski proces sporog kretanja površinskog rastresitog materijala niz padinu

puženje tla

proces sporog kretanja površinskog sloja. zbog destabilizirajućeg djelovanja vode i gravitacije

osipanje

na padinama sedimentnih stijena

kršje

derazijski procesi usitnjavaju stjenske blokove

točila

usjeci (žljebovi) stvoreni kotrljanjem kršja niz padinu

sipari

u podnožju padine nastaju akumulacijski reljefni oblici

fluvijalni procesi erozije (trošenja), transporta i akumulacije materijala

mijenjaju prostor u kojem djeluju

mehanizam toka tekućice

ovise o nagibu terena, sastavu stijena i količini vode

erozijska etapa

odvija se u gornjem toku

gornji tok

mehanizam brzoga protoka vode koji počinje izvorom

korito tekućice

mlaz vode iz izvora produbljuje podlogu stvarajući žljebasto udubljenje

kanjon

ako rijeka protječe višim, zaravnjenim područjima, stvara dolinu visokih i strmih strana

vrtložni lonci ili brzaci

nastaju u gornjem toku erozijskim djelovanjem

vodopad

voda se izravno obrušava ; spuštanjem vode iz višeg u niži dio korita, regresivnom (unatražnom) erozijom

slapovi

voda se stepaničasto spušta ; spuštanjem vode iz višeg u niži dio korita, regresivnom (unatražnom) erozijom

srednji tok

izražen transport materijala tekućinom (uspostavlja se ravnoteža između erozije i akumulacije)

bočna erozija

proširuje riječno korito koje je pliće zbog veće količine nanesenog šljunka i pijeska

donji tok

zona akumulacije materijala, izraženo usporavanje protoka tekućice

delta

riječna ušća karakteristična za niske obale, male plimine amplitude

nastala pomoću mreže manjih vodotoka usijeca se kroz brane pijeska i blata

dolinski reljef

nastaje djelovanjem fluvijalnih i padinskih procesa

doline

izdužena reljefna udubljenja, otvorena u smijeru otjecanja rijeke

sastoje se od riječnog korita, dolinskih strana i naplavne ravni

složene ili kompozitne doline

izmjenjuju se kotline (proširenja) i klanci (suženja)

transverzalne doline

poprečno presijecaju reljefna uzvišenja

longitudinalne doline

pružaju se usporedno s njima

obala

granični pojas između kopna i mora
nastaju destrukcijom ili akumulacijom i taloženjem materijala
pojas stalnih promjena uzrokovanim međudjelovnjem čvrstog kopna i gibljivog mora

abrazija

procas oblikovanja reljefa razaralačkom snagom valova

strme obale

razaralačko djelovanje valova je najizraženije

abrazijski reljefni oblici

trošenjem stijenskig materijala

potkapine

stijene pucaju i odlamaju se , a manji se dijelovi usitnjavaju i valovima razaraju dio obvale u visini udarnog vala

klifovi

potkapina s vremenom postaje veća- slojevi stijena gube oslonac pa se urušavaju

abrazijske terase

u plitkom moru valovi usporavaju- taloženje materijala

ostjenjaci

neistrošeni dijelovi stijena

selektivna abrazija

odvija se na strmim obalama gdje more djeluje na stijene različite tvrdoće

rt

stijhene otpornije valovima

uvale i poluotoci

nastaju napredovanjem abrazije u mekšim stijenama

sprud ili strelka

postupno taloženje velikih količina razorenog materijala; prvo krupnijih (težih i gušćih) čestica, a potom i sitnijih (lakših i rjeđih) čestica, poput pijeska.

tombolo ili prevlaka

Pješčani ili šljunčani sprud koji povezuje otok s kopnom

limani

Taloženjem usitnjenog materijala uz rtove dolazi do oblikovanja manjih ili većih zaljeva

lagune

slana i plitka jezera koja su sprudom odvojena od mora nastaju ako se krajevi spruda spoje s obalom

žal

pješčani ili šljunčani nanosi na obali

obalne dine

oblikuju ih akumulirani pijesak na obali, vjetar i morska kretanja

Obale

dodir kopna i mora, jedinstven prostor gdje razina mora ovisi o međudjelovanju unutrašnjih sila i vanjskih procesa

Ingresijske obale

nastale potapanjem postojećih reljefnih oblika

Ingresijske tektonske obale

nastaju potapanjem rubnih dijelova kontinenta, djelovanje endogenih sila

različiti tipovi riječnih ušća

nastali Potapanjem fluvijalnih reljefnih oblika

Estuariji

morem potopljena riječna ušća, ljevkastog oblika, proširena i produbljena djelovanjem plime i oseke.

rijas

Potapanjem donjeg dijela riječnog ušća, ali i donjeg dijela strme riječne doline

More

jedinstveni sustav u kojem je stvoren živi svijet na Zemlji.
Posebnu vrstu obale grade morski organizmi, oblikujući organogene obale.

Atoli

prstenasti koraljni grebeni koji rastu iz kratera podmorskih vulkana.

Mangrove obale

stvorene urastanjem korijena mangrova drveća u morski plićak

krški površinski oblici

oblikuju se zbog vapnenačkog i dolomitnog sastava stijena, korozijskim procesom

škrape

najmanji površinski krški oblici, uska žljebasta udubljenja, oštrih rubova, posebno česta na položenijim padinama.

kamenice

zdjelaste forme nastale korozijom

Ponikve ili vrtače

ljevkasta udubljenja širine i do nekoliko stotina metara

boginjavi krš

područje u kojem su ponikve dominirajući reljefni oblik

krški oblik polja u kršu

duboka zatvorena ili poluzatvorena udubljenja, imaju zaravnjeno dno i strme strane, a dužina im se kreće od nekoliko stotina metara do pedeset kilometara.
- gospodarski najvažniji

Zaravni u kršu

najveći krški reljefni oblici

PODZEMNI (ENDOKRŠKI) RELJEFNI OBLICI

Prodiranje površinske vode u podzemlje kroz pukotine i kanale oblikuje podzemne krške oblike

speleologija.

Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih procesa i oblika

Jame

uglavnom okomita udubljenja nastala procesom korozije i djelovanjem vode koja proširuje kanale.

Špilje

podzemne šupljine koje se, za razliku od jama, od ulaza protežu uglavnom u vodorav- nom smjeru.

Kaverne

podzemni krški oblici koji nemaju kontakt s površinom, već je ulaz u njih stvoren umjetnim putem, odnosno djelovanjem čovjeka (tuneli, dubinska istraživanja).

stalaktiti

Oblici koji se talože (vise) sa stropa

stalagmiti

Oblici koji rastu s poda

stalagnat

špiljski stup koji nastaje u slučajevima kada stalagmit i stalaktit povežu

Glacijalni procesi, djelovanje leda i snijega

stvaraju glacijalne reljefne oblike te oblikuju glacijalni reljef

Trajno zaleđene ledene mase

javljaju se iznad snježne granice, područja gdje je godišnja količina snježnih padalina veća od količine otopljenog snijega.

firm

prijelazna faza između snijega i leda

ledenjak

velika nakupina leda koja klizi niz padine noseći ispred sebe razdrobljene komade stijena.

nastanak ledenjačkog leda

ovisi o nadmorskoj visini i geografskoj širini

dva tipa ledene mase na površini kopna

planinski ledenjak i ledeni pokrov.

ledene kape

nastaju u uvjetima polarne klime ; kupolasti oblici

mehanizam toka ledenjaka

napredovanje i povlačenje ledenjaka ovisno o promjenama temperature, odnosno klime

zona akumulacije

Na višim nadmorskim visinama, količina ledenjačkog leda koja se stvara i akumulira veća je od mase koja se rastopi.

Zona ablacije ili odvajanja

smještena je na nižim dijelovima, gdje je količina leda koji se topi ili sublimira veća od akumuliranog leda

Linija ravnoteže

označava područje gdje je masa leda uvijek ista, jer je masa nastalog i akumuliranog leda jednaka masi leda koji se topi.

egzaracija

Ledenjaci razorno djeluju na podlogu, proces mehaničkog trošenja podloge, obično kreće od akumulacijske zone.

zdjelasta udubina ili cirk

nastaje širenjem leda u pukotinama stijena; ,,izvorišni dio" i početak napredovanja svih dolinskih ledenjaka.

greben i trn

izdižu se u planinama iznad cirka , mimoišlo ih je razorno djelovanje ledenjaka.

til

Pokrenuti led dodatno struže podlogu, otrgnutim i zarobljenim komadima stijena

dolinski ledenjak

preoblikuje riječnu dolinu u ledenjačku dolinu u obliku slova U

Fjordovi

Slično nastanku rijasa, ali kombiniranim djelovanjem ledenjaka te izdizanjem mora; morem potopljena ledenjačka dolina.

Planinski ledenjaci

nastaju podno planinskih vrhova, a predstavljaju zaleđene tekućice koje se sporo gibaju pod utjecajem gravitacije.

depozicijski reljefni oblici

Zbog čestih zastoja i akumulacije u svom sporom kretanju, ledenjaci spremaju i odlažu, odnosno deponiraju transportirani materijal.

morene

Osnovni glacijalni akumulacijski reljefni oblici

rubne morene

talože se između leda i zidova ledenjačkih dolina

unutrašnje morene

nastaju spajanjem nanosa dvaju dolinskih ledenjaka

periglacijalni procesi

Područja na Zemlji sa srednjom godišnjom temperaturom nižom od 0 °C; javljaju se u zaleđenim prostorima na Zemlji

permafrost

Najčešća pojava koja obilježava područja s trajno niskim temperaturama stalno je smrznuti sloj tla