OPP for my bun

0.0(0)
Studied by 0 people
call kaiCall Kai
learnLearn
examPractice Test
spaced repetitionSpaced Repetition
heart puzzleMatch
flashcardsFlashcards
GameKnowt Play
Card Sorting

1/121

encourage image

There's no tags or description

Looks like no tags are added yet.

Last updated 1:00 AM on 6/24/26
Name
Mastery
Learn
Test
Matching
Spaced
Call with Kai

No analytics yet

Send a link to your students to track their progress

122 Terms

1
New cards

Tko su glosatori i zašto nastaju?

Glosatori nastaju od 11. stoljeća u europskim gradovima zbog razvoja obrta, trgovine i privatnog vlasništva, kada se javlja potreba za razvijenijim pravnim sustavom. Ponovno proučavaju Justinijanov Corpus iuris civilis, a središte njihova rada je u Bolonji.

2
New cards

Kako rade glosatori?

Pišu tumačenja između redova ili sa strane izvornog teksta. Njihov rad je dogmatski, a ne historijski, jer vjeruju autoritetu teksta i ne istražuju kritički nastanak normi.

3
New cards

Tko su postglosatori ili komentatori?

Postglosatori od sredine 13. stoljeća tumače Acursiusovo djelo i rimsko pravo prilagođavaju potrebama prakse. I njihov rad je pretežno dogmatski, ali su važni jer su pridonijeli praktičnoj recepciji rimskog prava.

4
New cards

Koje su glavne značajke francuske pravne škole?

Nastaje u 16. stoljeću pod utjecajem humanizma i renesanse. Njezini predstavnici su Cujas i Doneau. Proučava ne samo Justinijanovo nego i klasično rimsko pravo, razlikuje historiju zakona, pravnih instituta i pravnih starina.

5
New cards

Što je škola prirodnog prava?

To je škola koja prethodi građanskim revolucijama i tvrdi da uz pozitivno postoji i prirodno pravo, koje proizlazi iz ljudskog razuma i vječnih moralnih načela. Ona je nehistorijska jer naglašava vječnost i nepromjenjivost prava.

6
New cards

Tko je osnivač škole prirodnog prava i koji su njezini predstavnici?

Osnivač je Hugo Grotius, a među predstavnicima su Hobbes, Rousseau i Locke.

7
New cards

Koja prirodna prava posebno ističe škola prirodnog prava?

Slobodu, privatno vlasništvo, sigurnost, otpor i jednakost.

8
New cards

Što ističe Leibnitz u vezi s pravnom poviješću?

Ističe važnost pravne historije i obrazovanja, razlikuje unutarnju i vanjsku povijest prava, a obje mogu biti opće i nacionalne.

9
New cards

Koje je glavno stajalište Montesquieua?

On odbacuje antihistorizam i ističe da na društvo i pravo utječu prirodni i društveni uvjeti sredine, pa društvene pojave imaju svoju zakonitost.

10
New cards

Što je Gotingenska pravna škola?

Škola s kraja 18. stoljeća koja je protiv univerzalizma prirodnog prava i protiv partikularizma njemačkih država. Gustav Hugo razlikuje vanjsku povijest prava kao proučavanje pravnih vrela i unutarnju kao razvoj ustanova i grana prava.

11
New cards

Što zastupa historijska pravna škola?

U 19. stoljeću zastupa ideju da je pravo izraz narodnog duha, a ne proizvod apstraktnog razuma. Osnivač je Savigny.

12
New cards

Kako Savigny shvaća pravo?

Kao nevidljivi dio duha nacije, poput jezika i književnosti, koji se razvija evolucijski.

13
New cards

Tko je Baltazar Bogišić i zašto je važan?

Bio je jedan od važnih predstavnika historijske pravne misli kod Slavena, proučavao je slavenska narodna prava i izradio Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru 1888.

14
New cards

Što su donijele Drakonove reforme?

Drakon je sistematizirao običajno pravo u oblik zakona, suzbio krvnu osvetu i proširio sudsku nadležnost. Osnovan je sud efeta, ali društvena kriza nije riješena.

15
New cards

Zašto se Drakonovo ime povezuje s drakonskim kaznama?

Tradicionalno se uz njega veže strogost kazni, iako sadržaj njegovih zakona nije potpuno poznat.

16
New cards

Koji je značaj Solonovih reformi?

Solon ukida dužničko ropstvo, hipoteku i uvodi zemljišni maksimum. Time počinje razdoblje atenske demokracije.

17
New cards

Kako je Solon podijelio građane?

Na 4 imovinska razreda: pentakosiomedimne, vitezove, jarmaše i žetelce.

18
New cards

Koji je politički značaj Solonovih reformi?

I najniži razred dobiva pravo sudjelovanja u Narodnoj skupštini, što znači demokratizaciju.

19
New cards

Što je Solon osnovao?

Vijeće bule od 400 članova i porotni sud Heliaju sa 6000 članova.

20
New cards

Što uvodi Klisten?

Teritorijalnu podjelu Atike na 10 fila, svaku na 3 tritije, a osnovna jedinica postaje dema.

21
New cards

Što je ostrakizam?

Desetogodišnje časno progonstvo građanina iz Atene. Ime se ispisuje na komadu crijepa, a za odluku je potreban kvorum od 6000 građana.

22
New cards

Što su značile Efijaltove reforme?

Oslabile su Areopag i dodatno ojačale demokraciju nakon perzijskih ratova.

23
New cards

Što je donio Periklo?

Uveo je dnevnice za sudjelovanje u Ekleziji, proširio dostupnost javnih službi građanima i uveo grafe paranomon.

24
New cards

Što je grafe paranomon?

Javna tužba protiv prijedloga ili zakona za koji se tvrdi da je protivan demokraciji; smatra se pretečom ustavne tužbe.

25
New cards

Kako se pokretao sudski postupak u Ateni?

Pokretao se pismenom tužbom.

26
New cards

Koja je razlika između dike i grafe?

Dike je privatna tužba koju podnosi oštećeni radi naknade štete, a grafe je javna tužba u interesu zajednice.

27
New cards

Što se događa ako se tužitelj kod grafe povuče?

Mora platiti veliku kaznu.

28
New cards

Kako se vode dokazi u atenskom postupku?

Stranke ih dostavljaju sudu, čuvaju se u glinenim posudama i otvaraju na dan rasprave.

29
New cards

Tko nije mogao svjedočiti?

Žene i maloljetni.

30
New cards

Kako se određivalo sudsko vijeće?

Ždrijebom, da bi se spriječilo podmićivanje.

31
New cards

Kako se donosila odluka?

Nakon govora stranaka sud je kamenčićima odlučivao o presudi i kazni.

32
New cards

Kakvo je bilo državno uređenje njemačkog carstva?

Carstvo je imalo slabu koheziju. Kralja bira plemstvo, a car nema zasebnu vojsku. Postoji i skupština knezova i gradskih predstavnika.

33
New cards

Što je značaj Zlatne bule Karla IV. iz 1356.?

Njome je dovršen proces potvrđivanja prava i položaja knezova u carstvu.

34
New cards

Koja je osnovna značajka njemačkog prava?

Uz recipirano rimsko pravo postoje i domaće pravne ustanove. Postupno prevladava teritorijalno umjesto personalnog načela.

35
New cards

Postoji li u carstvu jedinstveni zakonik za cijeli teritorij?

Ne, nema zakonika koji vrijedi za čitavo carstvo.

36
New cards

Kako njemačko pravo razlikuje kaznena djela?

Razlikuju se zločini i prijestupi. Zločini se kažnjavaju težim, često smrtnim kaznama.

37
New cards

Što je Carolina?

Constitutio criminalis Carolina je carski kazneni zakon koji uvodi vrlo teške kazne i potvrđuje shvaćanje kaznenog prava kao javnog prava.

38
New cards

Kakva je bila bizantska država?

Bizant je autokratska, centralistička i birokratska monarhija.

39
New cards

Tko je bazileus?

Car koji ima zakonodavnu, sudsku, izvršnu, vojnu i crkvenu vlast.

40
New cards

Koji su važni izvori prava u Bizantu?

Ekloga iz 726., Prohiron iz 879. i Bazilike u 60 knjiga.

41
New cards

Što je Ekloga?

Kratki priručnik s odredbama građanskog, postupovnog i kaznenog prava, koji odstupa od Justinijanova prava.

42
New cards

Što su Bazilike?

Velika zbirka prava u 60 knjiga koja obuhvaća upravno, državno, građansko, procesno i kazneno pravo.

43
New cards

Na koga se primjenjuje langobardsko pravo?

Primarno na Langobarde, po personalnom načelu.

44
New cards

Što je Edictus Rothari?

Najstarija kodifikacija langobardskog prava, koja sadrži stare germanske ustanove uz latinska tumačenja.

45
New cards

Što se događa nakon osvajanja Langobardskog kraljevstva od Karla Velikog?

Langobardski zakoni načelno ostaju na snazi, ali uz njih vrijede i franački propisi carstva.

46
New cards

Kakvo je bilo državno uređenje Venecije?

Venecija je aristokratska republika na čelu s duždom, čija je služba doživotna.

47
New cards

Što je Veliko vijeće?

Glavno političko tijelo koje sudjeluje u izboru dužda, imenuje službenike i donosi zakone.

48
New cards

Što je Zlatna knjiga?

Registar članova vladajućeg sloja u koji se od 1315. upisuju članovi Velikog vijeća.

49
New cards

Što je Savjet desetorice?

Tijelo uvedeno 1335. koje djeluje kao vodstvo tajne policije.

50
New cards

Koji su važni ugovori mletačkog obveznog prava?

Transmissum, rogadia i collegantia.

51
New cards

Što je collegantia?

Trgovački posao u kojem jedna strana daje kapital, a druga putuje i trguje; dobit se dijeli na pola, a gubitak prema uloženom kapitalu.

52
New cards

Što je Magna Carta?

Povelja iz 1215. kojom je kralj Ivan bez Zemlje ograničen zakonom i priznata su određena prava plemstvu, Crkvi i posredno drugim slojevima.

53
New cards

Zašto je Magna Carta važna?

Smatra se prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske i temeljem vladavine prava.

54
New cards

Kako nastaje Parlament?

Razvija se iz Općeg savjeta. Nakon sukoba baruna i kralja, Simon de Montfort 1265. saziva Parlament s vitezovima i predstavnicima gradova.

55
New cards

Kada se Parlament dijeli na dva doma?

Do 1332. zasjedaju zajedno, a potom se dijele na Gornji i Donji dom.

56
New cards

Koja je uloga Donjeg doma u kasnijem razvoju?

Jača u kontroli poreza, državnih troškova i odgovornosti kraljevih savjetnika.

57
New cards

Kako se postajalo članom Gornjeg doma?

Uobičajilo se da osoba koju kralj jednom pozove i koja se odazove postaje član, a pravo prelazi na najstarijeg zakonitog muškog potomka.

58
New cards

Kakav je odnos vlade i Donjeg doma?

Vlada mora imati povjerenje Donjeg doma; ako ga nema, mora dati ostavku ili raspustiti Donji dom.

59
New cards

Što donose izborne reforme u 19. stoljeću?

Ispravljaju neravnomjernu zastupljenost i šire biračko pravo, osobito reformama 1832. i 1867.

60
New cards

Što je čartizam?

Britanski radnički pokret za parlamentarnu reformu.

61
New cards

Što je Habeas Corpus?

Zakon kojim se štiti osobna sloboda od samovolje izvršne vlasti.

62
New cards

Što je bit common law-a?

Težište je na postupovnom pravu. Porota odlučuje o činjenicama, a suci o pravu.

63
New cards

Koje vrste porote postoje u common law-u?

Mala porota (petty assize) i velika porota (grand assize)

64
New cards

Što je statute law?

Zakonsko pravo koje nastaje kroz zakonodavnu aktivnost kralja i kasnije Parlamenta.

65
New cards

Što je equity law?

Sustav pravičnosti koji se razvija radi ublažavanja formalizma common lawa; kancelar odlučuje prema savjesti i pravičnosti.

66
New cards

Što revolucija mijenja u građanskom pravu?

Ukida staleške povlastice, feudalne odnose i postupno uspostavlja građansku jednakost.

67
New cards

Što je Code civil ili Code Napoleon?

Napoleonov Građanski zakonik iz 1804., koji ukida feudalne odnose i pravni partikularizam te uređuje osobe, vlasništvo i načine stjecanja vlasništva.

68
New cards

Kako je strukturiran Građanski zakonik?

Dijeli se na uvod i 3 knjige: o osobama, o vlasništvu i služnostima, te o načinima stjecanja vlasništva.

69
New cards

Koje načelo obveznog prava posebno ističe?

Da su ugovori zakon za stranke i da se mogu ukinuti samo uzajamnom suglasnošću.

70
New cards

Što donosi Ustav iz 1791.?

Francuska od apsolutne monarhije postaje ustavna monarhija. Zakonodavnu vlast ima Narodna skupština, izvršnu kralj, a sudsku sudovi koje bira narod.

71
New cards

Tko nema biračko pravo po Ustavu 1791.?

Žene, sluge i osobe koje ne plaćaju propisani minimalni porez.

72
New cards

Što se događa 1792.-1793.?

Ukida se monarhija, proglašava republika, kralj je pogubljen, a 1793. donesen je Jakobinski ustav.

73
New cards

Koja je bit Jakobinskog ustava?

Proklamira suverenitet naroda, uvodi opće i neposredno pravo glasa za muškarce, ali zadržava cenzus spola.

74
New cards

Što je Termidorska reakcija?

Pad jakobinaca 1794. i postupno ukidanje radikalnih revolucionarnih mjera.

75
New cards

Što uvodi Direktorijski ustav 1795.?

Dvodomno zakonodavno tijelo i izvršnu vlast Direktorija od 5 članova.

76
New cards

Što znači Prvo Carstvo?

Napoleon Bonaparte 1804. postaje car Francuza, čime republika ustupa mjesto monarhiji.

77
New cards

Što karakterizira Drugo Carstvo?

Luj Napoleon postaje car 1852., ograničavaju se građanska prava, ali kasnije dolazi do djelomične liberalizacije.

78
New cards

Što revolucija mijenja u obiteljskom pravu?

Ukida crkvenu nadležnost, uvodi obvezni civilni brak i razvod te donekle poboljšava položaj žene i djece.

79
New cards

Kakav je položaj žene u Code civilu 1804.?

Vrlo podređen; muž je glava obitelji, a žena bez njegove dozvole ne može samostalno sklapati pravne poslove ni raspolagati imovinom.

80
New cards

Što donosi Napoleonov Kazneni zakonik 1810.?

Uvodi klasifikaciju kaznenih djela na prijestupe, istupe i prekršaje, ali zadržava i vrlo okrutne kazne.

81
New cards

Koja načela revolucija unosi u kazneno pravo?

Zakonitost, zaštitu osobne slobode i pretpostavku nevinosti.

82
New cards

Što su Članci konfederacije?

Akt iz 1777. koji uvodi SAD kao konfederaciju samostalnih država; stupaju na snagu 1781.

83
New cards

Kada je donesen Ustav SAD-a?

1787., a stupio je na snagu 1789.

84
New cards

Koji su vrhovni organi države prema Ustavu SAD-a?

Predsjednik, Kongres i Vrhovni sud.

85
New cards

Koja je najvažnija funkcija Vrhovnog suda SAD-a?

Ocjena ustavnosti zakona i tumačenje Ustava.

86
New cards

Zašto se kaže da je Vrhovni sud ponekad i "gospodar Ustava"?

Zato što svojim tumačenjem može snažno utjecati na politički i pravni život.

87
New cards

Kako je uređen Kongres SAD-a?

Kao dvodomno zakonodavno tijelo sastavljeno od Predstavničkog doma i Senata.

88
New cards

Kako se donosi zakon u SAD-u?

Moraju ga usvojiti oba doma Kongresa, a zatim ga predsjednik mora potpisati i proglasiti.

89
New cards

Koji je položaj predsjednika SAD-a?

On je šef države, na čelu izvršne vlasti i vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

90
New cards

Ima li predsjednik zakonodavnu vlast?

Nema izravnu zakonodavnu vlast, ali može utjecati suspenzivnim vetom.

91
New cards

Na čemu se temelji pravo SAD-a?

Na engleskom pravu - common lawu, statute lawu i equity lawu - uz razvoj federalnog partikularizma.

92
New cards

Što su crni kodeksi?

Zakoni koje su nakon ukidanja ropstva donijele južne države kako bi oslobođene crnce zadržale u neravnopravnom položaju.

93
New cards

Što je bio povod Ratu za nezavisnost?

Britanski porezni i trgovački pritisci, osobito Zakon o pečatima i pitanje oporezivanja kolonija.

94
New cards

Što donosi Deklaracija nezavisnosti 1776.?

Proglašava prekid veza 13 kolonija s Velikom Britanijom i ističe prirodna prava čovjeka te načelo narodne suverenosti.

95
New cards

Kakva je bila babilonska država?

Despotska, unitarna i centralizirana monarhija.

96
New cards

Kakav je položaj vladara u Babilonu?

Ima najvišu zakonodavnu, upravnu i sudsku vlast te se smatra posrednikom između bogova i ljudi.

97
New cards

Kako je bilo podijeljeno društvo u Babilonu?

Na awilume kao punopravne slobodne ljude, muškenume kao niži poluslobodni sloj i wardume kao robove.

98
New cards

Koji je najvažniji pravni izvor Babilona?

Hamurabijev zakonik.

99
New cards

Gdje je sačuvan Hamurabijev zakonik?

Urezan je na crnom kamenom stupu pronađenom 1901. u Suzi.

100
New cards

Koliko članaka ima Hamurabijev zakonik?

282 članka.