Psihologija poticanja dječjeg razvoja

Flashcards based on lecture notes about encouraging child development, focusing on family dynamics, parenting styles, and giftedness.

Koje su osnovne funkcije obitelji?

Reprodukcija, ekonomske funkcije, društveni red, socijalizacija, emocionalna podrška.

Kako se promijenila ekonomska uloga djece u obitelji kroz povijest?

Djeca su prije doprinosila ekonomskoj dobrobiti obitelji, sada su postala ekonomska obveza.

Što podrazumijevamo pod obitelji kao socijalnim sustavom i koji čimbenici utječu na njezino funkcioniranje?

To je složeni skup interaktivnih odnosa na koje utječe širi društveni kontekst. Čimbenici koji utječu: mikrosustav, dvosmjerni utjecaji među članovima obitelji, izravni i neizravni utjecaji.

Na koji način bračni odnosi roditelja utječu na dječji razvoj i ponašanje?

Funkcionalan odnos roditelja vodi većoj vjerojatnosti djelotvornog suroditeljstva; napet brak može dovesti do miješanja u odgojne napore i manje osjetljivosti na dječje potrebe.

Koje su koristi od povezivanja obitelji sa širim socijalnim kontekstom u zajednici?

Roditeljsko interpersonalno prihvaćanje, roditeljski pristup vrijednim informacijama i službama, odgojne kontrole i uzori, izravno pomaganje u odgoju.

Što je socijalizacija unutar obitelji?

Priprema djece/mladih da postanu kompetentni članovi društva i sudjeluju u njemu.

Što je odgojni stil?

Kombinacija roditeljskih ponašanja koja se pojavljuju u velikom broju situacija, stvarajući trajnu ugodnu klimu.

Što predstavlja toplina u kontekstu roditeljskih stilova?

Toplina predstavlja prihvaćanje djeteta i uključenost u djetetov emocionalni život.

Što predstavlja nadzor u kontekstu roditeljskih stilova?

Nadzor predstavlja kontrolu djeteta, potiče se zrelije ponašanje, ali uz davanje autonomije.

Koje su karakteristike autoritativnog roditeljskog stila?

Roditelji su topli, pažljivi, osjetljivi na potrebe djeteta, provode čvrstu razumnu kontrolu, dopuštaju autonomiju, potiču komunikaciju i uvažavaju djecu.

Kakva su djeca odgajana autoritativnim stilom?

Djeca su optimistična, imaju samokontrolu, ustrajnost, suradljivost i visoko samopoštovanje.

U čemu se razlikuju autoritarni, popustljivi i zanemarujući roditeljski stilovi?

Razlikuju se prema razini kontrole i emocionalne uključenosti.

Kako se roditeljstvo prilagođava djetetovom razvoju u srednjem djetinjstvu i adolescenciji?

U srednjem djetinjstvu roditelji vrše opći nadzor i nadziru iz daljine, a u adolescenciji se teži za autonomijom uz ravnotežu povezanosti i odvajanja.

Kako odnosi među braćom i sestrama doprinose socijalnom razvoju djece?

Interakcija s braćom i sestrama širi socijalne kompetencije.

Koji su izazovi i posljedice razvoda roditelja na djecu?

Neposredne posljedice uključuju sukobe i stres; dugoročne posljedice mogu uključivati niže školske uspjehe i probleme u ponašanju.

Kako različite vrste obitelji (npr. spojene, posvojiteljske, homoseksualne) utječu na razvoj djece?

Djeca u spojenim i posvojiteljskim obiteljima češće se suočavaju s emocionalnim i ponašajnim poteškoćama.

Koje su posljedice zlostavljanja djece na emocionalni i socijalni razvoj?

Narušena emocionalna samoregulacija, empatija, pojam o sebi, socijalne vještine i akademske motivacije.

Koji su ključni kriteriji za definiciju darovitosti prema pentagonalnoj implicitnoj teoriji?

Kriteriji izvrsnosti, vrijednosti, rijetkosti, pokazljivosti, produktivnosti.

Na koje se načine darovitost može iskazivati kod djece rane i predškolske dobi?

Rani razvoj jezika, velika znatiželja, intenzivna koncentracija, brzo učenje, snažan osjećaj za pravdu, razvijena mašta i kreativnost, asinkron razvoj.

Zašto i kako darovitost može ostati 'nevidljiva' u odgojno-obrazovnom kontekstu?

Neusklađenost s očekivanjima okoline, darovitost maskirana teškoćama, niska socijalna vidljivost, socioekonomski kontekst, rodna uvjetovanost.

Koja je razlika između potencijalne i ostvarene darovitosti?

Potencijalna darovitost su urođene predispozicije, a ostvarena je vidljiva kroz postignuća.

Koji osobni i okolišni čimbenici utječu na razvoj darovitosti kod djeteta?

Socioekonomski status, visoka očekivanja i kvalitetni odnosi.

Zašto je rano djetinjstvo ključno za prepoznavanje i poticanje darovitosti?

Rano djetinjstvo je ključno jer se u tom razdoblju mogu zamijetiti iznimne sposobnosti djeteta.

Kako vrtić može prepoznati i podržati darovito dijete?

Pružiti osjećaj sigurnosti i poštovanja, uočiti rane pokazatelje darovitosti, organizirati obogaćene programe integrirane u redovne skupine.

Koje su obrazovne potrebe darovite djece i kako se mogu zadovoljiti unutar redovnog vrtićkog programa?

Potreba za druženjem s vršnjacima iste kronološke dobi i sličnih sposobnosti, rad u obogaćenim programima, nezavisnost u učenju, izazovi i sudjelovanje u širokim programima.

Koje su ključne karakteristike intelektualno poticajne okoline za darovitu djecu?

Pitanja vrijednija od odgovora, različiti putevi do rješenja, nastavak istraživanja i nakon pogreške, teme povezane s interesima djeteta i stvarnim životom.

Na koje načine škola može organizirati rad s darovitim učenicima i koje oblike kurikuluma koristiti?

razikovni kurikulum u redovnoj nastavi, izvan redovne nastave, izvanškolski oblici rada, osobni kurikulum i posebnosti podrške nekim darovitim učenicima, socioemocionalna podrška d.učenicima

Koje su poželjne osobine učitelja/ice koji rade s darovitom djecom?

Stvaraju okolinu koja može poticati samopouzdanje, ohrabriti interese, razvijati sposobnosti, kreativnost i kritičko mišljenje.

Koje su moguće negativne posljedice etiketiranja darovite djece?

Povećana očekivanja okoline i samog djeteta, socijalna komparacija.

Koje su faze procesa identifikacije darovitosti kod djece?

Nominacija, provjeravanje i nadgledanje.

Koji je cilj procesa identifikacije darovitosti kod djece?

Odgovarajuća odgojno-obrazovna podrška.

Na koji način možemo u praksi prepoznati specifične potrebe darovitog djeteta i planirati njegov razvoj?

Kako daroviti obično provodi vrijeme, je li usmjereno na sebe, može li samo doći do potrebnog materijala, kome se obraća za pomoć u sukobima