Makroekonomija - 1. kolokvij

BDP

mjera agregatne proizvodnje

Intermedijarno dobro

koristi se u proizvodnji nekog drugog dobra, ne ulazi u BDP

3 načina za računanje BDP-a

1. Ukupna vrijednost proizvodnje

2. Dodana vrijednost

3. Zbroj dohodaka

Ukupna vrijednost BDP

isključivo finalna dobra, ukupna vrijednost proizvodnje finalnih dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom određenih razdoblja

Dodatna vrijednost BDP-a

zbroj dodatne vrijednosti u gospodarstvu tijekom određenog razdoblja. Agregatna ponuda i agregatni dohodak uvijek su jednaki.

Nominalni BDP

nominalni zbroj količine finalnih dobara x tijek cijene tih dobara

Zašto nominalni BDP raste?

Proizvodnja većine dobara s vremenom se povećava. Cijene većine dobara s vremenom rastu.

Realni BDP

ukupni zbroj količine finalnih dobara x konstantne (stalne) cijene

Rast BDP-a u t godini (formula)

(Yt-Yt-1)/Yt-1

Hedoničko određivanje cijena

pristup koji robu tretira kao skup karakteristika, u fokusu je zadovoljstvo i korisnost koju roba/usluga pruža korisniku. Računalo iz 2021 i računalo iz 2022 možda imaju istu cijenu ali ne i istu korisnost/kvalitetu. Rješava problem promjene u kvaliteti postojeće robe.

Zaposlenost

broj ljudi koji imaju posao

Nezaposlenost

broj ljudi koji nemaju posao, ALI ga traže

Radna snaga (formula)

L=N+U n-zaposleni u-nezaposleni

Stopa nezaposlenosti

udio nezaposlenih prema udjelu u radnoj snazi u=U/L

Obeshrabreni radnici

nema posao niti ga traži, ne ubraja se u radnu snagu

Stopa participacije

udio radne snage u ukupno radno sposobnom stanovništvu

Zašto je važna stopa nezaposlenosti?

pokazuje koristi li gospodarstvo učinkovito ljudske resurse

Zašto promatramo stopu participacije?

Kada bi svi radnici bez posla odustali od traženja, stopa nezaposlenosti pala bi na 0 te bi postala loš pokazatelj, stoga promatramo i stopu participacije.

Zašto je vrlo niska nezaposlenost loša?

gospodarstvo nailazi na manjak radne snage

Inflacija

kontinuirani rast opće razine cijena

Deflacija

kontinuirani pad opće razine cijena

Deflator BDP-a (formula)

omjer nominalnog i realnog BDP-a Pt=Nominalni BDP ($Yt)/Realni BDP (Yt)

Stopa promjene

opisuje stopu inflacije π t=(Pt-Pt-1)/Pt-1

Deflator BDP-a

prosječna cijena proizvedenih finalnih dobara u gospodarstvu

Indeks potrošačkih cijena CPI

indeks troškova života

Veći rast outputa od uobičajenog

smanjenje stope nezaposlenosti

Rast outputa niži od uobičajenog

porast stope nezaposlenosti

Okunov zakon

nagib krivulje je -0,3, povećanje rasta od 1% smanjuje nezaposlenost za 3%

Niska stopa nezaposlenosti

povećava inflaciju

Visoka stopa nezaposlenosti

smanjuje inflaciju

Phillipsova krivulja

nagnuta prema dolje
veća nezaposlenost = smanjenje inflacije
kada je nezaposlenost ispod 5% inflacija je iznad 2%

Kretanje outputa u kratkom roku

potaknuto pomakom potražnje

Output u srednjem roku

potaknuto ponudom, kapitalom i tehnologijom

Output u dugom roku

ovisi o inovaciji, štednji, potrošnji, obrazovnom sustavu...

Odrednice agregatnog outputa u gospodarstvu

Kretanje potražnje za robom KR
Koliko gospodarstvo može proizvesti SR
Inovacije, novi kapital, obrazovanje DR

Promjene u potražnji za dobrima dovode do

promjena u proizvodnji

Promjene u proizvodnji dovode do

promjene dohotka

Promjene dohotka dovode do

promjene potražnje za dobrima

Potrošnja C

dobra i usluge koje su kupili potrošači

Investicije I

zbroj nestambenih i stambenih investicija

Državna potrošnja G

kupnja dobara i usluga od strane savezne, državne i lokalne vlasti
Ne uključuje državne transfere

Izvoz x

kupnja domaćih dobara i usluga od strane inozemnih subjekata

Uvoz IM

kupnja inozemnih dobara i usluga od strane domaćih subjekata

Neto izvoz ili vanjskotrgovinska bilanca X-IM

Izvoz>Uvoz -> trgovinski suficit
Uvoz>Izvoz -> trgovinski deficit

Promjena zaliha

razlika između proizvodnje i prodaje

Potražnja za dobrima (formula)

Z=C+I+G+X-IM
U zatvorenoj ekonomiji Z=C+I+G

Osobna potrošnja C

funkcija raspočoživog dohotka (Yd) - dohodak koji ostaje nakon poreza
Kada raspoloživi dohodak raste, raste i potrošnja
C(Yd) - funkcija potrošnje

Funkcija potrošnje

C=C0+C1Yd
C1 granična sklonost potrošnji - koliko će se osobna potrošnja povećati ako se dohodak poveća za 1 jedinicu
C0 ono što se troši kada je raspoloživi dohodak=0

C0

Niža vrijednost C0 pomiče cijelu liniju prema dolje

Raspoloživi dohodak (formula)

C0=C0+C1(Y-T)
Y dohodak T porezi

Endogene varijable

ovise o drugim varijablama

Egzogene varijable

ne ovise o drugim varijablama, fiksne varijable (npr Investicije)

T i G opisuju

fiskalnu politiku, egzogene su jer država se ne ponaša po istim pravilima kao potrošači i poduzeća

Ravnotežni BDP (formula)

Y=C0+C1(Y-T)+I+G
Ravnoteža na tržištu dobara zahtjeva Y=Z

Ravnotežni BDP

proizvodnja (Y) = potražnji, koja nadalje ovisi o dohotku (Y) koji je i sam jednak proizvodnji

Ravnotežni BDP - razina outputa pri kojoj je proizvodnja jednaka potražnji

Y=1/1-C1 * (C0+I+G+C1T)

Autonomna potrošnja (formula)

(C0+I+G+C1T)
pozitivna ako T=G

Multiplikator

1/1-C1
veći je kada je C1 bliži 1

Koraci za određivanje ravnoteže (grafički)

Keynesov križ

Učinci povećanja autonomne potrošnje na BDP

ZZ krivulja pomiče se prema gore
Nova ravnoteža u A’

AB - prva faza povećanja potražnje
BC - prva faza povećanja dohotka
CD - druga faza povećanja potražnje
DE - druga faza povećanja proizvodnje i dohotka

O čemu ovisi multiplikator

O sklonosti potrošnji koja se može ekonometrijski procijeniti

Dinamičko prilagođavanje

Prilagodba BDP-a u vremenu

Privatna štednja S (formula)

S=Y-T-C

Javna štednja (formula)

T-G
JŠ>0 proračunski suficit
JŠ

IS relacija jednakost Investicija i Štednje

S=I+G-T
ili
I=S+(T-G)

ono što poduzeća žele investirati mora biti jednako onome što kućanstva i vlada žele uštedjeti

Ravnoteža na tržištu dobara

Proizvodnja=Potražnja
Investicije=Štednja

Ponašanje potrošnje

S=-C0+(1-C1)(Y-T)

(1-C1) sklonost štednji

Paradoks štednje

Veća štednja dovodi do manje potrošnje, manje potražnje i manjeg outputa

Potrošnja je najveća komponenta BDP-a (T ili N)

Točno

Granična sklonost potrošnji mora biti pozitivna, ali inače može poprimiti bilo koju pozitivnu vrijednost. T/N

N. Ne može biti negativna i poprima vrijednost između 0 ili 1

Povećanje jedne jedinice državne potrošnje dovodi do jediničnog povećanja ravnotežnog outputa. T/N

N. ovisi o multiplikatoru

Koji čimbenici uzrokuju pomake i promjene nagiba krivulje potražnje (ZZ)

Nagib -> granična sklonost potrošnji (c1 niži -> nagib položeniji)
Pomak krivulje -> C0, I, G (ako se povećaju uz to da se T smanje) ZZ se pomiče prema gore
ako se C0, I, G smanje, a T poveća ZZ krivulja se pomiče prema dolje

Grafikon potražnje za novcem

.

2 oblika novca

gotovina i depoziti po viđenju

nosi li novac kamatnu stopu?

ne

nose li obveznice ks?

da, ali ne mogu se koristiti za obavljanje transakcija

odluka o tome koliko novca i obveznica držati ovisi o:

razini transakcija (veća transakcija veća potražnja za novcem)
kamatnoj stopi na obveznice (visoka kamatna stopa, bolje uložiti novac u obveznice)

Potražnja za novcem

porast ks smanjuje potražnju za novcem jer ljudi veći dio svog bogatstva plasiraju u obveznice

Novac, dohodak, štednja

Novac - ono što se koristi za obavljanje transakcija
Dohodak - prihod i predstavlja varijablu tijeka
Štednja - nepotrošeni dio raspoloživog dohotka, varijabla tijeka

Uštđevina

varijabla stanja, ukupna vrijednost imovine koja je akumulirana kroz vrijeme

Financijsko bogatstvo

ukupna vrijednost financijske imovine umanjena za ukupnu vrijednost financijskih obveza, varijabla stanja

Financijska investicija

kupovina financijske imovine (dionica)

Određivanje kamatne stope

mora iznositi točno toliko da ponuda novca bude jednaka potražnji za novcem (koja ovisi o kamatnoj stopi)

Ravnoteža na financijskom tržištu

Ms=Md=M
Ponuda novca = Potražnja za novcem
M=$Y L(i)

Utjecaj porasta ponude novca na kamatnu stopu

Porast ponude novca -> pad ks
kamatnjak mora pasti da novac bude atraktivniji

Utjecaj porasta nominalnog dohotka na ks

dovodi do porasta kamatne stope
kamatnjak se mora povećati da smanji potražnju

Operacije na otvorenom tržištu

SB povećavaju ili smanjuju ponudu za novcem kupovinom ili prodajom obveznica

ekspanzivna operacija

kupnja obveznica - povećanje ponude novca

restriktivna operacija

prodaja obveznica - smanjenje ponude novca

što je veća cijena obveznice

ks je manja

što je veća ks

manja je današnja cijena obveznica

financijski posrednici

institucije koje prikupljaju sredstva od kućanstva i poduzeća i koriste ta sredstva za kupovinu financijske imovine i davanje kredita drugima poduzećima i kućanstvima

Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje kamatne stope

Tržište bankovnih rezervi

tržište na kojem se pozajmljuju bankovne rezerve

Kamatna stopa na tržištu novca

glavni indikator karaktera monetarne politike SB jer može odrediti kamatnu stopu

Zamka likvidnosti

kamatna stopa SB=0 i ne može niže pasti
monetarna politika ne može smanjiti kamatnu stopu ispod nule - > ograničena efektivnost monetarne politike

Potraživanje za novcem ne ovisi o KS jer samo obveznice zarađuju KS. T/N

N. KS ima utjecaj, rast KS smanjuje potražnju za novcem. Pad KS ju povećava.

HNB može povećavati ponudu novca prodajom obveznica na otvorenom tržištu. T/M

N. Prodajom obveznica smanjuje ponudu novca.

Cijene obveznica i kamatnih stopa uvijek se kreću u obrnutom smjeru. T/N

Točno