koristi se u proizvodnji nekog drugog dobra, ne ulazi u BDP
3
New cards
3 načina za računanje BDP-a
1. Ukupna vrijednost proizvodnje 2. Dodana vrijednost 3. Zbroj dohodaka
4
New cards
Ukupna vrijednost BDP
isključivo finalna dobra, ukupna vrijednost proizvodnje finalnih dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom određenih razdoblja
5
New cards
Dodatna vrijednost BDP-a
zbroj dodatne vrijednosti u gospodarstvu tijekom određenog razdoblja. Agregatna ponuda i agregatni dohodak uvijek su jednaki.
6
New cards
Nominalni BDP
nominalni zbroj količine finalnih dobara x tijek cijene tih dobara
7
New cards
Zašto nominalni BDP raste?
Proizvodnja većine dobara s vremenom se povećava. Cijene većine dobara s vremenom rastu.
8
New cards
Realni BDP
ukupni zbroj količine finalnih dobara x konstantne (stalne) cijene
9
New cards
Rast BDP-a u t godini (formula)
(Yt-Yt-1)/Yt-1
10
New cards
Hedoničko određivanje cijena
pristup koji robu tretira kao skup karakteristika, u fokusu je zadovoljstvo i korisnost koju roba/usluga pruža korisniku. Računalo iz 2021 i računalo iz 2022 možda imaju istu cijenu ali ne i istu korisnost/kvalitetu. Rješava problem promjene u kvaliteti postojeće robe.
11
New cards
Zaposlenost
broj ljudi koji imaju posao
12
New cards
Nezaposlenost
broj ljudi koji nemaju posao, ALI ga traže
13
New cards
Radna snaga (formula)
L=N+U n-zaposleni u-nezaposleni
14
New cards
Stopa nezaposlenosti
udio nezaposlenih prema udjelu u radnoj snazi u=U/L
15
New cards
Obeshrabreni radnici
nema posao niti ga traži, ne ubraja se u radnu snagu
16
New cards
Stopa participacije
udio radne snage u ukupno radno sposobnom stanovništvu
17
New cards
Zašto je važna stopa nezaposlenosti?
pokazuje koristi li gospodarstvo učinkovito ljudske resurse
18
New cards
Zašto promatramo stopu participacije?
Kada bi svi radnici bez posla odustali od traženja, stopa nezaposlenosti pala bi na 0 te bi postala loš pokazatelj, stoga promatramo i stopu participacije.
19
New cards
Zašto je vrlo niska nezaposlenost loša?
gospodarstvo nailazi na manjak radne snage
20
New cards
Inflacija
kontinuirani rast opće razine cijena
21
New cards
Deflacija
kontinuirani pad opće razine cijena
22
New cards
Deflator BDP-a (formula)
omjer nominalnog i realnog BDP-a Pt=Nominalni BDP ($Yt)/Realni BDP (Yt)
23
New cards
Stopa promjene
opisuje stopu inflacije π t=(Pt-Pt-1)/Pt-1
24
New cards
Deflator BDP-a
prosječna cijena proizvedenih finalnih dobara u gospodarstvu
25
New cards
Indeks potrošačkih cijena CPI
indeks troškova života
26
New cards
Veći rast outputa od uobičajenog
smanjenje stope nezaposlenosti
27
New cards
Rast outputa niži od uobičajenog
porast stope nezaposlenosti
28
New cards
Okunov zakon
nagib krivulje je -0,3, povećanje rasta od 1% smanjuje nezaposlenost za 3%
29
New cards
Niska stopa nezaposlenosti
povećava inflaciju
30
New cards
Visoka stopa nezaposlenosti
smanjuje inflaciju
31
New cards
Phillipsova krivulja
nagnuta prema dolje veća nezaposlenost = smanjenje inflacije kada je nezaposlenost ispod 5% inflacija je iznad 2%
32
New cards
Kretanje outputa u kratkom roku
potaknuto pomakom potražnje
33
New cards
Output u srednjem roku
potaknuto ponudom, kapitalom i tehnologijom
34
New cards
Output u dugom roku
ovisi o inovaciji, štednji, potrošnji, obrazovnom sustavu...
35
New cards
Odrednice agregatnog outputa u gospodarstvu
Kretanje potražnje za robom KR Koliko gospodarstvo može proizvesti SR Inovacije, novi kapital, obrazovanje DR
36
New cards
Promjene u potražnji za dobrima dovode do
promjena u proizvodnji
37
New cards
Promjene u proizvodnji dovode do
promjene dohotka
38
New cards
Promjene dohotka dovode do
promjene potražnje za dobrima
39
New cards
Potrošnja C
dobra i usluge koje su kupili potrošači
40
New cards
Investicije I
zbroj nestambenih i stambenih investicija
41
New cards
Državna potrošnja G
kupnja dobara i usluga od strane savezne, državne i lokalne vlasti Ne uključuje državne transfere
42
New cards
Izvoz x
kupnja domaćih dobara i usluga od strane inozemnih subjekata
43
New cards
Uvoz IM
kupnja inozemnih dobara i usluga od strane domaćih subjekata
funkcija raspočoživog dohotka (Yd) - dohodak koji ostaje nakon poreza Kada raspoloživi dohodak raste, raste i potrošnja C(Yd) - funkcija potrošnje
48
New cards
Funkcija potrošnje
C=C0+C1Yd C1 granična sklonost potrošnji - koliko će se osobna potrošnja povećati ako se dohodak poveća za 1 jedinicu C0 ono što se troši kada je raspoloživi dohodak=0
49
New cards
C0
Niža vrijednost C0 pomiče cijelu liniju prema dolje
50
New cards
Raspoloživi dohodak (formula)
C0=C0+C1(Y-T) Y dohodak T porezi
51
New cards
Endogene varijable
ovise o drugim varijablama
52
New cards
Egzogene varijable
ne ovise o drugim varijablama, fiksne varijable (npr Investicije)
53
New cards
T i G opisuju
fiskalnu politiku, egzogene su jer država se ne ponaša po istim pravilima kao potrošači i poduzeća
54
New cards
Ravnotežni BDP (formula)
Y=C0+C1(Y-T)+I+G Ravnoteža na tržištu dobara zahtjeva Y=Z
55
New cards
Ravnotežni BDP
proizvodnja (Y) = potražnji, koja nadalje ovisi o dohotku (Y) koji je i sam jednak proizvodnji
56
New cards
Ravnotežni BDP - razina outputa pri kojoj je proizvodnja jednaka potražnji
Y=1/1-C1 * (C0+I+G+C1T)
57
New cards
Autonomna potrošnja (formula)
(C0+I+G+C1T) pozitivna ako T=G
58
New cards
Multiplikator
1/1-C1 veći je kada je C1 bliži 1
59
New cards
Koraci za određivanje ravnoteže (grafički)
60
New cards
Keynesov križ
61
New cards
Učinci povećanja autonomne potrošnje na BDP
ZZ krivulja pomiče se prema gore Nova ravnoteža u A’
AB - prva faza povećanja potražnje BC - prva faza povećanja dohotka CD - druga faza povećanja potražnje DE - druga faza povećanja proizvodnje i dohotka
62
New cards
O čemu ovisi multiplikator
O sklonosti potrošnji koja se može ekonometrijski procijeniti
63
New cards
Dinamičko prilagođavanje
Prilagodba BDP-a u vremenu
64
New cards
Privatna štednja S (formula)
S=Y-T-C
65
New cards
Javna štednja (formula)
T-G JŠ>0 proračunski suficit JŠ
66
New cards
IS relacija jednakost Investicija i Štednje
S=I+G-T ili I=S+(T-G)
ono što poduzeća žele investirati mora biti jednako onome što kućanstva i vlada žele uštedjeti
67
New cards
Ravnoteža na tržištu dobara
Proizvodnja=Potražnja Investicije=Štednja
68
New cards
Ponašanje potrošnje
S=-C0+(1-C1)(Y-T)
(1-C1) sklonost štednji
69
New cards
Paradoks štednje
Veća štednja dovodi do manje potrošnje, manje potražnje i manjeg outputa
70
New cards
Potrošnja je najveća komponenta BDP-a (T ili N)
Točno
71
New cards
Granična sklonost potrošnji mora biti pozitivna, ali inače može poprimiti bilo koju pozitivnu vrijednost. T/N
N. Ne može biti negativna i poprima vrijednost između 0 ili 1
72
New cards
Povećanje jedne jedinice državne potrošnje dovodi do jediničnog povećanja ravnotežnog outputa. T/N
N. ovisi o multiplikatoru
73
New cards
Koji čimbenici uzrokuju pomake i promjene nagiba krivulje potražnje (ZZ)
Nagib -> granična sklonost potrošnji (c1 niži -> nagib položeniji) Pomak krivulje -> C0, I, G (ako se povećaju uz to da se T smanje) ZZ se pomiče prema gore ako se C0, I, G smanje, a T poveća ZZ krivulja se pomiče prema dolje
74
New cards
Grafikon potražnje za novcem
.
75
New cards
2 oblika novca
gotovina i depoziti po viđenju
76
New cards
nosi li novac kamatnu stopu?
ne
77
New cards
nose li obveznice ks?
da, ali ne mogu se koristiti za obavljanje transakcija
78
New cards
odluka o tome koliko novca i obveznica držati ovisi o:
razini transakcija (veća transakcija veća potražnja za novcem) kamatnoj stopi na obveznice (visoka kamatna stopa, bolje uložiti novac u obveznice)
79
New cards
Potražnja za novcem
porast ks smanjuje potražnju za novcem jer ljudi veći dio svog bogatstva plasiraju u obveznice
80
New cards
Novac, dohodak, štednja
Novac - ono što se koristi za obavljanje transakcija Dohodak - prihod i predstavlja varijablu tijeka Štednja - nepotrošeni dio raspoloživog dohotka, varijabla tijeka
81
New cards
Uštđevina
varijabla stanja, ukupna vrijednost imovine koja je akumulirana kroz vrijeme
82
New cards
Financijsko bogatstvo
ukupna vrijednost financijske imovine umanjena za ukupnu vrijednost financijskih obveza, varijabla stanja
83
New cards
Financijska investicija
kupovina financijske imovine (dionica)
84
New cards
Određivanje kamatne stope
mora iznositi točno toliko da ponuda novca bude jednaka potražnji za novcem (koja ovisi o kamatnoj stopi)
85
New cards
Ravnoteža na financijskom tržištu
Ms=Md=M Ponuda novca = Potražnja za novcem M=$Y L(i)
86
New cards
Utjecaj porasta ponude novca na kamatnu stopu
Porast ponude novca -> pad ks kamatnjak mora pasti da novac bude atraktivniji
87
New cards
Utjecaj porasta nominalnog dohotka na ks
dovodi do porasta kamatne stope kamatnjak se mora povećati da smanji potražnju
88
New cards
Operacije na otvorenom tržištu
SB povećavaju ili smanjuju ponudu za novcem kupovinom ili prodajom obveznica
89
New cards
ekspanzivna operacija
kupnja obveznica - povećanje ponude novca
90
New cards
restriktivna operacija
prodaja obveznica - smanjenje ponude novca
91
New cards
što je veća cijena obveznice
ks je manja
92
New cards
što je veća ks
manja je današnja cijena obveznica
93
New cards
financijski posrednici
institucije koje prikupljaju sredstva od kućanstva i poduzeća i koriste ta sredstva za kupovinu financijske imovine i davanje kredita drugima poduzećima i kućanstvima
94
New cards
Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje kamatne stope
95
New cards
Tržište bankovnih rezervi
tržište na kojem se pozajmljuju bankovne rezerve
96
New cards
Kamatna stopa na tržištu novca
glavni indikator karaktera monetarne politike SB jer može odrediti kamatnu stopu
97
New cards
Zamka likvidnosti
kamatna stopa SB=0 i ne može niže pasti monetarna politika ne može smanjiti kamatnu stopu ispod nule - > ograničena efektivnost monetarne politike
98
New cards
Potraživanje za novcem ne ovisi o KS jer samo obveznice zarađuju KS. T/N
N. KS ima utjecaj, rast KS smanjuje potražnju za novcem. Pad KS ju povećava.
99
New cards
HNB može povećavati ponudu novca prodajom obveznica na otvorenom tržištu. T/M
N. Prodajom obveznica smanjuje ponudu novca.
100
New cards
Cijene obveznica i kamatnih stopa uvijek se kreću u obrnutom smjeru. T/N