Izazovi socijalnog rada s pojedincem - Pojmovnik

Flashcards za ponavljanje ključnih pojmova, teorijskih modela i zakonskih odredbi iz predmeta Izazovi socijalnog rada s pojedincem i Zakona o socijalnoj skrbi.

Socijalni rad

Profesionalna djelatnost, akademska disciplina i znanstveno područje čiji je osnovni cilj pomoći pojedincima, obiteljima, grupama i zajednicama u prevladavanju životnih teškoća, ostvarivanju njihovih prava te unapređenju kvalitete života.

Kurativni cilj socijalnog rada

Odnosi se na pomoć pojedincima i grupama u rješavanju već nastalih problema koji najčešće nastaju zbog neravnoteže između osobe i njezina okruženja.

Preventivni cilj socijalnog rada

Prepoznavanje mogućih budućih problema i uočavanje čimbenika rizika prije nego što nastanu kako bi se spriječio razvoj težih socijalnih problema.

Razvojni cilj socijalnog rada

Odnosi se na jačanje potencijala pojedinca, obitelji, grupe i zajednice, s naglaskom na sposobnostima i resursima koje osoba već posjeduje.

Pravo korisnika na samoodređenje

Temeljno načelo prema kojem korisnik ima pravo samostalno odlučiti želi li prihvatiti ponuđenu pomoć, na koji način želi sudjelovati u rješavanju problema i koje ciljeve želi postići.

Refleksivna praksa

Profesionalno načelo u kojem socijalni radnik stalno kritički promišlja vlastiti rad, procjenjuje učinkovitost svojih intervencija i unapređuje kvalitetu pružene pomoći.

Perspektiva moći

Pristup u suvremenom socijalnom radu koji polazi od pretpostavke da svaki korisnik posjeduje određene sposobnosti, znanja, iskustva i resurse, bez obzira na težinu problema.

Pristup osnaživanja

Proces kojim socijalni radnik pomaže korisniku da prepozna vlastite sposobnosti, razvije samopouzdanje i preuzme kontrolu nad vlastitim životom kako bi postao što samostalniji.

Zamka spašavanja

Ponašanje stručnjaka izgrađeno na ideji da je korisnik žrtva koja ne može sama pronaći izlaz, što budi želju za spašavanjem umjesto primjene pristupa osnaživanja.

Koncept Značajnih drugih

Shvaćanje da korisnik sa sobom u proces donosi sve odnose koji su ga oblikovali te da je razgovor s pojedincem posredna komunikacija s njegovom cijelom socijalnom mrežom.

Unutarnji resursi

Znanje, sposobnosti, iskustvo i motivacija koje pojedinac posjeduje za rješavanje svojih životnih problema.

Vanjski resursi

Obitelj, prijatelji, institucije, financijska pomoć i zajednica koji mogu pomoći korisniku u rješavanju problema.

Evaluacija

Sustavno procjenjivanje uspješnosti provedenih intervencija kojim se utvrđuje jesu li ciljevi ostvareni i što treba poboljšati u budućem radu.

Akcijsko istraživanje

Vrsta istraživanja u kojoj stručnjaci istodobno proučavaju problem i aktivno rade na njegovu rješavanju, primjenjujući rezultate odmah u praksi.

Zagovaranje

Aktivnost kojom socijalni radnik štiti prava korisnika i zauzima se za njihove interese pred institucijama, sudovima ili drugim tijelima.

Supervizija

Oblik stručne podrške i profesionalnog učenja usmjeren na razvoj i održavanje profesionalne kompetentnosti stručnjaka kroz promišljanje vlastite prakse i učenje iz iskustva.

Stručni nadzor

Oblik profesionalne podrške usmjeren prvenstveno na provjeru kvalitete rada, poštivanje profesionalnih standarda i kontrolu stručnog rada.

Dobrovoljni korisnik

Osoba koja vlastitom odlukom dolazi socijalnom radniku jer smatra da joj je potrebna pomoć, prepoznaje problem i pokazuje motivaciju za suradnju.

Nedobrovoljan korisnik

Korisnik koji u proces socijalnog rada dolazi po nalogu treće strane (npr. suda), pri čemu je prvi zadatak stručnjaka razviti njegovu unutarnju motivaciju.

Medicinski model u socijalnom radu

Pristup koji problem vidi kao individualni nedostatak ili patologiju, izjednačava korisnika s dijagnozom, a ulogu stručnjaka svodi na skrb, zaštitu i institucionalizaciju.

Socijalni model u socijalnom radu

Pristup koji u fokus stavlja resurse i sposobnosti pojedinca te rješava problem na socio-kulturološkoj razini kroz partnerski dijalog.

Profesionalni model prakse (Banks)

Model u kojem je radnik autonomni stručnjak čiji je izvor moći ekspertiza i znanje, rukovodi se etičkim kodeksom, a prioritet su prava i interesi korisnika.

Birokratski model prakse (Banks)

Model u kojem je radnik službenik koji moć crpi iz položaja u hijerarhiji ustanove te se rukovodi pravilnicima i procedurama, dok je korisnik konzument.

Radikalni model prakse (Banks)

Model osobne predanosti u kojem su radnik i korisnik ravnopravni sudionici, a rad se rukovodi osobnom ideologijom i predanošću socijalnoj pravdi i društvenoj promjeni.

Etika pravde

Etički pristup usmjeren na zakone, dužnost, nepristranost, pravila i očuvanje društvenog poretka, u kojem je profesionalna uloga odvojena od osobnih osjećaja.

Etika skrbi

Etički pristup čija je osnovna vrijednost skrb, usmjeren na međuljudske odnose, bliskost, povezivanje, njegu, empatiju i terapijski učinak odnosa.

Savjetovanje (prema ZSS-u)

Sustavan razgovor stručnjaka s korisnikom radi prevladavanja trenutačnih životnih kriza, vremenski ograničen na najviše 3 susreta (iznimno do 5).

Psihosocijalno savjetovanje (prema ZSS-u)

Intenzivnija i složenija stručna usluga usmjerena na dublje promjene ponašanja, prevladavanje trauma i poboljšanje obiteljskih odnosa, koja traje do 6 mjeseci (uz mogućnost produženja za još 2 mjeseca).

Načelo supsidijarnosti

Načelo prema kojem osoba najprije sama osigurava sredstva za život radom, imovinom ili uzdržavanjem obitelji, a tek ako to nije moguće ostvaruje prava iz socijalne skrbi.

Načelo socijalne pravičnosti

Načelo prema kojem korisnik socijalne skrbi ne smije biti u boljem materijalnom položaju od osobe koja živi od rada.

Zajamčena minimalna naknada (ZMN)

Osnovno novčano pravo u sustavu socijalne skrbi kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava.

Socijalno mentorstvo

Usluga namijenjena dugotrajno isključenim osobama usmjerena na njihovo osnaživanje i aktivaciju, koja traje od 6 do 8 mjeseci s minimalno 10 susreta.

Organizirano stanovanje

Socijalna usluga kojom se korisniku osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu pomoć, s najviše 8 korisnika po jedinici.

Prva socijalna usluga

Obvezna polazna točka u socijalnoj skrbi koja obuhvaća informiranje o pravima, inicijalni razgovor i prepoznavanje žurnih potreba korisnika.