psihologija

psihologija

prirodna i drustvena znanost koja se bavi psihickim procesima i ponasanjem

predznanstveno razdoblje psihologije

dio filozofije do 19. stoljeca

znanstveno razdoblje psihologije

willhelm wundt, leipzig, 1879. prvi laboratorij eksperimentalne psihologije

spoznajni (kognitivni/misaoni) PP

percepcija, ucenje, pamcenje, misljenje, donosenje odluka, rjesavanje problema

emocionalni (afektivni)

emocije, emotivna stanja, afekti, raspolozenja

motivacijski (konativni)

motivi,potrebe, zelje, vrijednosti, interesi, ideali

utjecaji na PP

bioloski, fizikalni, socijalni, perceptivni set

ciljevi psihologije

opisati psihicke procese i ponasanje covjeka, objasniti i razumjeti, predvidjeti i utjecati (pomoci)

prvi korak psiholoskog istrazivanja

odabir problema istrazivanja, pitanje na koje nemamo odgovor ili ga zelimo potvrditi

drugi korak psiholoskog istrazivanja

postavljanje hipoteze (pretpostavki) - na osnovu postojecih znanja i istrazivanja ili vlastitih razmisljanja istrazivaca

treci korak psiholoskog istrazivanja

kreiranje plana tj. metode istrazivanja

cetvrti korak psiholoskog istrazivanja

prikupljanje podataka

peti korak psiholoskog istrazivanja

analiza podataka

sesti korak psiholoskog istrazivanja

tumacenje rezultata

sedmi korak psiholoskog istrazivanja

izvjestaj o rezultatima (recenzije, objava, provjera)

metoda samoopazanja (introspekcije)

vodimo dnevnik nasih psihickih procesa (misli i osjecaja)

prednosti i nedostatci metode samoopazanja

detaljna, subjektivnost

metoda opazanja

strucnjaci opazaju ljude u uobicajenom

okruzenju

prednosti i nedostatci metode opazanja

uobicajeno okruzenje, mjenjanje ponasanja ispitanika ukoliko znaju da ih se promatra

metoda ankete

ispitujemo velik broj ljudi o odredenoj temi

prednosti i nedostatci metode ankete

ekonomicnost, nedostatak iskrenosti

korelacijska metoda

provjeravanje jesu li dvije ili vise pojava povezane

prednosti i nedostatci korelacijske metode

siroko je primjenjiva, ne daje podatak sto je uzrok a sto posljedica

eksperimentalna metoda

namjerno unosenje promjena i mjerenje nakon toga

prednosti i nedostatci eksperimentalne metode

uzrocno posljedicni slijed, umjetni uvjeti (laboratorijski eksperimenti)

temeljne grane psihologije

bioloska psihologija, kognitivna psihologija, psihologija licnosti, psihometrija, socijalna psihologija, razvojna psihologija

sto rade primjenjene grane psihologije?

primjenjuju spoznaje temeljnih grana za dobrobit ljudi u razlicitim podrucjima ljudske djelatnosti

psihologija rada / organizacijska psihologija

psihologijski aspetki olaksanja rada i povecavanje njegove produktivnosti

psihologija obrazovanja i skolska psihologija

proces ucenja i cimbenici koji na njega utjecu (poboljsavaju ga ili ometaju)

klinicka psihologija

problemi pojedinca (emocionalnim, problemima prilagodbe, partnerskim odnosima, psihickim problemima i poremecajima, ovisnostima)

zdravstvena psihologija

ocuvanje i unaprijedenje psihickog zdravlja ljudi, utjecajem psihickih faktora na nastanak tjelesnih oboljenja

vojna psihologija

proucava psihicke probleme uz zivot u vojsci

sportska psihologija

unaprijedenje psihicke forme sportasa

forenzicka psihologija

bavi se psiholoskim problemima u istrazivackom postupku, pravosudu i kaznjavanju

psihologija marketinga

bavi se istrazivanjem trzista, psihologijom potrosaca

kako dolazi do osjeta

podrazaj (fizikalna/mehanicka/kemijska energija) - osjetni organ - zivcani impuls - zivcana vlakna - senzorno podrucje kore velikog mozga (odredeni rezanj)

osjet

najjednostavniji psihicki dozivljaj koji nastaje u mozgu nakon sto neki podrazaj djeluje na osjetilne organe

sto je percepcija

kognitivni psihicki proces pomocu cega prepoznajemo okolinu kao smislenu

sto nastaje kada osjet dobije znacenje

percepcija

gdje nastaje percepcija

u kori velikog mozga

funkcije percepcije

rekognicija (prepoznavanje), lokalizacija (prostorno smjestanje), percepcija dubine

perceptivna konstantnost

pojava koja nam pomaze prepoznati objekte iako su se uvjeti percipiranja promjenili (kut gledanja)

nacelo figure i pozadine

predmet na koji smo usmjerili pozornost je figura, a okolina je pozadina

koktel party fenomen

omogucujemo da se usredotocimo na glas osobe s kojom zelimo razgovarati unutar buke

binokularni znakovi

razlicitost slika na mreznici, konvergencija oka

monokularni znakovi

relativna velicina, prekrivanje, linearna perspektiva

geštaltizam

pravac u psihologiji koji zastupa ideju da ljudi uvijek organiziraju pojedinacne osjete kao cjelinu

perceptivni set

privremena psiholoska usmjerenost koja odreduje sto i kako ce se opaziti