Anatomija i Morfologija Biljaka - Flashcards

Flashcards za pregled i pripremu ispita iz anatomije i morfologije bilja na hrvatskom jeziku.

Taksonomske kategorije i završetci

Sustav hijerarhijskih razina klasifikacije bilja (carstvo, odjeljak, razred, red, porodica, rod, vrsta) koji koristi specifične latinske završetke za pojedine kategorije.

Protoplast

Živi dio biljne stanice koji obuhvaća citoplazmu i stanične organele.

Apoplast

Neživi dio biljne stanice koji čine stanična stijenka i vakuola.

Fiksacija

Postupak pripreme mikroskopskih preparata kojim se zaustavlja život stanice u određenom trenutku uz očuvanje staničnih struktura pomoću ne-koagulirajućih sredstava poput formaldehida ili glutaraldehida.

Safranin

Boja koja služi za dokazivanje lignina; daje crveno/narančasto obojenje pri visokom sadržaju lignina, a zeleno/žuto pri manjem sadržaju lignina i većem udjelu celuloze.

Lugolova otopina

Otopina joda u kalijevom jodidu koja služi za dokazivanje škroba i boji amilozu u plavu, a amilopektin u ljubičastu/tamnoplavu boju.

Središnja lamela

Prvi sloj stanične stijenke smješten između dviju susjednih stanica, nastao kao produkt obaju protoplasta i primarno građen od pektina.

Amarilidejski tip puči

Najrasprostranjeniji tip puči u kojem stanice zapornice imaju bubrežast oblik s tankom leđnom stjenkom te zadebljanim vanjskim i unutrašnjim stjenkama.

Graminejski tip puči

Tip puči karakterističan za trave i šaševe čije su stanice zapornice izdužene, sužene u sredini sa zadebljalim stjenkama te proširene na krajevima.

Periderma

Sekundarno pokrovno tkivo građeno od plutnog kambija (felogena), pluta (felema) prema van i feloderme prema unutra.

Lenticele

Otvori na peridermi nastali djelovanjem felogena koji stvara rahlo staničje s velikim intercelularima, omogućujući izmjenu plinova u odrvenjelim organima.

Casparyjeva pruga

Lignificirano i suberinizirano zadebljanje u stjenkama endoderme korijena koje sprečava apoplastni prolazak vode i usmjerava je u simplast.

Uglovni kolenhim

Vrsta živog mehaničkog tkiva čije su primarne celulozno-pektinske stanične stijenke neravnornjerno zadebljale na uglovima stanica.

Sklereide

Sklerenhimske stanice izodijametričnog ili razgranatog oblika s izrazito zadebljalom, lignificiranom staničnom stijenkom i razgranatim jažicama koje pružaju otpornost na tlak.

Traheje

Niskoevoluirani ili visokoevoluirani provodni elementi ksilema karakteristični za kritosjemenjače, nastali spajanjem niza stanica u kontinuiranu cijev poprečnim otapanjem stjenki i odumiranjem protoplasta.

Traheide

Provodni elementi ksilema prisutni u papratnjača, golosjemenjača i kritosjemenjača, nastali iz pojedinačnih izduženih prozenhimskih stanica s ušiljenim vrhovima i lignificiranim stjenkama s jažicama.

Provodni snopići (tipovi)

Sklopovi ksilema i floema koji se dijele na jednostavne (radijalne) i složene (koncentrične: hadrocentrične i leptocentrične; kolateralne: otvorene, zatvorene i bikolateralne).

Velamen radicum

Višeslojna rizoderma na zračnom korijenju epifitnih biljaka čije stanice brzo odumiru i ispunjavaju se zrakom, služeći za upijanje oborinske vlage.

Dihotomsko grananje

Tip grananja kod kojeg se vegetacijski vršak podijeli na dva nova jednakovrijedna vegetacijska vrška iz kojih izrastaju dvije grane.

Monopodijalno grananje

Tip grananja kod kojeg glavna os neprekidno raste i dominira, dok se bočni ogranci razvijaju sa strana dajući stablu piramidalan oblik.

Simpodijalno grananje

Tip grananja kod kojeg vegetacijski vršak glavne osi prekida rast, a nadrasta ga bočni ogranak drugog reda koji preuzima smjer rasta i tvori prividnu glavnu os.

Heteroblastija

Pojava pri kojoj biljka tijekom svog razvoja i starosti sukcesivno ili simultano proizvodi morfološki različite tipove listova.

Homohlamidejsko ocvijeće

Ocvijeće sastavljeno od međusobno jednakih listića (tepala) koji tvore perigon, bez raspoznatljive čaške i vjenčića.

Cvijet leptirašica

Heterohlamidejski cvijet čiji je vjenčić sastavljen od pet latica: jedne velike gornje (zastavica), dviju bočnih (krila) i dviju donjih sraslih latica (lađica).

Dihogamija

Mehanizam sprječavanja samooplodnje u kojem prašnici i tučak na istom cvijetu ne sazrijevaju istovremeno (proterandrija ili proteroginija).

Monohazij

Simpodijalni (cimozni) cvat u kojem se ispod terminalnog cvijeta glavne osi razvija samo jedna bočna os prvog reda.

Dihazij

Simpodijalni (cimozni) cvat u kojem se ispod terminalnog cvijeta glavne osi razvijaju dvije bočne osi prvog reda.

Koštunica

Sočni nepucajući plod s kožastim egzokarpom, mesnatim mezokarpom i drvenastim endokarpom (košticom) koji obavija sjemenku.

Komuška

Suhi dikarpelni pucajući plod s dvama zaklopcima i lažnom pregradom (septom) na kojoj se nalaze sjemenke.

Pšeno

Suhi nepucajući cenokarpni plod karakterističan za trave kod kojeg je usplođe čvrsto sraslo sa sjemenom lupinom.