pek - ispit

ASIMETRIČNE INFORMACIJE

Asimetrične informacije predstavljaju razliku u pristupačnosti važnih saznanja.

Dijele se na skrivene akcije i skrivene karakteristike

Primjerice, radnik više od svog poslodavca zna koliko truda ulaže u svoj rad (skrivena akcija) ili prodavač rabljenog automobila zna više o stanju automobila od kupca (skrivena karakteristika). U tom slučaju neinformirana stranka (poslodavac, kupac automobila) želi znati relevantne podatke, ali informirana stranka (radnik, prodavač automobila) možda ima valjane razloge zadržati te podatke za sebe.

Akerlof, Spence i Stiglitz dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju s područja asimetričnih informacija

ASIMETRIČNA INORMACIJA I JAVNA POLITIKA

Asimetrične informacije mogu potaknuti državu da bolje djeluje u nekim slučajevima na tržištu, no tri činjenice to čine složenijim:

1.      privatno tržište može ponekad rješavati informacijske simetrije na vlastiti način koristeći kombinaciju signalizacije i provjere

2.      država rijetko ima više informacija od privatnih sudionika

3.      država je sama po sebi nesavršena institucija.

CARINE, UVOZNE KVOTE

Carina – porez na dobra proizvedena u inozemstvu, koja se prodaju u zemlji

Uvozne kvote – ograničenja na količinu dobara koja se mogu uvesti

UČINCI UVOZNIH KVOTA

1. smanjuju količinu uvoza

2. smanjuju blagostanje domaćih potrošača

3. povećavaju domaću cijenu dobra

4. povećavaju blagostanje domaćih proizvođača

ARGUMENTI ZA UVOĐENJE CARINA (Svrha carina)

 1. Zaštita domaće industrije, Cilj: Spriječiti da jeftinija strana roba uništi domaće proizvođače.

2. Očuvanje radnih mjesta, Carine mogu pomoći da se sačuvaju radna mjesta u domaćoj industriji jer smanjuju pritisak strane konkurencije.

 3. Prikupljanje državnih prihoda, Posebno važno u siromašnijim ili nerazvijenim zemljama koje nemaju razvijen porezni sustav. Carine kao izvor novca za financiranje javnih usluga.

4. Smanjenje trgovinskog deficita, Ako neka zemlja uvozi znatno više nego što izvozi, carine mogu pomoći smanjiti uvoz i tako uravnotežiti trgovinsku bilancu.

 5. Razvoj domaće proizvodnje, Carine mogu pomoći mladim ili “novim” industrijama (tzv. infant industries) da se razviju dok ne postanu konkurentne na globalnom tržištu.

6. Nacionalna sigurnost, Neke industrije (npr. prehrambena, energetska, vojna) smatraju se strateški važnima, pa se carinama štite od vanjskog utjecaja i ovisnosti.

7. Ekonomske sankcije i politički pritisak, Carine se mogu koristiti kao alat vanjske politike protiv zemalja koje krše međunarodne norme (npr. ljudska prava, agresivne trgovinske prakse).

8. Standardi i sigurnost, Ako strana roba ne ispunjava ekološke ili zdravstvene standarde, država može uvesti carine (ili zabrane) kako bi zaštitila građane

CJENOVNA DISKRIMINACIJA

 

·         poslovna praksa prodaje istog dobra različitim potrošačima uz različite cijene, iako su troškovi proizvodnje za dva potrošača ista.

·         Primjeri cjenovne diskriminacije: kino ulaznice (djeca, umirovljenici), cijene avionskih karata (1. razred, 2. razred, povratna karta, last minute cijena), kuponi s popustom, financijska pomoć, popust na količinu

·         cjenovna diskriminacija nije moguća na tržištu savršene konkurencije, jer tamo sve tvrtke prodaju po tržišnoj cijeni

·         poduzeće mora imati određenu tržišnu moć kako bi provodilo cjenovnu diskriminaciju

·         savršena cjenovna diskriminacija postoji u slučaju kada monopolist zna koliko je svaki kupac spreman platiti za dobro i zaračunava mu tu cijenu

CJENOVNA DISKRIMINACIJA - 3 pouke

Postoje 3 pouke koje se mogu naučiti o diskriminaciji cijenama:

 

(1.)    diskriminacija cijenama predstavlja racionalnu strategiju monopolista koji nastoji maksimalizirati dobit. Zaračunavajući različite cijene različitim potrošačima monopolist može povećati svoju dobit. Primjenjujući cjenovnu diskriminaciju monopolist zaračunava svakom potrošaču cijenu koja je bliža cijeni koju je on ili ona spremna platiti.

(2.)    za diskriminaciju cijenama nužno je postojanje mogućnosti razdvajanja potrošača prema njihovoj spremnosti da plate. Ponekad se monopolist odlučuje na druge različitosti poput starosne dobi ili dohotka itd.

(3.)    cjenovna diskriminacija može povećati ekonomsko blagostanje. Dakle, diskriminacija cijenama može ukloniti neučinkovitost koja je sastavni dio monopolskog određivanja cijena. ---> Porast blagostanja izvodi se iz većeg proizvođačevog probitka a ne iz većeg potrošačevog probitka.

CJENOVNA DISKRIMINACIJA - 2 važna efekta

a) može povećati monopolsku dobit

b) može smanjiti mrtve terete

CJENOVNI PLAFON

Cjenovni plafon je zakonski maksimum cijene po kojoj dobro može biti prodano (obvezujuće ograničenje na tržištu)

KAKO PLAFONIRANJE CIJENA UTJEČE NA TRŽIŠNI ISHOD

kada država nametne obvezni cjenovni plafon na konkurentnom tržištu, javlja se manjak dobara i prodavači moraju racionirati oskudno dobru među potencijalnim kupcima.

Kada vlada određuje cjenovni plafon, dva su moguća ishoda:

1) cjenovni plafon nije obvezujući ako se odredi iznad ravnotežne cijene

2) cjenovni plafon je obvezujući ako se odredi ispod ravnotežne cijene

Kako cjenovni plafoni utječu na tržišni ishod - primjer

-        u gradovima s kontrolom najamnine kućevlasnici koriste razne mehanizme za racionalizaciju usluge stanovanja: duge liste čekanja, prednost stanarima bez djece, diskriminacija na temelju rase,  sivo tržište, korupcija (mito dovodi ukupnu cijenu stanovanja bliže ravnotežnoj cijeni), usluga je niže kvalitete

-        alternative: subvencija siromašnima, gradnja POS

CJENOVNI PRAG

Cjenovni prag je zakonski minimum cijene po kojoj dobro može biti prodano.

KAKO CJENOVNI PRAGOVI UTJEČU NA ISHODE TRŽIŠTA 

Cjenovni pragovi, kao i cjenovni plafoni, pokušaji su države da održi cijene na nekoj drugačijoj razini od ravnotežne.

Ako država nametne cjenovni prag koji je ispod (manji od) ravnotežne cijene, cjenovni prag nije obvezujuć. No, ako država nametne cjenovni prag gdje je ravnotežna cijena ispod cjenovnog praga, on predstavlja obvezujuće ograničenje na tržištu.

Obvezujući cjenovni prag uzrokuje višak. U slučaju cjenovnog praga također može doći do neželjenih mehanizama racionalizacije.

EGZOGENI UZROCI KRIZE PODUZEĆA

1) zaoštravanje strane konkurencije

2) administrativne barijere na svjetskom tržištu

3) politička nestabilnost u važnim regijama

4) neuključenost matične države u ekonomski integrirane cjeline

5) nekonkurentnost zbog visokih subvencija konkurenata

6) niske nadnice u novoindustrijaliziranim državama

7) svjetska recesija

8) rast svjetskih cijena važnih inputa

9) svjetski valutni poremećaji

10) nepovoljan paritet domaće i svjetskih valuta

11) nepovoljna ekonomska politika nacionalne države

ENDOGENI UZROCI KRIZE PODUZEĆA

1) zastarjela tehnologija proizvodnje

2) zastarjeli proizvodi

3) loš dizajn proizvoda

4) visoki troškovi poslovanja

5) slabosti u organizaciji poduzeća

6) nesposoban management

7) neiskorištenost kreativnih sposobnosti zaposlenika

8) loš marketing

9) pogreške u financijskoj politici

10) inferiorni uvjeti prodaje u odnosu na konkurente

FENOMEN LJEPOTE (EKONOMSKA KORIST OD LJEPOTE)

 

·        koristi od ljepote (pretty privilege)

·        uporište u znanstvenom istraživanju

·        ekonomisti rada Daniel Hamermesh & Jeff Biddle; studija objavljena u časopisu American Economic Review, 1994.

·        ljepota se isplati!

·        ljudi koji su smatrani atraktivnijima of prosjeka zarađuju 5% više od ljudi s prosječnim izgledom

·        ljudi s prosječnim izgledom zarađuju 5-10% više od ljudi koji se smatraju manje lijepima od prosjeka

·        slični rezultati su dobiveni za muškarce i za žene

·        dobar izgled je koristan u bilo kojem poslu na kojem se radnici pokazuju javnosti (gluma, prodaja, konobarenje)

FENOMEN SUPERZVIJEZDE

- glumice & sportaši (Angelina Jolie & Cristiano Ronaldo)

Fenomen superzvijezde se javlja na tržištima koja imaju 2 osobine:

1.     Svaki kupac na tržištu želi uživati u dobru koji nudi najbolji proizvođač (nema supstituta)

2.     Dobro je proizvedeno tehnologijom koja omogućava da najbolji proizvođač opskrbljuje svakog kupca uz niski trošak (npr. cijena kino ulaznice / prijenos utakmice na TVu)

- npr. Taylor Swift je super super zvijezda

GLOBALIZACIJA - GLAVNI ARGUMENTI HIPERGLOBALISTA

 a) kapital se investira u države u kojima će se ostvariti najveći povrat na investicije te posjeduje savršenu informiranost o načinima kako to postići

b) tržište za dobra i usluge je u potpunosti globalno integrirano te zbog toga nacionalna gospodarstva moraju biti međunarodno konkurentna kako bi se održao ekonomski rast

c) kapital ima potpunu mobilnost, a trošak odustajanja od investicije (povlačenja investicije) jednak je nuli

d) kapital će osigurati najveći povrat na investicije, tako što će investirati u zemlje s fleksibilnim tržištima rada te s niskim porezima na dobit

GLOBALIZACIJA – DAVID HELD

David Held razlikuje tri skupine autora, protagonista, divergentnih pogleda na proces globalizacije:

1. hiperglobalisti- tom fenomenu pripisuju povijesnu neizbježnost koja djeluje mimo naše volje

2. skeptici- podsjećaju na tri zaokružena ekonomska bloka: američki, europski i pacifički-azijski te izvode zaključak o podijeljenosti svijeta

3. transformacionalisti- prihvaćaju stajališta hiperglobalista o nezaustavčjivosti globalizacije kao izraza povijesne nužnosti, ali smatraju da smjer, sadržaj i tempo tog procesa nisu determinirani, a konačni učinak je neizvjestan

GLOBALIZACIJA - DEFINICIJA

– proces primarno gospodarskog i komunikacijskog, a potom i političkog, znanstvenog, obrazovnog, kulturnog povezivanja svijeta putem izgradnje i prihvaćanja nadnacionalne pravne regulative

→ pretpostavlja osposobljenost združenog čovječanstva u ostvarivanju univerzalno prihvaćenih ideja

GLOBALIZACIJA  - MAKRO I MIKRO RAZINA

Makrorazina: države nastoje stvoriti privlačan ambijent za investitore, destimulirati bijeg kapitala u druga područja, prilagoditi obrazovanje novim potrebama i poticati znanstveni kompleks na uspješne tehnološke prodore

Mikrorazina: poduzeća nastoje reinženjeringom dostići potreban stupanj fleksibilnosti i konkurentnosti, primjeren globalnim uvjetima poslovanja.

KONKURENTNOST

sposobnost da se u tržišnoj utakmici postigne takav rezultat koji će dovesti do visokoproduktivnog gospodarstva, ali i do poboljšanja životnog standarda cjelokupnog stanovništva zemlje

JAVNA DOBRA

Javna dobra su dobra koja nisu ni isključiva niti posjeduju svojstvo rivaliteta. Ljude se ne može spriječiti u potrošnji javnog dobra, a potrošnja nekog javnog dobra od strane jedne osobe ne smanjuje mogućnost druge da ga isto tako koristi. Npr. sirena za oglašavanje opasnosti

ISKLJUČIVOST

svojstvo nekog dobra prema kojem se pojedinca može spriječiti u njegovoj potrošnji.

RIVALITET

svojstvo nekog dobra prema kojem potrošnja jedne osobe umanjuje mogućnost potrošnje tog dobra od strane druge osobe.

JAVNA DOBRA, 3 NAJVAŽNIJA

a) Nacionalna obrana

b) Temeljna istraživanja

c) Borba protiv siromaštva

JAVNO DOBRO - NACIONALNA OBRANA

obrana zemlje od stranih agresora je klasičan primjer javnog dobra. Jednom kada je zemlja branjena, nemoguće je ikoga spriječiti u korištenju obrane. Kada jedna osoba uživa u koristima nacionalne obrane, ona ne smanjuje tu korist nikome drugome. Nacionalna obrana je jedno od najskupljih javnih dobara.

JAVNO DOBRO - TEMELJNA ISTRAŽIVANJA

stvaranje znanja je javno dobro. Bitno je razlikovati opće znanje od specifičnog (tehnološkog) znanja. Specifično, tehnološko znanje može se patentirati, npr. nova vrsta baterije. Sustav patentiranja čini specifično, tehnološko znanje isključivim, dok opće znanje nema svojstvo isključivosti.

JAVNO DOBRO - BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

Mnogi državni programi imaju namjeru pomoći siromašnima. Programi borbe protiv siromaštva financiraju se oporezivanjem obitelji koje su financijski uspješnije. Od humanitarnih zaklada se traži da riješe problem: pri čemu ljudi koji ne daju novčane priloge ili milodare mogu slobodno jahati na velikodušnosti drugih. U tom slučaju oporezivanje bogatstva kako bi se podigao standard siromašnih, može učiniti sve imućnijima. Siromašni su imućniji jer sada uživaju viši standard života, a onima koji plaćaju porez je također bolje jer žive u društvu s manje siromaštva.

JAVNE MJERE USMJERENE NA EKSTERNALIJE

1. REGULATIVA

2. PIGOUOVSKI POREZI

JAVNE MJERE USMJERENE NA EKSTERNALIJE – REGULATIVA

Država može ispraviti eksternaliju određujući da su neka ponašanja ili potrebna ili zabranjena. Npr. bacati otrovne kemikalije u dovod vode je kriminalan čin. U ovom slučaju, eksterni troškovi za društvo daleko nadmašuju koristi za zagađivača.

Država prema tome postavlja prinude i zabrane kojima kontrolira ovakve radnje. Budući da je nemoguće iskorijeniti cjelokupno zagađenje, društvo mora izvagati troškove i koristi da bi odlučilo koje će vrste i količine zagađenja dopustiti.

Da bi se dizajnirala dobra pravila, državni regulatori trebaju znati detalje o specifičnim industrijama i alternativnim tehnologijama koje bi te industrije mogle usvojiti.

JAVNE MJERE USMJERENE NA EKSTERNALIJE – PIGOUOVSKI POREZI

Umjesto reguliranja ponašanja kao odgovor na eksternaliju, država može internalizirati eksternaliju oporezujući aktivnosti koje imaju negativne eksternalije i subvencionirajući aktivnosti koje imaju pozitivne eksternalije.

Pigouovski porez jest porez koji je nametnut da bi ispravio učinke negativne eksternalije, a nazvan je po Arthuru Pigou.

Pigouovski porez je dizajniran kako bi potaknuo privatne donositelje odluka da uzmu u obzir društvene troškove koji se javljaju zbog negativnih eksternalija

ŠTO UČINKOVITO SMANJUJE ZAGAĐENJE (neg. eksternalija)

Ekonomisti preferiraju pigouovske poreze nad propisima kao načinom nošenja sa zagađenjem jer takvi porezi mogu smanjiti zagađenje uz niži trošak za društvo.

Regulativa određuje razinu zagađenja, a pigouovski porez daje vlasnicima ekonomski poticaj da smanje zagađenje.

Porez učinkovitije smanjuje zagađenje te određuje cijenu na pravo zagađivanja. Pigouovski porezi:

1, alociraju zagađenje onim tvornicama koje su suočene s najvišim troškovima njegovog smanjenja

2, daju tvornicama poticaj da razviju čišće tehnologije jer bi čista tehnologija smanjila iznos poreza kojeg tvornica treba platiti.

3. prikupljaju prihode državi i povećavaju ekonomsku učinkovitost.

KONTROLA RENTE NA KRATKI I DUGI ROK

-        primjer cjenovnog plafona

-        U mnogim gradovima, lokalna vlast određuje plafon na rentu koju kućevlasnici mogu naplatiti svojim stanarima.

-        Cilj ove politike je pomoći siromašnima čineći cijenu stanovanja prihvatljivom.

-        Negativni učinci kontrole rente su manje očiti općoj javnosti jer se ti učinci događaju tijekom mnogo godina.

-        Na kratki rok kućevlasnici imaju fiksan broj stanova koje mogu iznajmiti i ne mogu taj broj brzo prilagoditi izmijenjenim uvjetima na tržištu. Kratkoročne ponuda i potražnja su relativno neelastične. Kao kod svakog obvezujućeg cjenovnog plafona, kontrola rente uzrokuje manjak. Ipak s obzirom da su ponuda i potražnja neelastične na kratki rok, početni manjak uzrokovan cjenovnim plafonom je malen. Primarni učinak u kratkom roku je smanjenje rente.

-        Promatrajući dugi rok, kupci i prodavatelji usluga iznajmljivanja stanova jače reagiraju na tržišne uvjete kako vrijeme prolazi. Na strani ponude, kućevlasnici reagiraju na nisku rentu ne gradeći nove stanove i neodržavanjem postojećih. Na strani potražnje, niska renta ohrabruje ljude da traže svoje stanove (umjesto da žive s roditeljima ili cimerima) i potiče više ljudi da se presele u gradove. Prema tome, i ponuda i potražnja su elastičnije na dugi rok. Kada kontrola rente spušta rentu ispod ravnotežne razine, količina stanova koji se nude značajno pada, a količina stanova koji se traže značajno raste. Rezultat je velik manjak stanova za iznajmljivanje.

-        U gradovima s kontrolom rente, kućevlasnici koriste razne mehanizme za racionalizaciju usluga stanovanja. Npr. duge liste čekanja, neki daju prednost stanarima bez djece, neki i dalje diskriminiraju na temelju rase, mito… U biti mito dovodi ukupnu cijenu stana (uključujući mito) bliže ravnotežnoj cijeni.

Na slobodnom tržištu, cijena usluge stanovanja se prilagođava kako bi poništila manjkove koji daju poticaj nepoželjnom ponašanju kućevlasnika

LORENZOVA KRIVULJA DISTRIBUCIJE DOHOTKA I IMOVINE

Pomoću Lorenzove krivulje distribucije dohotka i imovine utvrđuje se efikasnost poreznog sustava kojim se nastoji korigirati pretjerana koncentracija bogatstva.

Danas se mjerama porezne politike preraspodjeljuje nacionalni dohodak u korist socijalno ugroženih slojeva tako da distribucija vlasništva pokazuje veći stupanj nejednakosti (koncentracije) nego distribucija dohodaka.

Lorenzovim krivuljama prikazane su nejednakosti u distribuciji društvenog  bogatstva i dohotka. Budući da je stupanj nejednakosti u distribuciji društvenog bogatstva i stupanj nejednakosti u distribuciji dohotka različit, na dijagramima su naznačene krivulje distribucije bogatstva i dohotka različito udaljene od crte potpune jednakosti (isprekidana crta).

Kada bi bogatstvo i dohodak imali svi stanovnici u jednakoj mjeri, krivulje distribucije bogatstva i dohotka podudarale bi se s crtom potpune jednakosti. Svaki postotak stanovništva (10%, 30%, 50%) raspolagao bi s jednakim relativnim udjelom u nacionalnom bogatstvu kojeg su vlasnici pojedinci i s jednakim udjelom u stvorenom dohotku.

U realnosti distribucija bogatstva i dohotka nije egalitarna a stupanj nejednakosti u grafičkom prikazu očituje se udaljenošću sredine krivulje od crte potpune jednakosti. Što je otklon krivulje od crte potpune jednakosti veći, to su i nejednakosti u distribuciji veće. Nepodudaranje krivulja distribucije bogatstva i dohotka dokazuje učinkovitost porezne politike kojoj je cilj ublažiti razlike u raspodjeli dohotka.

MAKSIMIZACIJA PROFITA

Monopolist maksimalizira profit proizvodeći količinu pri kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku. Zatim pomoću krivulje potražnje pronalazi cijenu koja će potaknuti potrošače da kupe tu količinu.

Količina proizvoda pri kojoj monopolist maksimalizira svoju dobit određena je sjecištem krivulje graničnog prihoda i krivulje graničnog troška.

Kako monopolist pronalazi cijenu svog proizvoda pri kojoj će maksimalizirati dobit? Nakon što monopolsko poduzeće izabere količinu proizvoda pri kojoj je granični trošak jednak graničnom prihodu, ono pomoću krivulje potražnje pronalazi cijenu konzistentnu toj količini.

Monopol

- za čistu monopolsku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji samo jedan ponuđač – monopolist (monopol), a na strani potražnje samo jedan kupac – monopsonist (monopson)

- bitna karakteristika monopola je da može potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na količinu koju nudi

- Isto tako na strani potražnje monopsonist određuje po kojoj će cijeni robu kupovati

- Microsoft ima monopol na tržištu Windowsa

- nema bliskih konkurenata i može utjecati na cijenu

- tržišna cijena višestruko je veća od graničnog troška: zašto onda cijena Windowsa nije veća?

- Microsoftov je cilj maksimizirati dobit,  kako? → prodajom većeg broja primjeraka Windowsa

- američka vlada motri Microsoftove poslovne odluke (zašto?)

GLAVNI UZROK NASTANKA MONOPOLA - ULAZNE PREPREKE

1) zbog ograničenih proizvodnih resursa

2) temeljem pravnih propisa (pravo industrijskog vlasništva i autorsko pravo)

3) prirodni monopol → efikasnije je da tržište opskrbljuje jedan proizvođač nego više njih

MONOPOLI KOJE STVARA DRŽAVA 

U mnogim slučajevima monopoli nastaju zato što je država dala pravo jednoj osobi ili jednom poduzeću isključivo pravo prodaje nekog dobra ili usluge. Ponekad monopoli nastaju zbog političkih veza budućeg monopolista a nekad država daje monopol jer je to isključivo u javnom interesu

DOBIT

Dobit (zarada) jednaka je razlici između ukupnog prihoda i ukupnog troška.

MONOPOLSKA DOBIT

Monopolist će ostvarivati dobit dok god mu je cijena veća od ukupnih prosječnih troškova.

TRŽIŠTE FARMACEUTSKIH LIJEKOVA

-      Kada poduzeće otkrije novi lijek, zakoni o patentima daju poduzeću monopol nad prodajom tog lijeka.

-      kada isteknu patentna prava, bilo koje drugo poduzeće može proizvoditi i prodavati taj lijek. Tada se mijenja tržišna struktura; iz monopolske u konkurentsku.

-      Za vrijeme trajanja patenta monopolsko poduzeće maksimalizira dobit proizvodeći količinu pri kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku i zaračunava cijenu znatno višu od graničnog troška. Međutim, kad isteknu patentna prava, dobit od proizvodnje lijeka trebala bi potaknuti nova poduzeća da uđu na tržište.

-      Kako se na tržištu razvija konkurencija, cijena lijeka trebala bi pasti tako da bude jednaka graničnom trošku.

-      Nakon što isteknu patentna prava na lijek druga poduzeća ulaze na tržište i počinju prodavati tzv. generičke proizvode koji su kemijski identični trgovačkoj marki prijašnjeg monopolista.

-      Cijena konkurentski proizvedenog lijeka niža je od cijene koju je zaračunavao monopolist.

-      Istek patentnih prava ne uzrokuje potpuni gubitak tržišne moći monopolista jer neki potrošači ostaju lojalni monopolnoj trgovačkoj marki lijeka zbog straha da novi lijekovi nisu isti kao prvobitni. Kao posljedica toga, prijašnji monopolist može nastaviti zaračunavati cijenu barem malo višu od cijene koju zaračunavaju njegovi novi konkurenti.

ODNOS AGENTA I PRINCIPALA

Agent je osoba koja obavlja određenu radnju za drugu osobu, koju zovemo principal.

Principal je osoba ZA koju netko drugi obavlja neku radnju.

Moralni hazard je problem koji nastaje kada agent obavlja zadatak u ime principala.

MORALNI HAZARD

Moralni hazard je sklonost osobe koju je nemoguće u potpunosti nadzirati da se nepošteno ili nepoželjno ponaša.

Ako principal ne može pratiti agentovo djelovanje, agent ulaže manje napora od onoga što principal smatra poželjnim.

Klasičan primjer je odnos zaposlenih u nekoj firmi: principal je nadređeni, a agent je radnik. Problem moralnog hazarda se javlja kada radnik bez djelotvornog nadzora padne u napast izbjegavati obavljanje dužnosti.

MORALNI HAZARD - KAKO POSLODAVCI REAGIRAJU?

Poslodavci (principali) nastoje smaniti problem moralnog hazarda na različite načine:

1) djelotvornijim nadzorom;

2) visokim plaćama; ili

3) odgodom plaćanja.

Djelotvorniji nadzor može se postići npr. postavljanjem video kamera.

Visoke plaće mogu pomoći ako se poslodavac vodi mišlju da radnik koji zaradi plaću veću od ravnotežne manje zabušava, jer bude li uhvaćen i otpušten, možda više neće biti u mogućnosti naći jednako dobro plaćen posa

Što se tiče odgode plaćanja, tvrtke mogu odgoditi dio naknade radnika, pa ako radnik bude uhvaćen u zabušavanju i nakon toga otpušten, snosi veću kaznu. Jedan od primjera odgode plaćanja jest bonus na kraju godine.

NEGATIVNA SELEKCIJA

1. sklonost da se skup karakteristika koje se izravno ne opažaju bude doživljen kao nepoželjan od strane neinformirane osobe (problem limuna).

2. nastaje na tržištima gdje prodavač zna više o obilježjima proizvoda od kupca. Kao rezultat, kupcu prijeti rizik da će mu prodana roba biti lošije kvalitete.

NEGATIVNA SELEKCIJA - 3 PRIMJERA

a) tržište rabljenih automobila

b) tržište rada

c) tržište osiguranja

NEGATIVNA SELEKCIJA - tržište rabljenih automobila

Vlasnici najlošijih automobila znaju njihove nedostatke, te se oni prije odlučuju na prodaju, a kupci su u strahu od dobivanja “limuna”. Zbog toga mnogi ljudi izbjegavaju kupnju vozila na tom tržištu.

Problem “limuna” može objasniti zašto se korišteni automobil star samo nekoliko tjedana prodaje za tisuće dolara jeftinije od novih automobila istog modela. Kupac rabljenog automobila može pretpostaviti da se prodavač samo želi riješiti automobila jer s njim očito nešto nije u redu, što sam kupac ne zna.

NEGATIVNA SELEKCIJA - tržište rada

Radnici se razlikuju jedni od drugih po svojim vještinama, kada tvrtka smanjuje plaće, vjerojatno će dati otkaz talentiranijem zaposleniku jer će on lakše pronaći novi posao.

NEGATIVNA SELEKCIJA - tržište osiguranja

Kupci zdravstvenog osiguranja znaju više o svojim zdravstvenim problemima od osiguravajućih tvrtki i svakako će pokušati prikriti svoje pravo zdravstveno stanje, cijena osiguranja je stoga veća. i zdraviji ljudi će morati plaćati u prosjeku više za premiju osiguranja.

OBLICI DRUŠTVENE REPRODUKCIJE

-        Umanjena reprodukcija

-        Jednostavna reprodukcija i

-        Proširena reprodukcija

UMANJENA REPRODUKCIJA

Umanjena reprodukcija-  je obnavljanje materijalne proizvodnje u umanjenim razmjerima . znači da se u svakom narednom proizvodnom ciklusu smanjuje količina angažiranih činitelja- sredstava za proizvodnju i radne snage. Karakteristično za vrijeme ratova, velikih privrednih poremećaja ili drugih katastrofa.

Umanjivati reprodukciju znači reducirati sve oblike potrošnje društva zbog manje količine raspoloživih vrijednosti kojima se potrebe  zadovoljavaju.

JEDNOSTAVNA REPRODUKCIJA

Jednostavna reprodukcija – je obnavljanje društvene proizvodnje u razmjerima jednakim kao i u prethodnim razdobljima. Zbiva se samo u izrazito siromašnim zemljama – Somalija- koje zbog toga imaju tragičnu perspektivu

PROŠIRENA REPRODUKCIJA

Proširena reprodukcija – je obnavljanje društvene proizvodnje u proširenim razmjerima, koje je karakteristično u razvijenim i dinamičkim društvima koje zbog toga i napreduju.

Porast pučanstva i težnja za sve većim potrebama ljudi temeljni su razlozi koji utječu na obnavljanje proizvodnje u proširenim razmjerima.

OLIGOPOL

Oligopol je tržišno stanje gdje se na strani ponude pojavljuje mali broj prodavatelja a na strani potražnje velik broj kupaca (prodaju slične ili identične proizvode)

• za oligopoliste bilo bi najbolje da surađuju, proizvode male količine proizvoda i da im je P > MC - zato što ima malo prodavača ponašanje jednog od njih može imati veliki utjecaj na profite drugih

• ključna značajka razapetost između suradnje i osobnog interesa

• ako grupa oligopolista međusobno surađuje mogu se ponašati kao monopolisti

• svaki oligopolist brine samo o svojoj dobiti → sprečava grupu poduzeća da održe monopolski ishod

• Kada poduzeća na tržištu oligopola samostalno izabiru proizvodnju pri kojoj maksimiziraju dobit, oni proizvode veću količinu od razine proizvodnje monopola, ali manju od razine proizvodnje savršene konkurencije.

• Cijena oligopola manja je od monopolske cijene, ali je veća od konkurentske cijene.

KARTEL

• sporazum među poduzećima o proizvodnji i cijenama zove se tajni sporazum, a grupa poduzeća koja se dogovara zove se kartel

• karteli se mogu dogovoriti ne samo o ukupnoj razini proizvodnje, nego i o količini koju će proizvesti svaki član

• zakon o zaštiti tržišnog natjecanja zabranjuje eksplicitne sporazume među oligopolistima

PRAVA DIONIČARA

1. Pravo na dividendu

2. Pravo glasa na skupštini

3. Pravo na udio u imovini u slučaju likvidacije

4. Pravo na informacije

5. Pravo prvenstva pri upisu novih dionica

OBVEZE DIONIČARA

1. Unos uloga (uplata dionica)

2. Poštivanje statuta i odluka društva

3. Lojalnost i djelovanje u dobroj vjeri (posebno za većinske dioničare)

PREDATORSKO ODREĐIVANJE CIJENA 

• Predatorsko određivanje cijena odnosi se na situaciju u kojoj jedan subjekt na tržištu namjerno smanjuje cijene svojih proizvoda ili usluga kako bi istisnuo konkurenciju iz tržišta, nakon čega bi mogao podići cijene i ostvariti veći profit.

• Ova taktika može biti štetna za konkurenciju i tržišnu ravnotežu, a u nekim slučajevima može biti i nezakonita, ovisno o zakonima o tržišnom natjecanju. Međutim, sudovima je teško odrediti kada je snižavanje cijena predatorsko a kada je konkurentsko i korisno potrošačima

• Mnogi ekonomisti smatraju da predatorsko određivanje cijena nije racionalna strategija - ono podrazumijeva prodaju s gubitkom što je ekstremno skupo za poduzeće.

PRIMARNA ILI PRVOTNA RASPODJELA

PRIMARNA ILI PRVOTNA RASPODJELA je dioba stvorene vrijednosti na makrorazini kada se posredstvom tržišnog mehanizma u brojnim transakcijama utvrđuje udio aktivnih stvaralaca nove vrijednosti.

U njoj sudjeluju neposredni sudionici stvaranja novostvorene vrijednosti.

Proizvodni subjekti udio u raspodjeli ostvaruju prisvajanjem novčanih ekvivalenata za  proizvode i usluge isporučene kupcima posredstvom tržišta.

Iz ostvarenog novčanog prihoda:

·        namiruju se dospjele obveze uvezi s utrošenim faktorima proizvodnje,

·        vlasnicima zajmovnog kapitala plaćaju se kamate,

·        vlasnicima nekretnina renta,

·        dioničarima dividenda,

·         dio ostvarene dobiti može reinvestirati.

 Dohodci prisvojeni u primarnoj raspodjeli predmet su daljnjih transakcija – različitih oblika trošenja. Upotrebljavajući svoje dohotke prema vlastitom nahođenju ljudi sudjeluju u preraspodjeli svoga raspoloživog dohotka.

PRIRODNI MONOPOL

• Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće može opskrbiti cijelo tržište robom ili uslugom uz niži trošak od dva ili više poduzeća

• nastaju kada postoje ekonomije obujma nad relevantnim opsegom proizvodnje

• Kada je poduzeće prirodni monopolist, manje se brine o ulazu novih poduzeća koji bi smanjili njegovu tržišnu moć, jer uživa državnu zaštitu, ali mora brinuti o cijeni proizvoda budući da država intervenira ako je ona previsoka

• potencijalna poduzeća koja bi ušla na tržište ne mogu postići isti nizak trošak jer bi svako novo poduzeće imalo manji udio na tržištu.

PRIMJER PRIRODNOG MONOPOLA

• Primjer prirodnog monopola jest distribucija vode. Kako bi stanovnicima grada isporučilo vodu, poduzeće mora izgraditi mrežu cijevi kroz cijeli grad. Kada bi dva ili više poduzeća konkuriralo u pružanju te usluge, svako bi poduzeće moralo platiti fiksni trošak izgradnje mreže.

• Prema tome, prosječan ukupan trošak vode najmanji je ako jedno poduzeće opskrbljuje cijelo tržište.

SIGNALIZIRANJE

• jedan od načina odgovaranja tržišta na problem asimetričnih informacija

• signaliziranje kao sredstvo prijenosa skrivenih informacija

• odnosi se na djelovanje informirane strane isključivo u svrhu vjerodostojnog razotkrivanja točnih informacija

     → signali moraju biti skupi!

• realno je za očekivati da će tvrtke s kvalitetnim proizvodima biti spremne platiti troškove signaliziranja (oglašavanja), a potrošač će signaliziranje koristiti kao dodatnu informaciju o kvaliteti proizvoda.

SLOBODNI JAHAČ

Slobodni jahač je osoba koja ostvaruje korist potrošnjom nekog dobra, ali izbjegava ga platiti. Drugim riječima, slobodni jahači iskorištavaju resurse zajednice, a da pri tome ne pridonose njihovom održavanju niti ih plaćaju, što može dovesti do njihovog iscrpljivanja ili propadanja.

SLOBODNI JAHAČ – POSLJEDICE ZA TRŽIŠTE

Posljedice za tržište: slobodni jahači mogu stvoriti probleme u društvu i ekonomiji, jer dovode do preopterećenja i smanjenja kvalitete zajedničkih dobara.

Mnoge zajednice i vlade pokušavaju riješiti problem slobodnih jahača kroz različite oblike oporezivanja ili drugih vrsta regulacije kako bi se osiguralo da svi korisnici zajedničkih dobara pridonose njihovom održavanju.

Npr. ako privatnik želi organizirati vatromet i to naplatiti, vjerojatno nitko neće kupiti kartu jer će ljudi zaključiti da mogu vidjeti vatromet i bez da ga plate. Vatromet je ovdje društveno poželjan, ali privatno nije profitabilan. Zato lokalna vlast može povisiti porez za 2$ kako bi se organizirao vatromet.

Još jedan primjer slobodnog jahača uključuje situaciju u kojoj neki stanovnici zajednice koriste komunalne usluge, kao što su javna rasvjeta, ceste ili parkovi, ali ne plaćaju svoje pravedne dijelove troškova. Umjesto toga, oni se oslanjaju na doprinos drugih članova zajednice koji plaćaju poreze ili druge oblike financiranja za održavanje tih usluga

SPECIFIČNOSTI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

► odvija se na tlu s prirodno determiniranim karakteristikama u pogledu  plodnosti, konfiguracije i ukupne površine

► odvija se pod utjecajem znatnog broja činilaca koji su izvan ljudske kontrole (biološke i klimatske zakonitosti)

► zbog ograničenosti u količini i kvaliteti, nemogućnosti značajnijeg uvećanja umjetnim putem te zbog monopola vlasništva zemlja je resurs dostupan pod određenim uvjetima   (monopoliziran privatnim vlasništvom)

► potrebe za hranom nameću potrebu korištenja zemljišta ispod prosječne kvalitete što utječe na način formiranja cijena

► privredni razvoj urbanizacijom, gradnjom komunikacija, privrednih objekata i   različitim devastacijama smanjuje raspoloživa poljoprivredna zemljišta

► intenzivne metode poljoprivredne proizvodnje dugoročno smanjuju plodnost zbog iscrpljivanja tla

► zbog duljine proizvodnog ciklusa, ograničenja u mehanizaciji i rizika prirodnih  činilaca uvjeti oplodnje agrarnog kapitala nepovoljniji su od uvjeta u ostalim  granama društvene reprodukcije

SUVREMENA DEMOGRAFSKA KRETANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

1)  Ubrzano starenje stanovništva – opada udio mladih, a udio starijeg se povećava

2)   Proces depopulacije zbog niskog prirodnog priraštaja (Hrvatska pripada krugu niskonatalitetnih zemalja)

3) Neravnomjeran teritorijalni razmještaj stanovništva i koncentracija stanovništva u 4 najveća grada;

4)  Senilizacija i depopulacija seoskih naselja i jadranskih otoka

TEORIJA LJUDSKOG KAPITALA

Teorija „ljudskog kapitala“ sustavno se izgrađuje od sredine 20.-og stoljeća, a začetnikom se smatra J.Mincer.

Teorija ljudskog kapitala gradi se na premisi pozitivne korelacije između investiranja u obrazovanje i ostvarenog dohotka.

LJUDSKI KAPITAL

Ljudski je kapital rezultat ulaganja u ljude s ciljem stjecanja različitih sposobnosti relevantnih s ekonomskog stajališta

Ljudski kapital je raspoloživi zbir osobina ljudskog činitelja relevantnih za proces društvene reprodukcije na dostignutoj razini razvijenosti. To su pojedinčeve produktivne vještine, talenti i znanja koji se mjere vrijednošću proizvedenih dobara i učinkom.

Ljudski kapital danas predstavlja ključnu komparativnu prednost i postaje ključni i najvažniji činilac sveukupnog života i djelovanja ljudi.

TEORIJA TRANZICIJE STANOVNIŠTVA

U suvremenoj demografiji dominira „teorija tranzicije“ koju je 1929. formulirao W.S.Thompson, a njezinoj je razradi znantno pridonio F.W. Notestein.

Prema toj teoriji, u pravilu stanovništvo prolazi u svojem razvitku kroz tri etape: predtranzicijsku etapu, etapu demografske tranzicije i posttraznicijsku etapu.

TEORIJA TRANZICIJE STANOVNIŠTVA - PREDTRANZICIJSKA ETAPA

U PREDTRANZICIJSKOJ ETAPI dominira agrarni sektor, stanovništvo je većinski poljoprivredno, a radni potencijali slabo iskorišteni. Visok je natalitet, ali se on poništava visokim mortalitetom i kratkim očekivanim životnim vijekom. Prisutan je i infantilni mortalitet.

TEORIJA TRANZICIJE STANOVNIŠTVA - ETAPA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE

ETAPA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE dijeli se na 3 podetape.

1) Rana tranzicija započinje procesom razvoja gospodarstva – dolazi do deagrarizacije i razvoja industrije. Stanovništvo se seli u gradove, poboljšava se zdravstvena zaštita, suzbijanje epidemija. Mortalitet naglo opada, međutim natalitet zbog inercije ostaje visok, pa brojnost stanovništva raste brzo. Prirodni priraštaj je vrlo izražen.

2) U srednjoj podetapi mortalitet usporeno opada, a natalitet brzo. Smanjuje se prirodni priraštaj.

3) U kasnoj tranziciji mortalitet stagnira, dok natalitet nastavlja blago opadati.

TEORIJA TRANZICIJE STANOVNIŠTVA - POSTTRANZICIJSKA ETAPA

POSTTRANZICIJSKU ETAPU obilježavaju niski mortalitet i natalitet. Prirodni priraštaj je ili vrlo nizak ili stagnira. Istovremeno raste udio starijeg stanovništva, a smanjuje se broj mlađeg.

TRANSFER TEHNOLOGIJE U SUVREMENIM UVJETIMA

Zemlje u razvoju ne raspolažu vlastitim izvorima tehničkog napretka te su upućene na transfer tehnologije.

U suvremenim uvjetima transfer tehnologij se vrši na 3 načina:

 -        Kupnjom opreme

-        Kupnjom liccencija i know – how

-         Putem proizvodne kooperacije i zajedničkim ulaganjima

 Licencni transfer tehnologije je način  stjecanje ekstraprofita, jer se uglavnom radi o zastarjeloj tehnologiji koju bi njen vlasnik svakako mijenjao jer je došlo do razvoja nove  generacije  tehnologije, pa sa zastarjelom tehnologijom ne bi više bio konkurentan na tržištu.  Iz tog razloga ovu tehnologiju nastoji plasirati u zemlje u razvoju i na toj tehnologiji dodatno zaraditi.

ULOGA DRŽAVE U PROCESU RASPODJELE

 

1)     Kreira pravni okvir djelovanja ekonomskih subjekata propisujući obveze na području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, naknadu za nezaposlenost te minimalne nadnice

2)     Posreduje između poslodavaca i sindikata u procesu pregovaranja o sadržaju kolektivnih ugovora

3)     Skrbi o socijalno ugroženim skupinama financirajući institucije socijalne skrbi i programe zbrinjavanja – novčanim transferima

4)     Nadzire poštivanje propisa o pravima zaposlenih

5)     oporezivanjem profita dohotka i imovine nastoji pravično raspodijeliti teret financiranja svoga aparata i umanjiti socijalne razlike

6)     Investira u infrastrukturne objekte općeg značaja (autoceste)

7)     Putem proračuna osigurava dohotke svojim namještenicima te drugim osobama koje na taj način ostvaruju određena prava

UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA SUVREMENO PODUZEĆE

Simptomi procesa globalizacije su:

► jačanje međuovisnosti svjetske zajednice

► stvaranje globalnog tržišta s pratećom utakmicom u kojoj gospodarski subjekti sudjeluju neovisno o svojoj geografskoj lociranosti

► produbljivanje tehnološkog jaza između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju

► uvođenje globalnih komunikacijskih mreža i drastično uvećanje gustoće komunikacije

► sužavanje sadržaja ekonomskog i političkog suvereniteta država

► ubrzavanje tehnološkog razvoja

► relokacija proizvodnih kapaciteta u područja jeftine radne snage i niskih poreznih opterećenja.

 

VEZIVANJE

Vezivanje se događa kada jedna tvrtka (obično veća i dominantnija) zahtijeva da potrošači kupuju ili koriste jedan proizvod (poznat kao "osnovni proizvod") kako bi mogli kupiti ili koristiti drugi proizvod (poznat kao "vezani proizvod"). Primjer: Microsoft i Internet explorer.

DEMOGRAFSKE, EKONOMSKE INVESTICIJE

• Visokorazvijene zemlje: brojnost stanovništva stagnira, a udio starijih dobnih skupina raste. Nizak natalitet ugrožava biološku reprodukciju stanovništva. Uz stagnaciju ili apsolutni pad brojnosti pučanstva smanjuje se pritjecanje radno sposobnog stanovništva, a raste broj stanovnika koji su zašli u razdoblje nesposobnosti za rad.

• Nerazvijene zemlje:  karakterizira visok prirodni priraštaj i gospodarski problemi koje uzrokuje brz rast populacije. Brz porast stanovništva istiskuje visoke demografske investicije.

• Visok prirodni priraštaj jedan je od ključnih uzročnika začaranog kruga siromaštva

• Demografske investicije su ulaganja u proces društvene reprodukcije kojima se osigurava jednak per capita nacionalni dohodak naraslog pučanstva.

• Da bi se ostvario ekonomski napredak potrebno je investirati više od veličine demografskih investicija.

• Ekonomske investicije = Ukupne investicije - demografske investicije

• Pod pretpostavkom nepromijenjenog broja kućanstva (prirodni prirast=0) ukupne bi investicije u cjelokupnom iznosu predstavljale ekonomske investicije.

DRUŠTVENO BOGATSTVO

• makroekonomski agregat kojim se mjeri i iskazuje ukupnost uporabnih vrijednosti kojima raspolaže neka zajednica, na dan mjerenja

• makroekonomski pokazatelj dostignute razine ekonomske razvijenosti i blagostanja

• prve procjene društvenog bogatstva izradili su King i Petty (18. st.)

• tvore ga uporabne vrijednosti na dan mjerenja neovisno o trenutku nastanka

• mjerenjem DB-a moguće je ustanoviti razinu razvijenosti i blagostanja, ali bez utvrđivanja godišnje dinamike i tendencije mijena

DRUŠTVENO BOGATSTVO - PRIRODNO, PROIZVEDENO

1) prirodno bogatstvo – resursi nastali prirodnim procesom (šume, oranice, mineralna bogatstva i sl.)

2) proizvedeno bogatstvo – ljudskim radom stvorena dobra

Što je neko društvo ekonomski razvijenije, to će mu proizvedeno bogatstvo rasti u odnosu prirodno bogatstvo.

PROIZVEDENO BOGATSTVO - što obuhvaća?

- vrijednost fiksnih fondova

- zalihe i nedovršene investicije privrede

- fiksne fondove javnih dobara (ceste, luke, nasipi, itd.)

- neproizvodne fiksne fondove (škole, bolnice, itd.)

- potrošna dobra u domaćinstvima

METODE MJERENJA DRUŠTVENOG BOGATSTVA

1)     direktne – neposredno popisivanje elemenata društvenog bogatstva (skupe, ali preciznije)

2)     indirektne – temelje se na procjeni društvenog bogatstva izvedenoj iz posrednih pokazatelja

DRUŠTVENO BOGATSTVO - u što daje uvid?

Društveno bogatstvo daje uvid u:

 ·        sektorsku distribuciju raspoloživih fiksnih fondova koja se razvojem mijenja

·        promjene u veličini i strukturi neproizvodnih fiksnih fondova

·        podatke o potrošnim dobrima domaćinstava

·        regionalne razlike u razini razvijenosti i tendencije promjena

·        vlasničku strukturu nacionalne imovine

EKONOMIJE I DISEKONOMIJE OBUJMA

• Ekonomija obujma – svojstvo da prosječni ukupni trošak u dugom roku opada s povećanjem količine proizvodnje; proizvodnja u velikim serijama snižava jedinične (prosječne) troškove zbog diobe  fiksnog dijela izdataka na veliki broj proizvedenih jedinica.

• Ekonomije obujma često nastaju zato što više razine proizvedenih proizvoda dozvoljavaju specijalizaciju među radnicima koja omogućuje da svaki radnik postane bolji u dodijeljenom mu zadatku.

• Disekonomija obujma – svojstvo da prosječni ukupni trošak u dugom roku raste s povećanjem količine proizvodnje; prekoračenje optimalnih razmjera uzrokuje pad efikasnosti zbog problema upravljanja, tromosti golemih proizvodnih sustava, birokratizacije i otežanog protoka informacija

• Konstantni prinos na obujam – svojstvo da prosječni ukupni trošak u dugom roku ostaje nepromijenjen kako se količina proizvodnje mijenja

FAKTORI PROIZVODNJE

 

1.      Zemlja (priroda)

2.      Kapital

3.      Rad

4.      Vrijeme

FAKTOR PROIZVODNJE - ZEMLJA

• Ukupnost prirodno stvorenih resursa kojima se čovjek koristi u proizvodnji;

• pod faktorom zemlja shvaćamo kako površinska tako i podzemna bogatstva kopna i vodenih površina, podmorja i atmosfere.

FAKTOR PROIZVODNJE - RAD

Rad je fiziološko naprezanje, svrhovito trošenje tjelesnih i intelektualnih sposobnosti čovjeka. Ljudski rad je neizostavan dio svakog proizvodnog procesa.

FAKTOR PROIZVODNJE - KAPITAL

• u kapitalne resurse ubrajamo najrazličitija dobra nastala u nekom prethodnom procesu prilagođavanja prirode ljudskim potrebama

• ona su rezultat rada i ljudske domišljatosti, plod intelektualnih kreiranja pomagala koji ljudski rad čine djelotvornijim i sposobnijim da proizvede željeni učinak

• to su npr. ručni alati, strojevi, pogonski sustavi, suvremene elektroničke naprave, laboratorijska oprema…

FAKTOR PROIZVODNJE - VRIJEME

• specifIčan resurs

• nemoguća je njegova akumulacija, supstitucija i nadoknada.

• Oskudno je, jedino ga je moguće ekonomizirati efikasnom organizacijom

FIZIOKRATSKA ŠKOLA

• ekonomska teorija razvijena u Francuskoj sredinom 18. stoljeća

• Izvori bogatstva i gospodarskog razvoja nalaze u poljoprivrednoj aktivnosti.

• najznačajniji predstavnici su Francois Quesnay (osnivač)  I Jacques Turgot.

• gospodarski život treba prepustiti vlastitim zakonitostima i ekonomskoj slobodi.

• uplitanje države u gospodarstvo poželjno je samo u slučajevima kada je ono poremećeno;

• zahtijevali su ukidanje svih oblika državne intervencije.

• trgovina je sterilna djelatnost

KAKO DOHODAK UTJEČE NA POTRAŽNJU (NORMALNO, INFERIORNO DOBRO)

1.      Normalno dobro je dobro za koje, uz ostale stvari jednake, porast dohotka dovodi do povećanja potražnje (i obrnuto).

 2.      Inferiorno dobro je dobro za koje, uz ostale stvari jednake, porast dohotka dovodi do pada potražnje. Npr. ako imate veći dohodak pa možete kupiti automobil, manje ćete se voziti autobusom.

LIBERALNI KONTRAKTARIZAM

·        liberalni kontraktarizam – politička filozofija prema kojoj bi država trebala izabrati mjere, koje se prema ocjeni promatrača „iza vela znanja“ smatraju pravednim

·        osnivači – Rawls, Vickery i Harsany

·        Rawls započinje s premisom: društvene institucije, zakoni i politike bi trebali biti pravedni; ali, možemo li ikada objektivno odrediti što bi bilo pravedno društvo?

·        razmatra kakvu bi distribuciju dohotka ljudi smatrali pravednom kada ne bi znali hoće li završiti na vrhu ili dnu distribucije

·        tvrdi da bi u izvorišnom mjestu osoba bila posebno zabrinuta zbog mogućnosti da je na dnu distribucije dohotka

·        kod oblikovanja javnih politika bi trebali pokušati povećati blagostanje osoba kojima je najgore. Tj. umjesto da maksimiziramo zbroj svih korisnosti, kao što bi učinili utilitaristi, Rawls bi maksimizirao mnimalnu korisnost.

·        Rawlsovo pravilo se naziva maksmin kriterij.

LIBERALNI KONTRAKTARIZAM, MAKSMIN KRITERIJ

• Maksmin kriterij naglašava sudbinu najmanje sretne osobe u društvu, ali ne dovodi do potpuno egalitarnog društva.

• Rawls prepoznaje da ljudi reagiraju na poticaje – kada bi država obećala da će u potpunosti izjednačiti dohotke, ljudi ne bi imali poticaja da marljivo rade i ukupni dohodak društva bi značajno pao i najmanje sretnoj osobi bi bilo gore.

• Maksmin kriterij dozvoljava razlike u dohocima ako poboljšavaju poticaje i povećavaju sposobnost da se pomogne najsiromašnijima

• omogućava da razmotrimo redistribuciju dohotka kao oblik društvenog osiguranja

• društveno osiguranje – državna politika koja ima cilj zaštititi ljude od rizika nastupanja nepovoljnih događaja

TRADICIJA LIBERTARIJANIZMA (UTJECAJ NA NEJEDNAKOST)

• libertarijanizam – politička filozofija, osnivač: Robert Nozick

• dohodak ne zarađuje društvo, nego samo individualni članovi

• država treba kažnjavati zločine i osiguravati provedbu dobrovoljnih sporazuma, ali ne redistribuirati dohodak

• jednakost prilika važnija je od jednakosti ishoda

• država mora ojačati individualna prava tako da svatko ima jednaku priliku iskoristiti svoj talent i postići uspjeh

• jednom kada su postavljena ova pravila igre i ona se provode, država nema razloga mijenjati posljedičnu distribuciju dohotka; distribucija je poštena koliko god nejednaka bila

MEĐUNARODNE USPOREDBE MAKROEKONOMSKIH AGREGATA

• Dijeljenjem veličine narodnog dohotka s brojem stanovnika, agregat se prikazuje u per capita (po glavi stanovnika) obliku.

• Preračunat u USD ($), taj pokazatelj služi u međunarodnim usporedbama kao glavni indikator dostignute ekonomske razvijenosti i položaja države u svjetskim relacijama.

MEĐUNARODNE USPOREDBE MAKROEKONOMSKIH AGREGATA - teškoće u mjerenju

• neujednačene metodologije mjerenja veličine BDP i NDP,

• skazivanja veličine BDP i NDP u nacionalnoj valuti,

• razlika u unutrašnjoj kupovnoj moći valuta,

• diferenciranih uvjeta formiranja cijena,

• specifičnih omjera naturalnog i robnog privređivanja,

• razlika u kvaliteti statističkih podataka,

• razlika u prirodnom okruženju čovjeka.

METODE MJERENJA BDP-a

1)     rashodna metoda – mjeri potrošnju gotovih proizvoda i usluga proizvedenih u domaćoj ekonomiji, tako da se od ukupne konačne potražnje za dobrima i uslugama oduzme vrijednost uvoza

Konačna potrošnja obuhvaća individualnu potrošnju (potrošnja kućanstava + izdaci neprofitnih ustanova u službi domaćinstava + individualni izdaci države) i kolektivne izdatke države.

2)     dohodovna metoda – zbraja dohotke od nadnica, renti, kamata i profita koje primaju svi faktori proizvodnje u proizvodnji finalnih dobar

BDP, BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

ukupan broj cjelokupne gospodarske aktivnosti u jednoj zemlji, bez obzira tko posjeduje proizvodna sredstva

MRTVI TERET KOD MONOPOLA

„Mrtvi teret“ prikazan je površinom trokuta između krivulje potražnje (koja odražava vrijednost dobra za potrošače) i krivulje graničnog troška (koja odražava troškove monopolskog proizvođača).

Prostor trokuta „mrtvog tereta“ jednak je ukupnom probitku koji je izgubljen zbog monopolskog određivanja cijena.

Raskorak između spremnosti potrošača da plate za neko dobro i proizvođačevih troškova rezultira količinom prodaje koja je manja od društvenog optimuma.

MRTVI TERET - objašnjenje

Graf iz knjige