psihologija

KRIVULJA ZABORAVLJANJA

📌 Najveće zaboravljanje događa se u prvim satima i danima. 📌 Ponavljanje je ključno za zadržavanje informacija. 📌Sažimanje, asimilacija, naglašavanje 📌 Uzroci zaboravljanja: gubljenje traga pamćenja, nemogućnost pronalaska informacija, interferencija, represija.

MNEMOTEHNIKE

📌 Olakšavaju pamćenje kroz akronime, rime, asocijacije i vizualizaciju.
📌 Lokalizacija u prostoru pomaže pamćenju (metoda rimskih soba).
📌 Mentalne mape povezuju pojmove grafički.

SMETNJE PAMĆENJA

📌 Retrogradna amnezija: nemogućnost prisjećanja prije ozljede. 📌 Anterogradna amnezija: nemogućnost stvaranja novih sjećanja. 📌 Hipermnezija: pretjerano detaljno pamćenje. 📌Hipomnezija 📌fuga 📌paramnezija 📌anterogradna amnezija

ALZHEIMEROVA BOLEST

📌 Degenerativna bolest mozga koja uzrokuje gubitak pamćenja.
📌 Prvo zahvaća hipokampus (ključan za pamćenje).
📌 Manjak neurotransmitera acetilkolina.

VRSTE UČENJA

📌 Klasično uvjetovanje – Pavlov, povezivanje podražaja.
📌 Operantno uvjetovanje – Skinner, nagrađivanje i kažnjavanje.
📌 Socijalno učenje – Bandura, učenje promatranjem.
📌 Učenje uvidom – Köhler, naglo shvaćanje rješenja.
📌 Kognitivna mapa – Tolman, mentalna reprezentacija prostora.

KLASIČNO UVJETOVANJE

(Pavlov)
📌 Organizmi pasivno uče povezivanjem podražaja.
📌 NUP (neuvjetovani podražaj) → NUR (neuvjetovani odgovor)
📌 UP (uvjetovani podražaj) → UR (uvjetovani odgovor)
📌 Primjer: pas slini na zvuk zvona nakon što je povezano s hranom.
📌 Pojave:
🔹 Generalizacija – slični podražaji izazivaju isti odgovor.
🔹 Diskriminacija – razlikovanje podražaja.
🔹 Gašenje – reakcija nestaje ako podražaj više ne donosi nagradu.
🔹 Spontano vraćanje – ugašena reakcija se može vratiti.

OPERANTNO UVJETOVANJE

(Skinner)
📌 Organizmi aktivno uče kroz posljedice svog ponašanja.
📌 Thorndikeov zakon efekta: ponašanja s pozitivnim posljedicama se ponavljaju.
📌 Skinnerov eksperiment: štakor pritišće polugu za hranu.
📌 Oblici potkrepljenja:
🔹 Pozitivno – dodavanje nagrade (pohvala, hrana).
🔹 Negativno – uklanjanje neugodnog (prekid buke).
📌 Kazna smanjuje vjerojatnost ponavljanja ponašanja:
🔹 Dodavanje neugode (kazna, vikanje).
🔹 Oduzimanje nečeg ugodnog (oduzimanje mobitela).
📌 Oblikovanje ponašanja – postepeno nagrađivanje željenih koraka.

SOCIJALNO UČENJE

(Bandura)
📌 Učenje promatranjem drugih, bez izravnog iskustva.
📌 Bandurin eksperiment s Bobo lutkom – djeca oponašaju agresivne odrasle.
📌 Ključni procesi:
🔹 Imitacija – kopiranje ponašanja bez razumijevanja.
🔹 Modeliranje – svjesno oponašanje ponašanja.
🔹 Simboličko učenje – učenje putem verbalnih uputa.
🔹 Učenje promatranjem – praćenje tuđih posljedica i prilagodba ponašanja.
📌 Primjeri:
🔹 Djeca uče pristojnost gledajući roditelje.
🔹 Influenceri utječu na ponašanje pratitelja.

UČENJE UVIDOM

(Köhler) 📌 Naglo shvaćanje rješenja problema, bez pokušaja i pogreške. 📌 Köhlerov eksperiment s čimpanzama – koristile kutije kako bi dohvatile bananu. 📌 Karakteristike: 🔹 Ne zahtijeva postepeno ponavljanje. 🔹 Temelji se na razmišljanju i povezivanju informacija. 🔹 Može se javiti iznenada ("aha!" trenutak). 📌 Primjer iz svakodnevnog života: 🔹 Pronalaženje alternativnog puta kad je ulica blokirana.

KOGNITIVNA MAPA

(Tolman)
📌 Mentalna reprezentacija prostora ili koncepta.
📌 Tolmanov eksperiment sa štakorima – znali su labirint čak i bez nagrade.
📌 Skriveno učenje – znanje se ne mora odmah pokazati u ponašanju.
📌 Primjeri:
🔹 Nakon nekoliko dana u novom gradu znaš glavne ulice.
🔹 Planiranje rute prije nego što kreneš na put.
🔹 Organizacija znanja pomoću mentalnih mapa.

EMOCIJE

📌 Primarne: strah, srdžba, tuga, radost, iznenađenje, gađenje.
📌 Sekundarne: ljubomora, zavist, ponos – kulturno uvjetovane.
📌 Afekti: intenzivne, kratkotrajne emocije.
📌 Raspoloženja: dugotrajnije i slabijeg intenziteta.

TJELESNE PROMJENE KOD EMOCIJA

📌 Ubrzan rad srca i disanje.
📌 Povišeni krvni tlak, širenje zjenica.
📌 Lučenje adrenalina i noradrenalina.

MOTIVACIJA

📌 Pokreće i usmjerava ponašanje prema cilju.
📌 Biološki motivi: glad, san, sigurnost.
📌 Psihosocijalni motivi: druženje, postignuće, moć.
📌 Motivacijski ciklus: potreba -> akcija -> cilj (homeostaza)
📌 Ekstrinzična motivacija: vanjski poticaji (npr. nagrada).
📌 Intrinzična motivacija: unutarnji poticaji (npr. zadovoljstvo učenjem).

HIJERARHIJA MOTIVA

📌 Maslow je ljudske potrebe organizirao hijerarhijski, prikazao ih u obliku piramide. 📌 Viši motivi se javljaju tek kada su niži uglavnom zadovoljeni.

1. Fiziološke potrebe 📌 Nužne za preživljavanje (hrana, voda, zrak, san).

2. Potrebe za sigurnošću 📌 Stabilnost, predvidljivost, financijska sigurnost, zaštita od opasnosti. 📌 Ugrožene sigurnosne potrebe mogu voditi ka autoritarnim vođama.

3. Potrebe za ljubavlju i pripadanjem 📌 Težnja da volimo i budemo voljeni. 📌 Ljudi ih mogu zadovoljiti kroz obitelj, prijateljstva, ali i kroz sekte ili ekstremne skupine.

4. Potrebe za (samo)poštovanjem 📌 Želja da nas drugi poštuju i da imamo pozitivno mišljenje o sebi.

5. Potreba za samoaktualizacijom 📌 Težnja ka ostvarenju svih svojih potencijala. 📌 Najviša razina Maslowljeve hijerarhije.

SUKOB MOTIVA

📌 Situacije u kojima imamo više nespojivih želja ili potreba koje su međusobno neuskladive

1. Konflikt istovremenog (dvostrukog ili višestrukog) privlačenja 📌 Moramo birati između dva ili više podjednako privlačna cilja. 📌 Što su ciljevi sličniji, to je konflikt veći. 📌 Primjer: Dvije odlične ponude za posao, ali moramo izabrati jednu. 📌 Poslovica: "Ne možeš imati i ovce i novce."

2. Konflikt istovremenog odbijanja 📌 Moramo birati između dva ili više nepoželjna cilja. 📌 Izaziva stres jer je svaki izbor negativan. 📌 Primjer: Moramo odlučiti između polaganja teškog ispita ili pada godine. 📌 Poslovica: "Između dva zla odaberi manje."

3. Konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja 📌 Isti cilj ima i pozitivne i negativne strane. 📌 Što smo bliže cilju, jača sila odbijanja, što može dovesti do odustajanja. 📌 Primjer: Želimo preseliti u inozemstvo zbog bolje plaće, ali ne želimo biti daleko od obitelji.

4. Dvostruki konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja 📌 Postoji više ciljeva, a svaki ima i prednosti i nedostatke. 📌 Najsloženiji oblik sukoba motiva. 📌 Primjer: Moramo birati između dvije ponude za posao – jedna je bolje plaćena, ali stresna, druga nudi stabilnost, ali manju plaću.

FRUSTRACIJA I OBRAMBENI MEHANIZMI

📌 Frustracija nastaje kad ne možemo zadovoljiti svoje želje i potrebe. 📌 Intenzitet frustracije ovisi o važnosti cilja i trajanju prepreke. 📌 Ljudi se razlikuju po toleranciji na frustraciju – neki lako postaju anksiozni ili agresivni.

1. Agresija 📌 Direktna agresija – napad na izvor frustracije. 📌 Indirektna agresija – preusmjeravanje agresije na drugu osobu ili objekt.

2. Tjeskoba (anksioznost) 📌 Osjećaj zabrinutosti, napetosti i straha. 📌 Anksiozne osobe često izbjegavaju suočavanje sa stresnim situacijama.

3. Obrambeni mehanizmi 📌 Nesvjesni procesi koji iskrivljuju stvarnost kako bi zaštitili pojedinca od anksioznosti. 📌 Umjereno korištenje može biti korisno, ali prekomjerno korištenje može voditi do gubitka kontakta sa stvarnošću.

Vrste obrambenih mehanizama:

Racionalizacija
📌 Pronalaženje lažnih, ali logičnih objašnjenja za neuspjeh.
📌 Dva oblika:
🔹 "Kiselo grožđe" – umanjivanje vrijednosti cilja kojeg nismo postigli.
🔹 "Slatki limun" – uljepšavanje cilja kojeg smo morali prihvatiti.
Supstitucija
📌 Zamjena neostvarivog cilja nekim sličnim koji djelomično zadovoljava potrebu.
Kompenzacija
📌 Pojedinac ulaže veći trud u jedno područje kako bi nadoknadio slabosti u drugom.
📌 Primjer: Netko loš u sportu postane vrhunski učenik kako bi stekao priznanje.
Projekcija
📌 Pripisivanje vlastitih slabosti, mana ili nepoželjnih želja drugim ljudima.
Regresija
📌 Povratak na djetinjasto ponašanje u stresnim situacijama.
📌 Primjer: Odrasla osoba plače ili se duri kada ne dobije što želi.
Negiranje
📌 Odbijanje prihvaćanja stvarnosti ili vlastitih problema.
📌 Primjer: Osoba s ozbiljnim zdravstvenim problemom odbija priznati da joj je potrebna liječnička pomoć.
Fiksacija
📌 Uporno ponavljanje aktivnosti koje ne donose rješenje problema.
📌 Primjer: Stalno učenje istom neefikasnom metodom umjesto traženja nove strategije.
Represija (potiskivanje)
📌 Nesvjesno potiskivanje bolnih ili neugodnih sjećanja.
📌 Dugotrajno potiskivanje može uzrokovati psihičke probleme.
Reaktivna formacija
📌 Ponašanje suprotno od stvarnih osjećaja.
📌 Primjer: Pretjerana ljubaznost prema osobi koju ne podnosimo.