psihologija

Učenje

Relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju do koje dolazi uslijed iskustva.

Klasično uvjetovanje

Vrsta učenja u kojoj organizam pasivno povezuje neutralni i neuvjetovani podražaj.

Operantno uvjetovanje

Učenje u kojem organizam aktivno djeluje kako bi izazvao određene posljedice.

Zakon efekta

Ponašanja koja dovode do pozitivnih posljedica češće se ponavljaju, a negativna rjeđe.

Pozitivno potkrepljenje

Dodavanje nečeg ugodnog radi povećanja vjerojatnosti ponavljanja ponašanja.

Negativno potkrepljenje

Uklanjanje nečeg neugodnog radi povećanja vjerojatnosti ponašanja.

Kazna

Postupak koji smanjuje vjerojatnost ponavljanja ponašanja.

Modeliranje

Učenje gledanjem i oponašanjem ponašanja drugih.

Učenje uvidom

Naglo shvaćanje rješenja problema bez pokušaja i pogrešaka.

Kognitivna mapa

Mentalna reprezentacija prostora ili koncepta koja pomaže u snalaženju.

Emocije

Psihički procesi koji odražavaju naš odnos prema ljudima, predmetima, događajima i sebi.

Primarne emocije

Urođene, univerzalne i rano se javljaju (npr. strah, tuga, radost).

Sekundarne emocije

Složene emocije koje se uče tijekom života i ovise o kulturi.

Afekti

Intenzivne emocije kratkog trajanja i smanjene kontrole.

Raspoloženje

Emocionalno stanje slabog intenziteta i dugog trajanja.

Fobija

Intenzivan i iracionalan strah.

Tjeskoba

Stanje stalne napetosti i nelagode bez jasnog vanjskog uzroka.

Sastavnice emocija

Kognitivni procesi, subjektivni doživljaj, tjelesne promjene, ekspresija i spremnost na ponašanje.

Poligraf

Uređaj koji mjeri fiziološke promjene povezane s emocijama.

Motivacija

Psihički proces koji pokreće i održava ponašanje usmjereno cilju.

Biološki motivi

Osnovne, urođene potrebe (hrana, san, sigurnost).

Psihosocijalni motivi

Naučeni motivi poput postignuća, druženja, moći.

Ekstrinzična motivacija

Motivacija vođena vanjskim poticajima (npr. nagradom).

Intrinzična motivacija

Motivacija koja dolazi iznutra, zbog zadovoljstva aktivnošću.

Maslowljeva hijerarhija potreba

Teorija koja prikazuje potrebe u piramidi od fizioloških do samoaktualizacije.

Sukob motiva

Situacije u kojima se osoba istovremeno suočava s više motiva koji se sukobljavaju.

Frustracija

Stanje emocionalne napetosti kad ne možemo zadovoljiti potrebu ili cilj.

Racionalizacija

Opravdavanje neuspjeha logičnim, ali netočnim razlozima.

Projekcija

Pripisivanje vlastitih nepoželjnih osobina drugima.

Regresija

Povratak na ponašanja tipična za raniju razvojnu fazu.

Represija

Potiskivanje neugodnih sadržaja u podsvijest.

Stres

Stanje u kojem osoba teško prilagođava zahtjevima okoline.

Stresori

Događaji ili situacije koji izazivaju stres (kataklizmički, osobni, svakodnevni).

Psihosomatske bolesti

Tjelesne bolesti uzrokovane psihičkim faktorima poput stresa.

Tip A osobnost

Ambiciozna, napeta i sklona psihosomatskim bolestima.

Tip B osobnost

Opuštena i društvenija, manje sklona stresnim bolestima.

Inteligencija

Sposobnost prilagodbe, rješavanja problema i snalaženja u novim situacijama.

IQ (kvocijent inteligencije)

Omjer mentalne i kronološke dobi × 100.

Fluidna inteligencija

Biološka sposobnost rješavanja novih problema, opada s godinama.

Kristalizirana inteligencija

Znanje stečeno iskustvom, raste s godinama.

Emocionalna inteligencija

Sposobnost prepoznavanja i upravljanja emocijama.

Gardnerove inteligencije

Višestruke inteligencije: lingvistička, logička, glazbena, interpersonalna itd.

Kreativnost

Sposobnost pronalaska originalnih i korisnih rješenja.