LEKCIJA 11: ANNELIDA - POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su mnogočetinaši / Polychaeta?

• Polychaeta su mnogočetinaši. • Mnogočetinaši pripadaju koljenu Annelida, odnosno kolutićavcima. • Mnogočetinaši su jedan od glavnih razreda kolutićavaca. • Osnovna anatomska značajka mnogočetinaša su parapodiji. • Parapodiji su bočni izvrati stijenke tijela. • Parapodiji se nalaze na kolutićima trupa. • Iz parapodija izlaze brojne četine. • Mnogočetinaši su uglavnom morski kolutićavci. • Mnogočetinaši mogu biti pokretni. • Mnogočetinaši mogu biti nepokretni ili sjedilački. • Prema načinu života dijele se na Errantia, odnosno pokretne oblike. • Prema načinu života dijele se na Sedentaria, odnosno sjedilačke oblike. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su parapodiji kod mnogočetinaša?

• Parapodiji su bočni izvrati stijenke tijela. • Parapodiji se nalaze na trupnim kolutićima mnogočetinaša. • Parapodiji služe za kretanje kod pokretnih mnogočetinaša. • Parapodiji se mogu nazivati i bataljice. • Parapodiji su osnovna anatomska značajka mnogočetinaša. • Parapodij je podijeljen na dvije grane. • Gornja grana parapodija naziva se notopodij. • Donja grana parapodija naziva se neuropodij. • U svakoj grani nalazi se potporni hitinski prutić. • Potporni hitinski prutić naziva se acikula. • Za acikulu su pričvršćeni mišići parapodija. • Na notopodiju se nalaze četine. • Na neuropodiju se nalaze četine. • Četine pomažu pri kretanju. • Četine mogu biti u obliku iglica. • Četine mogu biti u obliku kukica. • Dijelovi parapodija mogu se preobražavati u organe za izmjenu plinova. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Od kojih se dijelova sastoji parapodij?

• Parapodij se sastoji od gornje grane. • Gornja grana parapodija naziva se notopodij. • Parapodij se sastoji od donje grane. • Donja grana parapodija naziva se neuropodij. • U notopodiju se nalazi acikula. • U neuropodiju se nalazi acikula. • Acikula je potporni hitinski prutić. • Za acikulu su pričvršćeni mišići parapodija. • Na dorzalnoj strani notopodija nalazi se leđna vitica. • Na ventralnoj strani neuropodija nalazi se trbušna vitica. • Na notopodiju i neuropodiju nalaze se četine. • Četine imaju ulogu u kretanju. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Koje su funkcije parapodija?

• Parapodiji služe za kretanje. • Parapodiji pomažu pokretnim mnogočetinašima pri puzanju. • Parapodiji pomažu pokretnim mnogočetinašima pri plivanju. • Parapodiji nose četine koje pomažu pri kretanju. • Parapodiji mogu sudjelovati u izmjeni plinova. • Dijelovi parapodija mogu biti preobraženi u organe za izmjenu plinova. • Kod nekih mnogočetinaša preobraženi leđni parapodiji tvore elitre. • Elitre imaju funkciju izmjene plinova. • Parapodiji mogu nositi osjetilne vitice. • Vitice imaju osjetilnu ulogu. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su elitre kod mnogočetinaša?

• Elitre su ljuske na tijelu nekih mnogočetinaša. • Elitre su preobraženi leđni parapodiji. • Elitre se nalaze na leđnoj strani tijela. • Elitre mogu prekrivati površinu tijela. • Elitre imaju ulogu u izmjeni plinova. • Elitre se navode kao značajka nekih pokretnih mnogočetinaša. • U primjerima se elitre povezuju s vrstom Aphrodita aculeata. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kakva je glava mnogočetinaša?

• Glava mnogočetinaša sastavljena je od prostomija. • Prostomij može biti jedan. • Prostomij može nastati udruživanjem više dijelova. • Na prostomiju se nalaze glaveni osjetilni privjesci. • Na prednjoj strani prostomija nalaze se ticala. • Bočno na prostomiju nalaze se pipala. • Na peristomiju se mogu nalaziti vitice. • Na peristomiju se može nalaziti par pipala. • Peristomij nema parapodije. • Vitice se mogu nalaziti i na pigidiju. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Koja osjetila imaju mnogočetinaši?

• Mnogočetinaši imaju ocele. • Mnogočetinaši imaju statociste. • Mnogočetinaši imaju nuhalni organ. • Mnogočetinaši imaju vitice. • Mnogočetinaši imaju pipala. • Mnogočetinaši imaju ticala. • Nuhalni organ je kemoreceptor. • Nuhalni organ ima oblik trepetljikavih pukotina. • Nuhalni organ nalazi se na prostomiju. • Nuhalni organ može se izvlačiti. • Nuhalni organ služi za otkrivanje hrane. • Nuhalni organ pripada mnogočetinašima, a ne pijavicama. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što je nuhalni organ i kojim kolutićavcima pripada?

• Nuhalni organ je osjetilni organ mnogočetinaša. • Nuhalni organ je kemoreceptor. • Nuhalni organ ima oblik trepetljikavih pukotina. • Nuhalni organ nalazi se na prostomiju. • Nuhalni organ služi za otkrivanje hrane. • Nuhalni organ može se izvlačiti. • Nuhalni organ ne pripada pijavicama. • Tvrdnja „pijavice imaju nuhalni organ” je netočna. • Ispravno je da nuhalni organ imaju mnogočetinaši. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kako se mnogočetinaši kreću?

• Mnogočetinaši se mogu kretati parapodijima. • Pokretni mnogočetinaši imaju dobro razvijene parapodije. • Parapodiji su važni za kretanje po podlozi. • Parapodiji mogu biti važni za plivanje. • Neki mnogočetinaši kreću se peristaltički kroz sediment. • Kretanje kroz sediment povezano je s redukcijom pregrada ili parapodija. • Neki mnogočetinaši kreću se pomoću izvlačivog ždrijela. • Rod Arenicola navodi se kao primjer kretanja izvlačivim ždrijelom. • Nereidae i drugi pokretni mnogočetinaši kreću se parapodijima. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kakav je probavni sustav i prehrana mnogočetinaša?

• Mnogočetinaši imaju prohodno probavilo. • Prednji dio tijela može imati izvlačivo ždrijelo. • Izvlačivo ždrijelo može imati čeljusti. • Izvlačivo ždrijelo može imati zubiće. • Izvlačivo ždrijelo može biti povezano s otrovnim žlijezdama. • Pokretni mnogočetinaši mogu biti karnivori. • Pokretni mnogočetinaši mogu biti herbivori. • Nepokretni mnogočetinaši mogu uzimati suspendirane čestice iz vode. • Nepokretni mnogočetinaši imaju specijalizirane vitice za prehranu. • Sjedilački mnogočetinaši često imaju radiole koje sudjeluju u prehrani. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kako dišu mnogočetinaši?

• Mnogočetinaši mogu disati preko površine tijela. • Mnogočetinaši mogu imati škrge. • Škrge su nastavci na tijelu. • Škrge se najčešće nalaze na parapodijima. • Škrge imaju stanjenu stijenku. • Stanjena stijenka olakšava izmjenu plinova. • Kod nekih mnogočetinaša dijelovi parapodija mogu biti preobraženi u organe za izmjenu plinova. • Kod sjedilačkih mnogočetinaša škrge mogu biti izmijenjene vitice na prednjem dijelu tijela. • Kod nekih oblika elitre sudjeluju u izmjeni plinova. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kako se razmnožavaju mnogočetinaši?

• Mnogočetinaši se mogu razmnožavati nespolno. • Nespolno razmnožavanje može uključivati regeneraciju. • Nespolno razmnožavanje može uključivati pupanje. • Nespolno razmnožavanje može uključivati poprečno dijeljenje. • Kod mnogočetinaša su spolovi većinom razdvojeni. • Spolno razmnožavanje uključuje parne gonade. • Gonade se nalaze na stražnjem dijelu tijela. • Celom odraslih jedinki može biti ispunjen gametama. • Gamete se mogu oslobađati kroz metanefridij. • Gamete se mogu oslobađati pucanjem stijenke tijela. • Gamete se mogu oslobađati raspadanjem cijelog tijela. • Kod mnogočetinaša se razvija ličinka trohofora. • Kod nekih mnogočetinaša javlja se epitokija. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što je epitokija?

• Epitokija je pojava u razmnožavanju nekih mnogočetinaša. • Epitokija je pojava pri kojoj se stvaraju pelagičke reproduktivne jedinke. • Pelagičke reproduktivne jedinke nazivaju se epitoke. • Nereproduktivne bentoske jedinke nazivaju se atoke. • Epitokija je prilagodba na sinkronizaciju spolnog sazrijevanja. • Epitokija povećava mogućnost susreta partnera. • Epitokija je povezana s oslobađanjem gameta. • Oslobađanje gameta tijekom epitokije naziva se mrijest. • Stvaranje gameta i epitoka pod kontrolom je neurohormona. • Tvrdnja „epitokija je pojava u razmnožavanju karakteristična za neke mnogočetinaše” je točna. • Tvrdnja „epitoka je bentoska ličinka” je netočna. • Ispravno je da je atoka bentoska nereproduktivna jedinka. • Ispravno je da je epitoka pelagička reproduktivna jedinka. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Koja je razlika između atoke i epitoke?

• Atoka je nereproduktivna jedinka ili nereproduktivni dio životinje. • Atoka je bentoska. • Epitoka je reproduktivna jedinka ili reproduktivni dio životinje. • Epitoka je pelagička. • Epitoka nastaje u vrijeme spolnog sazrijevanja. • Epitoka sudjeluje u oslobađanju gameta. • Epitoka omogućuje sinkronizirani mrijest. • Atoka ne služi izravno kao pelagička reproduktivna jedinka. • Tvrdnja da je epitoka bentoska ličinka nije točna. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kako se dijele mnogočetinaši prema načinu života?

• Mnogočetinaši se prema načinu života dijele na pokretne oblike. • Pokretni oblici nazivaju se Errantia. • Mnogočetinaši se prema načinu života dijele na nepokretne ili sjedilačke oblike. • Nepokretni ili sjedilački oblici nazivaju se Sedentaria. • Pokretni mnogočetinaši aktivno se kreću po podlozi ili plivaju. • Nepokretni mnogočetinaši često žive u cijevima. • Nepokretni mnogočetinaši mogu imati reducirane parapodije. • Nepokretni mnogočetinaši mogu imati razvijene radiole za hranjenje, disanje i osjet. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Navedite razlike između pokretnih i nepokretnih mnogočetinaša.

• Pokretni mnogočetinaši imaju dobro razvijene dvograne parapodije. • Pokretni mnogočetinaši imaju acikule u parapodijima. • Pokretni mnogočetinaši imaju vitice. • Pokretni mnogočetinaši na prostomiju imaju 2 do 4 ticala. • Pokretni mnogočetinaši na prostomiju mogu imati 2 do 4 para očiju. • Pokretni mnogočetinaši na površini tijela imaju tanku kutikulu. • Pokretni mnogočetinaši mogu biti karnivori. • Pokretni mnogočetinaši mogu biti herbivori. • Pokretni mnogočetinaši često imaju izvlačivo ždrijelo. • Pokretni mnogočetinaši dišu površinom tijela. • Pokretni mnogočetinaši mogu disati i škrgama. • Nepokretni mnogočetinaši izgrađuju cijevi u kojima žive. • Kod nepokretnih mnogočetinaša kutikula je reducirana ili nestala. • Nepokretni mnogočetinaši mogu imati oči smještene na radiolama. • Nepokretni mnogočetinaši imaju specijalizirane vitice za uzimanje suspendiranih čestica iz vode. • Kod nepokretnih mnogočetinaša škrge su izmijenjene vitice na prednjem dijelu tijela. • Nepokretni mnogočetinaši mogu imati reducirane parapodije koji se nazivaju batiljice. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su sjedilački mnogočetinaši?

• Sjedilački mnogočetinaši su nepokretni ili slabo pokretni mnogočetinaši. • Sjedilački mnogočetinaši često izlučuju cijevi u kojima žive. • Cijev im služi kao zaštita. • Cijev se može smatrati vanjskim zaštitnim omotačem. • Sjedilački mnogočetinaši imaju razvijene mnogobrojne prostomijalne vitice. • Prostomijalne vitice nazivaju se radiole. • Radiole služe za prehranu. • Radiole služe kao pipala. • Radiole služe za disanje. • Sjedilački mnogočetinaši mogu imati reducirane parapodije. • Reducirani parapodiji nazivaju se batiljice. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su radiole kod sjedilačkih mnogočetinaša?

• Radiole su prostomijalne vitice sjedilačkih mnogočetinaša. • Radiole su brojne i dobro razvijene. • Radiole sudjeluju u prehrani. • Radiole služe kao pipala. • Radiole sudjeluju u disanju. • Radiole mogu nositi oči kod nepokretnih mnogočetinaša. • Radiole mogu uzimati suspendirane čestice iz vode. • Kod roda Sabella pipala su izmijenjena u vitice ili radiole. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Opiši vanjski izgled vrste Sabella spallanzani.

• Sabella spallanzani je sjedilački mnogočetinaš. • Sjedilački mnogočetinaši izlučuju cijevi u kojima žive. • Sabella spallanzani živi u cijevi. • Kod sjedilačkih mnogočetinaša parapodiji su reducirani. • Reducirani parapodiji nazivaju se batiljice. • Prostomijalna pipala kod Sabella spallanzani izmijenjena su u vitice ili radiole. • Radiole čine postrane ogranke. • Najdulja radiola čini operkulum. • Operkulum zatvara otvor cijevi kada se životinja uvuče. • Radiole imaju ulogu u prehrani. • Radiole imaju ulogu u disanju. • Radiole imaju osjetilnu ulogu. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što je operkulum kod Sabella spallanzani?

• Operkulum je struktura povezana s radiolama. • Operkulum nastaje od najdulje radiole. • Operkulum zatvara otvor cijevi. • Operkulum se koristi kada se životinja uvuče u cijev. • Operkulum ima zaštitnu ulogu. • Operkulum je značajan za vanjski izgled sjedilačkih mnogočetinaša poput Sabella spallanzani. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Opiši vrstu Aphrodita aculeata.

• Aphrodita aculeata je mnogočetinaš. • Aphrodita aculeata poznata je kao morski miš. • U gradivu se navodi i naziv morska gusjenica. • Aphrodita aculeata javlja se u Jadranu. • Aphrodita aculeata pripada pokretnim mnogočetinašima. • Posjeduje parapodije u obliku bočnih izvrata tijela. • Parapodiji se nalaze na svakom kolutiću. • Parapodiji su podijeljeni na notopodij i neuropodij. • Aphrodita aculeata posjeduje elitre. • Elitre su preobraženi leđni parapodiji. • Elitre imaju ulogu u izmjeni plinova. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Usporedi Aphrodita aculeata i Sabella spallanzani.

• Aphrodita aculeata je pokretni mnogočetinaš. • Sabella spallanzani je sjedilački mnogočetinaš. • Aphrodita aculeata ima dobro razvijene parapodije. • Sabella spallanzani ima reducirane parapodije. • Reducirani parapodiji kod Sabella spallanzani nazivaju se batiljice. • Aphrodita aculeata ima parapodije podijeljene na notopodij i neuropodij. • Sabella spallanzani izlučuje cijev u kojoj živi. • Aphrodita aculeata posjeduje elitre. • Elitre su preobraženi leđni parapodiji. • Elitre kod Aphrodita aculeata imaju funkciju izmjene plinova. • Sabella spallanzani ima pipala izmijenjena u radiole. • Radiole kod Sabella spallanzani sudjeluju u prehrani, disanju i osjetu. • Najdulja radiola kod Sabella spallanzani oblikuje operkulum. • Operkulum zatvara otvor cijevi kada se životinja uvuče. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Koje su glavne skupine pojasnika / Clitellata?

• Clitellata su pojasnici. • Pojasnici su razred unutar koljena Annelida. • Pojasnici imaju klitelum. • Klitelum se naziva i pojas. • U pojasnike se ubrajaju Oligochaeta, odnosno maločetinaši. • U pojasnike se ubrajaju Hirudinomorpha, odnosno pijavice. • Klitelum nalazimo kod maločetinaša. • Klitelum nalazimo kod pijavica. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su maločetinaši / Oligochaeta?

• Oligochaeta su maločetinaši. • Maločetinaši pripadaju razredu Clitellata, odnosno pojasnicima. • Maločetinaši imaju klitelum. • Maločetinaši su dvospolci. • Maločetinaši nemaju parapodije. • Na svakom kolutiću imaju snopove četina. • U dokumentima se navodi da se na svakom kolutiću nalaze četiri snopa četina. • Maločetinaši nemaju oči kao mnogočetinaši. • Maločetinaši imaju fotoreceptore razasute po epidermi. • Maločetinaši imaju kloragogeno tkivo oko crijeva. • Kod maločetinaša se u ekskreciji navode metanefridiji. • Maločetinaši žive u slatkim vodama, moru i vlažnim tlima. • Primjer maločetinaša je Lumbricus terrestris. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Koje su razlike između maločetinaša i mnogočetinaša?

• Mnogočetinaši imaju parapodije na svakom kolutiću trupa. • Iz parapodija mnogočetinaša izlaze četine. • Maločetinaši nemaju parapodije. • Maločetinaši na svakom kolutiću imaju četiri snopa četina. • Maločetinaši imaju pojas, odnosno klitelum. • Mnogočetinaši nemaju klitelum. • Mnogočetinaši su najčešće razdvojena spola. • Maločetinaši su dvospolci. • Mnogočetinaši imaju 2 do 4 para očiju na prostomiju. • Maločetinaši nemaju oči. • Maločetinaši imaju fotoreceptore razasute po epidermi. • Mnogočetinaši mogu imati fotoreceptore u epidermi. • Maločetinaši imaju kloragogeno tkivo oko crijeva. • Mnogočetinaši nemaju kloragogeno tkivo. • Kod mnogočetinaša sustav za ekskreciju mogu biti protonefridiji i metanefridiji. • Kod maločetinaša se navode metanefridiji. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što je Lumbricus terrestris?

• Lumbricus terrestris je obična gujavica. • Lumbricus terrestris pripada koljenu Annelida. • Lumbricus terrestris pripada razredu Clitellata. • Lumbricus terrestris pripada podrazredu Oligochaeta. • Lumbricus terrestris pripada porodici Lumbricidae. • Obična gujavica je kopnena životinja. • Obična gujavica živi u vlažnom tlu. • Lumbricus terrestris je primjer maločetinaša. • Kod vrste Lumbricus terrestris u razvoju se navodi da se razvija samo jedno jaje. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što je klitelum i čemu služi?

• Klitelum je pojas kod pojasnika. • Klitelum se nalazi kod maločetinaša. • Klitelum se nalazi kod pijavica. • Klitelum ima važnu ulogu u razmnožavanju. • Klitelum izlučuje sluz pri kopulaciji. • Sluz omogućuje povezivanje dviju jedinki tijekom kopulacije. • Klitelum izlučuje hranjive tvari za jajne stanice. • Klitelum izlučuje kokon. • Kokon služi za pohranjivanje oplođenih jaja. • Kokon služi za embrionalni razvitak. • Kod pojasnika se jedinke razvijaju u kokonu. • Kod pojasnika nema ličinačkog stadija. • Embrionalni razvoj pojasnika je izravan. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kako se razmnožavaju maločetinaši?

• Maločetinaši su dvospolci. • Dvije jedinke se pri kopulaciji spajaju trbušnim stranama. • Jedinke se spajaju na prednjem dijelu tijela. • Jedinke su pričvršćene pomoću sluzi. • Sluz luče pojasevi, odnosno klitelumi. • Klitelum izlučuje kokon. • Kokon služi za pohranjivanje zigota. • Kokon služi za embrionalni razvitak. • Oplodnja je vanjska. • Oplodnja se odvija u kokonu. • Razmnožavanje je pod kontrolom neurohormona iz cerebralnog ganglija. • Embrionalni razvoj je izravan. • Jaja su bogata hranjivim tvarima. • Nema ličinačkog stadija. • Jedinke se razvijaju u kokonu. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Je li kod maločetinaša prisutno isključivo spolno razmnožavanje?

• Ne, tvrdnja da je kod maločetinaša prisutno isključivo spolno razmnožavanje nije točna. • Maločetinaši se mogu razmnožavati spolno. • U T/N pitanjima tvrdnja „Kod maločetinaša prisutno je isključivo spolno razmnožavanje” označena je kao netočna. • Kod kolutićavaca se općenito navodi i nespolno razmnožavanje. • Nespolno razmnožavanje može uključivati regeneraciju. • Nespolno razmnožavanje može uključivati pupanje. • Nespolno razmnožavanje može uključivati poprečno dijeljenje. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su Morrenove ili vapnene žlijezde kod maločetinaša?

• Morrenove žlijezde nazivaju se i vapnene žlijezde. • Morrenove žlijezde spominju se kod maločetinaša. • U T/N pitanjima javlja se tvrdnja da vapnene ili Morrenove žlijezde sudjeluju u probavi kod maločetinaša. • Ta je tvrdnja označena kao netočna. • Morrenove žlijezde zato ne treba navoditi kao dio probave u smislu tvrdnje iz pitanja. • Za ispit je važno zapamtiti da tvrdnja „Vapnene ili Morrenove žlijezde sudjeluju u probavi kod maločetinaša” ide kao netočno. • Morrenove ili vapnene žlijezde povezane su s uklanjanjem ugljikova dioksida. • Ugljikov dioksid veže se s kalcijevim ionima. • Nastali spojevi mogu se izbacivati iz tijela. • Za ispit je najvažnije zapamtiti da ih ne treba navoditi kao probavne žlijezde. • Status: dodano nakon dodatne kontrole.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Je li tiflozol dio spolnog sustava?

• Tiflozol nije dio spolnog sustava. • Tiflozol je povezan s probavnim sustavom. • U T/N pitanjima pojavljuje se tvrdnja „Tiflozol je dio spolnog sustava”. • Ta se tvrdnja označava kao netočna. • Tiflozol ne treba povezivati sa spolnim sustavom. • Za ispit je važno ispraviti tvrdnju tako da je tiflozol dio probavnog sustava, a ne spolnog sustava. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su pijavice / Hirudinomorpha?

• Hirudinomorpha su pijavice. • Pijavice pripadaju razredu Clitellata, odnosno pojasnicima. • Pijavice pripadaju koljenu Annelida. • Pijavice imaju klitelum. • Pijavice imaju tijelo izgrađeno od stalnog broja kolutića. • Tijelo pijavica uvijek se sastoji od 33 kolutića. • Na svakom kolutiću nalazi se nekoliko anula. • Anule su prstenovi na kolutićima. • Anule stvaraju dojam da tijelo ima više kolutića nego što ih stvarno ima. • Pijavice imaju prednju prijanjaljku. • Pijavice imaju stražnju prijanjaljku. • Pijavice nemaju četine. • Pijavice imaju reduciran celom. • Pijavice su dorzoventralno spljoštene. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Po čemu se pijavice razlikuju od ostalih Annelida?

• Pijavice imaju prijanjaljke. • Pijavice imaju prednju prijanjaljku. • Pijavice imaju stražnju prijanjaljku. • Pijavice imaju reduciran celom. • Pijavice ne posjeduju četine. • Pijavice su dorzoventralno spljoštene. • Pijavice imaju stalan broj kolutića. • Stalan broj kolutića kod pijavica iznosi 33. • Na kolutićima pijavica nalaze se anuli. • Anuli stvaraju dojam većeg broja kolutića. • Pijavice se ne razmnožavaju nespolno. • Pijavice imaju slabu sposobnost regeneracije. • Pijavice se kreću koračanjem pomoću prijanjaljki. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Opišite vanjsku građu medicinske pijavice, Hirudo medicinalis.

• Medicinska pijavica ima latinski naziv Hirudo medicinalis. • Medicinska pijavica pripada pijavicama. • Tijelo joj je dorzoventralno spljošteno. • Tijelo joj je suženo s prednje strane. • Tijelo se sastoji od 33 kolutića. • Na kolutićima se nalaze anuli. • Svaki kolutić ima nekoliko anula. • Anuli stvaraju dojam većeg broja kolutića. • Sve pijavice imaju stražnju prijanjaljku. • Većina pijavica ima prednju prijanjaljku. • Prednja prijanjaljka je obično manja. • Prednja prijanjaljka okružuje usta. • Prednju prijanjaljku tvore prostomij i prvih 5 kolutića. • Iza prednje prijanjaljke s leđne strane nalaze se ocele. • Trup je podijeljen na predpojasno područje. • Trup je podijeljen na pojasno područje. • Trup je podijeljen na poslijepojasno područje. • Predpojasno područje obuhvaća kolutiće 6–8. • Pojasno područje obuhvaća kolutiće 9–11. • Poslijepojasno područje obuhvaća kolutiće 12–26. • Stražnju prijanjaljku čini 7 kolutića. • Stražnju prijanjaljku čine kolutići 27–33. • Stražnju prijanjaljku čini i pigidij. • Analni otvor nalazi se leđno. • Analni otvor nalazi se prije kolutića prijanjaljke. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su anuli kod pijavica?

• Anuli su prstenovi na kolutićima pijavica. • Svaki kolutić pijavice sastoji se od nekoliko anula. • Anuli stvaraju dojam da pijavica ima više kolutića. • Pijavice nemaju 33 anula. • Pijavice imaju 33 kolutića. • Anule se nalaze na svakom kolutiću. • Tvrdnja „pijavice imaju 33 anula” je netočna. • Ispravno je da pijavice imaju 33 kolutića, a svaki kolutić ima anule. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kakva je unutarnja građa i celom pijavica?

• Kod pijavica je celom reduciran. • Kod pijavica je povećano vezivno tkivo. • Povećanje vezivnog tkiva povezano je s reduciranjem celoma. • Povećanje vezivnog tkiva povezano je s reduciranjem pregrada. • Celomska šupljina je neprekinuta. • Celom se preklapa s krvožilnim sustavom. • Celomske cijevi omeđene su mezotelom. • Stanice mezotela izmijenjene su u velike spremišne stanice. • Te spremišne stanice tvore botrioidno tkivo. • Botrioidno tkivo naziva se i kloragogeno tkivo. • Botrioidno tkivo ima funkciju ekskrecije. • Botrioidno tkivo ima funkciju skladištenja hranjivih tvari. • Tvrdnja „pijavice imaju veliki celom” je netočna. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što je botrioidno tkivo kod pijavica?

• Botrioidno tkivo je tkivo povezano s reduciranim celomom pijavica. • Botrioidno tkivo čine velike spremišne stanice. • Botrioidno tkivo nastaje izmjenom stanica mezotela. • Botrioidno tkivo naziva se i kloragogeno tkivo. • Botrioidno tkivo ima funkciju ekskrecije. • Botrioidno tkivo ima funkciju skladištenja hranjivih tvari. • U dopunama se navodi da u ekskreciji pijavica sudjeluju metanefridiji i botrioidno tkivo. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kakav je živčani sustav pijavica?

• Živčani sustav pijavica je ljestvičast. • Gangliji su srasli u području prijanjaljki. • Mozak se nalazi u 5. kolutiću. • Mozak se sastoji od nadždrijelnog ganglija. • Mozak se sastoji od podždrijelnog ganglija. • Kod nekih pijavica boja se može mijenjati pod utjecajem živčanog sustava. • Promjena boje povezana je s izmještanjem pigmenata u kromatoforima. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kako se hrane pijavice i što je hirudin?

• Velik dio pijavica hrani se krvlju. • U gradivu se navodi da se tri četvrtine pijavica hrani krvlju. • Medicinska pijavica ima tri nazubljene čeljusti. • Medicinska pijavica izlučuje antikoagulans. • Antikoagulans koji izlučuje medicinska pijavica naziva se hirudin. • Hirudin sprječava zgrušavanje krvi. • Hirudin širi krvne žile. • Hirudin djeluje kao anestetik. • Prijanjaljke pijavica služe za prihvaćanje. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Gdje se kod pijavica nalaze usta i analni otvor?

• Kod pijavica se usta nalaze s trbušne strane. • Prednja prijanjaljka okružuje usta. • Analni otvor nalazi se s leđne strane tijela. • Analni otvor nalazi se prije kolutića stražnje prijanjaljke. • Tvrdnja „Kod pijavica se usta nalaze s trbušne strane, a analni otvor s leđne strane tijela” je točna. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Imaju li pijavice zatvoren optjecajni sustav?

• Pijavice pripadaju kolutićavcima. • Kolutićavci imaju zatvoren optjecajni sustav. • U T/N pitanjima tvrdnja „Hirudinomorpha imaju zatvoren optjecajni sustav” označena je kao točna. • Kod pijavica se celom može preklapati s krvožilnim sustavom. • Iako je celom reduciran, pitanje o zatvorenom optjecajnom sustavu označava se kao točno. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Imaju li pijavice samo jedan par ocela na prednjem kraju tijela?

• Tvrdnja da pijavice mogu imati samo jedan par ocela na prednjem kraju tijela je netočna. • Kod medicinske pijavice ocele se nalaze s leđne strane iza prednje prijanjaljke. • Pijavice mogu imati više ocela. • Ocele su povezane s prednjim dijelom tijela. • U ispitnim T/N pitanjima ovu tvrdnju treba označiti kao netočnu. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Koje su važne T/N tvrdnje iz ove cjeline?

• Tvrdnja „Nuhalni organ je prisutan kod Hirudinomorpha” je netočna. • Nuhalni organ pripada mnogočetinašima. • Tvrdnja „Pijavice imaju 33 anula” je netočna. • Pijavice imaju 33 kolutića, a anule su prstenovi na kolutićima. • Tvrdnja „Hirudinomorpha imaju zatvoren optjecajni sustav” je točna. • Tvrdnja „Pijavice imaju veliki celom” je netočna. • Pijavice imaju reduciran celom. • Tvrdnja „Kod pijavica se usta nalaze s trbušne strane, a analni otvor s leđne strane tijela” je točna. • Tvrdnja „Epitokija je pojava u razmnožavanju karakteristična za neke mnogočetinaše” je točna. • Tvrdnja „Epitoka je bentoska ličinka” je netočna. • Ispravno je da je atoka bentoska nereproduktivna jedinka, a epitoka pelagička reproduktivna jedinka. • Tvrdnja „Kod maločetinaša prisutno je isključivo spolno razmnožavanje” je netočna. • Tvrdnja „Tiflozol je dio spolnog sustava” je netočna. • Tvrdnja „Vapnene ili Morrenove žlijezde sudjeluju u probavi kod maločetinaša” je netočna. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Sažeto usporedi mnogočetinaše, maločetinaše i pijavice.

• Mnogočetinaši imaju parapodije. • Maločetinaši nemaju parapodije. • Pijavice nemaju četine. • Mnogočetinaši imaju mnogo četina povezanih s parapodijima. • Maločetinaši imaju četiri snopa četina na svakom kolutiću. • Pijavice imaju prijanjaljke. • Mnogočetinaši su najčešće razdvojena spola. • Maločetinaši su dvospolci. • Pijavice pripadaju pojasnicima i imaju klitelum. • Mnogočetinaši uglavnom nemaju klitelum. • Maločetinaši imaju klitelum. • Mnogočetinaši najčešće imaju trohoforu. • Pojasnici imaju izravan razvoj u kokonu. • Maločetinaši imaju kloragogeno tkivo. • Pijavice imaju botrioidno ili kloragogeno tkivo. • Pijavice imaju reduciran celom. • Pijavice imaju stalno 33 kolutića. • Mnogočetinaši mogu biti pokretni ili sjedilački. • Maločetinaši uključuju običnu gujavicu, Lumbricus terrestris. • Pijavice uključuju medicinsku pijavicu, Hirudo medicinalis. • Status: potpuno obrađeno.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Kako se dijele Polychaeta prema građi i predstavnicima?

• Polychaeta se mogu dijeliti na Scolecida i Palpata. • Scolecida su mnogočetinaši bez prostomijalnih nastavaka. • Scolecida žive u cijevima. • Scolecida se hrane sedimentom. • Kao predstavnici Scolecida navode se Arenicolidae. • Primjer je Arenicola marina. • Palpata imaju osjetilne nastavke na prostomiju. • U Palpata se ubrajaju Aciculata. • Aciculata su pokretni oblici. • U Aciculata se navode Nereidae. • U Aciculata se navode Eunicidae. • U Aciculata se navode Phyllodocidae. • U Palpata se ubrajaju i Canalipalpata. • Canalipalpata su sjedilački oblici. • U Canalipalpata se navode Spionidae. • U Canalipalpata se navode Sabellidae. • U Canalipalpata se navode Serpulidae. • Status: dodano nakon dodatne kontrole.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što su Archiannelida i Pogonophora u kontekstu kolutićavaca?

• Archiannelida se navode kao prakolutićavci. • Za Archiannelida se navodi da nemaju celom. • Pogonophora se navode kao bradnjaci. • Pogonophora su sjedilački kolutićavci. • Pogonophora su svrstani u Annelida zbog razvijenih prostomijalnih nastavaka. • Pogonophora su svrstani u Annelida i zbog prisutnosti četina. • Status: dodano nakon dodatne kontrole.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Opiši optjecajni sustav gujavice.

• Optjecajni sustav gujavice je zatvoren. • Krv cirkulira unutar krvnih žila. • Leđna krvna žila proteže se duž leđne strane tijela. • Leđna krvna žila vodi krv prema prednjem dijelu tijela. • Trbušna krvna žila nalazi se na ventralnoj strani tijela. • Trbušna krvna žila vodi krv prema stražnjem dijelu tijela. • Bočna srca povezuju leđnu i trbušnu krvnu žilu. • Bočna srca pumpaju krv. • Bočna srca imaju zaliske koji sprječavaju povratni tok krvi. • Subneuralna krvna žila nalazi se uz živčani lanac. • Krv je obično crvena zbog hemoglobina otopljenog u plazmi. • Gujavice dišu preko kože. • Gujavice nemaju pluća. • Gujavice nemaju škrge. • Krv prenosi plinove. • Krv prenosi hranjive tvari. • Krv prenosi otpadne produkte. • Celomska tekućina pomaže lokalnoj cirkulaciji unutar kolutića. • Status: dodano nakon dodatne kontrole.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Detaljno opiši oplodnju kod gujavica.

• Gujavice su dvospolci. • Gujavice imaju muške spolne organe. • Gujavice imaju ženske spolne organe. • Gujavice se ne samooplođuju. • Spolni kolutići sa ženskim gonadama nalaze se iza kolutića s muškim gonadama. • Gamete se otpuštaju rano. • Gamete sazrijevaju u celomskim odjeljcima. • Spermiji sazrijevaju u sjemenim mjehurićima. • Jajne stanice sazrijevaju u jajnim vrećicama. • Tijekom kopulacije dvije se jedinke spajaju trbušnim stranama. • Jedinke se spajaju prednjim dijelovima tijela. • Sluz koju izlučuje klitelum pričvršćuje jedinke tijekom kopulacije. • Spolne četine pomažu stabilnosti tijekom kopulacije. • Pojas jedne jedinke usmjerava spermije do spremišta druge jedinke. • Nakon kopulacije klitelum izlučuje tvar za stvaranje stijenke kokona. • Kokon putuje prema prednjem dijelu tijela. • Kokon skuplja jajašca. • Kokon skuplja spermije. • Oplodnja se odvija izvan tijela. • Oplodnja se odvija unutar kokona. • Kokon se zatvara prolaskom preko prostomija. • U kokonu se odvija embrionalni razvoj. • Razvoj je izravan. • Nema ličinačkog stadija. • Status: dodano nakon dodatne kontrole.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Usporedi dvije skupine Clitellata: Oligochaeta i Hirudinomorpha.

• Clitellata obuhvaća Oligochaeta i Hirudinomorpha. • Oligochaeta su maločetinaši ili gujavice. • Hirudinomorpha su pijavice. • Obje skupine imaju klitelum. • Obje skupine nemaju parapodije. • Obje skupine su hermafroditi. • Obje skupine imaju razvoj bez ličinke. • Kod obje skupine klitelum sudjeluje u stvaranju kokona. • Oligochaeta imaju dugo tijelo s mnogo kolutića. • Oligochaeta imaju četine na kolutićima. • Oligochaeta su najčešće saprofagi. • Hirudinomorpha imaju stalniji i manji broj kolutića. • Hirudinomorpha nemaju četine. • Hirudinomorpha imaju prednju prijanjaljku. • Hirudinomorpha imaju stražnju prijanjaljku. • Hirudinomorpha često žive kao ektoparaziti. • Hirudinomorpha mogu biti predatori. • Hirudinomorpha proizvode antikoagulans hirudin. • Status: dodano nakon dodatne kontrole.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA

Što je dodatno važno za Morrenove / vapnene žlijezde?

• Morrenove žlijezde nazivaju se vapnene žlijezde. • Morrenove žlijezde nalaze se kod maločetinaša. • U ispitnim T/N pitanjima tvrdnja da Morrenove ili vapnene žlijezde sudjeluju u probavi kod maločetinaša označena je kao netočna. • Morrenove žlijezde ne treba navoditi kao probavne žlijezde. • U dopuni se navodi da su povezane s uklanjanjem ugljikova dioksida. • Ugljikov dioksid veže se s kalcijevim ionima. • Tako nastali spojevi mogu se izbacivati iz tijela. • Za ispit je najvažnije zapamtiti da Morrenove žlijezde nisu dio probave u smislu tvrdnje iz pitanja. • Status: dodano nakon dodatne kontrole.

Lekcija: Lekcija 11: ANNELIDA — POLYCHAETA, CLITELLATA, OLIGOCHAETA I HIRUDINOMORPHA