LEKCIJA 21: ECHINODERMATA-BODLJIKAŠI

Što su Echinodermata / bodljikaši?

• Echinodermata su bodljikaši.
• Bodljikaši pripadaju drugoustim životinjama.
• Drugouste životinje nazivaju se Deuterostomia.
• Bodljikaši su celomatske životinje.
• Bodljikaši su isključivo morske životinje.
• Odrasli bodljikaši najčešće imaju pentaradijalnu simetriju.
• Ličinke bodljikaša su bilateralno simetrične.
• Bodljikaši imaju endoskelet.
• Endoskelet bodljikaša građen je od vapnenačkih pločica.
• Vapnenačke pločice nazivaju se osikule.
• Bodljikaši imaju poseban vodožilni sustav.
• Vodožilni sustav naziva se i ambulakralni sustav.
• Ambulakralni sustav služi za pokretanje, prehranu, disanje i ekskreciju.
• Bodljikaši nemaju tipične ekskretorne organe.
• U dokumentima su navedeni razredi: Asteroidea, Echinoidea, Holothuroidea, Ophiuroidea, Crinoidea i Concentricycloidea.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja su osnovna obilježja deuterostomičnih životinja?

• Deuterostomične životinje su drugouste životinje.
• Kod deuterostoma se crijevni otvor razvija iz blastopora.
• Usni otvor se sekundarno razvija na drugom kraju arhenterona.
• Celom nastaje enterocelno.
• Središnji živčani sustav nalazi se na leđnoj strani tijela.
• Brazdanje oplođenog jajeta je radijalno.
• Razvoj stanica blastule je nedeterminiran.
• Trodijelna regionalizacija tijela jedno je od važnih obilježja deuterostomičnih životinja.
• Tijelo je podijeljeno na prosoma, mezosoma i metasoma.
• Tim dijelovima odgovaraju celomske vrećice protocel, mezocel i metacel.
• Bodljikaši su u dokumentima navedeni kao deuterostomične životinje s pentaradijalnom simetrijom i specijaliziranim vodožilnim sustavom.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koji su razredi bodljikaša navedeni u literaturi?

• Razred Asteroidea su zvjezdače.
• Razred Echinoidea su ježinci.
• Razred Holothuroidea su trpovi.
• Razred Ophiuroidea su zmijače.
• Razred Crinoidea su stapčari.
• Razred Concentricycloidea je također naveden u popisu razreda bodljikaša.
• Za ispit se najčešće traže zvjezdače, ježinci, trpovi, zmijače i stapčari.
• U pitanjima se posebno pojavljuju zvjezdače, ježinci, trpovi i zmijače.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja su pet funkcionalnih i strukturalnih obilježja bodljikaša?

• Bodljikaši su deuterostomične životinje.
• Odrasli bodljikaši imaju radijalnu, najčešće pentaradijalnu simetriju.
• Bodljikaši imaju trodijelnu građu tijela povezanu s protocelom, mezocelom i metacelom.
• Bodljikaši imaju vodožilni ili ambulakralni sustav celomskog podrijetla.
• Ambulakralni sustav stvara ambulakralne nožice.
• Stijenka tijela bodljikaša sastoji se od trepetljikave epiderme.
• Ispod epiderme nalazi se deblje vezivno tkivo, odnosno derma.
• Derma stvara vapnenačke pločice.
• Vapnenačke pločice nazivaju se osikule.
• Bodljikaši imaju kontraktilno vezivno tkivo.
• Kontraktilno vezivno tkivo može brzo promijeniti stanje tijela iz mekog u kruto.
• Bodljikaši žive samo u moru.
• Bodljikaši uglavnom nemaju tipične ekskretorne organe.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što je ambulakralni ili vodožilni sustav bodljikaša?

• Ambulakralni sustav je poseban sustav bodljikaša.
• Ambulakralni sustav naziva se i vodožilni sustav.
• Ambulakralni sustav je celomskog podrijetla.
• Ambulakralni sustav sastoji se od unutarnjih celomskih prostora.
• Ti prostori su pentamerno raspoređeni.
• Stijenke ambulakralnog sustava obložene su mezodermalnim mioepitelom.
• Stijenke su trepetljikave.
• Stijenke su kontraktilne.
• Ambulakralni sustav sadrži tekućinu.
• Ambulakralni sustav povezan je s ambulakralnim nožicama.
• Ambulakralne nožice služe za pokretanje.
• Ambulakralne nožice služe za pričvršćivanje.
• Ambulakralne nožice mogu sudjelovati u prehrani.
• Ambulakralne nožice mogu sudjelovati u disanju.
• Ambulakralne nožice imaju i osjetilnu ulogu.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koji su glavni dijelovi vodožilnog sustava zvjezdače?

• Vodožilni sustav zvjezdače počinje madreporom ili madreporom pločom.
• Madreporna ploča naziva se i sitasta ploča.
• Madreporna ploča nalazi se na aboralnoj strani tijela.
• Voda kroz pore ulazi u mjehurić madreporne pločice.
• Mjehurić madreporne pločice otvara se u kameni kanal.
• Kameni kanal ima uloženu vapnenačku pločicu.
• Kameni kanal može funkcionirati kao pumpa.
• Kameni kanal potiče cirkulaciju celomske tekućine.
• Kameni kanal povezan je s prstenastim kanalom.
• Prstenasti kanal daje pet radijalnih cijevi.
• Radijalne cijevi ulaze u krakove.
• Radijalne cijevi stvaraju lateralne cijevi.
• Lateralne cijevi završavaju ampulama ambulakralnih nožica.
• Ampule služe kao spremišta tekućine.
• Ambulakralne nožice služe za pokretanje i pričvršćivanje.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što je madreporna ploča?

• Madreporna ploča je dio vodožilnog sustava bodljikaša.
• Madreporna ploča naziva se i sitasta ploča.
• Madreporna ploča je specijalizirana osikula s mnogobrojnim porama.
• Kroz madrepornu ploču voda ulazi u vodožilni sustav.
• Kod zvjezdača se madreporna ploča nalazi na aboralnoj strani.
• Kod ježinaca se madreporna ploča nalazi aboralno.
• Kod zmijača se madreporna ploča nalazi oralno.
• Kod trpova se madreporna ploča nalazi unutar perivisceralnog celoma.
• Položaj madreporne ploče često se traži u ispitnim pitanjima.
• Madreporna ploča povezana je s kamenim kanalom.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Gdje se kod bodljikaša nalazi madreporna ploča i gdje se nalazi crijevni otvor?

• Kod ježinaca se madreporna ploča nalazi aboralno.
• Kod ježinaca se crijevni otvor nalazi aboralno.
• Kod zvjezdača se madreporna ploča nalazi aboralno.
• Kod zvjezdača se crijevni otvor, ako postoji, nalazi aboralno.
• Kod zmijača se madreporna ploča nalazi oralno.
• Kod zmijača crijevni otvor ne postoji.
• Kod trpova se madreporna ploča nalazi unutar perivisceralnog celoma.
• Kod trpova se crijevni otvor nalazi aboralno.
• Ovo pitanje treba zapamtiti kao usporedbu po razredima bodljikaša.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja je uloga Tiedemannovih tjelešaca i Polijevih mjehurića?

• Tiedemannova tjelešca nalaze se na prstenastom kanalu.
• Kod zvjezdača se navodi pet pari Tiedemannovih tjelešaca.
• Tiedemannova tjelešca nalaze se u interradijima.
• Tiedemannova tjelešca imaju oblik spužvastih izvrata.
• Tiedemannova tjelešca uklanjaju bakterije iz vode koja je ušla u vodožilni sustav.
• Tiedemannova tjelešca uklanjaju i druge nepoželjne tvari iz vode.
• Polijevi mjehurići nalaze se u interradiju prstenastog kanala.
• Polijevi mjehurići su produžene mišićne vrećice.
• Polijevi mjehurići služe kao spremište tekućine.
• Polijevi mjehurići reguliraju tlak vode u vodožilnom sustavu.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su ambulakralne nožice?

• Ambulakralne nožice su izdanci vodožilnog sustava bodljikaša.
• Ambulakralne nožice povezane su s lateralnim cijevima.
• Lateralne cijevi završavaju ampulama.
• Ampule služe kao spremišta tekućine.
• Stiskanjem ampule tekućina ulazi u ambulakralnu nožicu.
• Ulaskom tekućine nožica se izdužuje.
• Opuštanjem ampule tekućina se vraća natrag.
• Tada se ambulakralna nožica povlači.
• Ambulakralne nožice služe za pokretanje.
• Ambulakralne nožice služe za pričvršćivanje.
• Ambulakralne nožice mogu sudjelovati u hvatanju i manipulaciji hranom.
• Ambulakralne nožice mogu sudjelovati u disanju.
• Ambulakralne nožice mogu imati osjetilnu funkciju.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što je dipleurula?

• Dipleurula je zajednička planktonska ličinka bodljikaša.
• Dipleurula je ličinka svih Echinodermata.
• Dipleurula ima bilateralnu simetriju.
• Razvoj od ličinke do odraslog oblika uključuje reorijentaciju anteriorno-posteriorne osi tijela.
• Anteriorno-posteriorna os tijela reorijentira se za oko 90 stupnjeva.
• Razvoj uključuje i zakretanje tijela oko nove osi.
• Lijeva strana ličinke postaje oralna strana.
• Desna strana ličinke postaje aboralna strana.
• Dipleurula ima tri para celomskih šupljina.
• Tri para celomskih šupljina su protocel, mezocel i metacel.
• Protocel se naziva i aksocel.
• Mezocel se naziva i hidrocel.
• Metacel se naziva i somatocel.
• Te celomske šupljine razvijaju se u različite specijalizirane strukture.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koje su ličinke pojedinih skupina bodljikaša?

• Zajednička osnovna ličinka bodljikaša je dipleurula.
• Kod trpova se navodi ličinka auricularia.
• Kod ježinaca se navodi ličinka echinopluteus.
• Kod zmijača se navodi ličinka ophiopluteus.
• Kod zvjezdača se navodi bipinaria.
• Kod zvjezdača se nakon bipinarije navodi brachiolaria.
• U ispitnim pitanjima se često traži nabrajanje ličinki po skupinama.
• Važno je povezati auricularia s trpovima.
• Važno je povezati echinopluteus s ježincima.
• Važno je povezati ophiopluteus sa zmijačama.
• Važno je povezati bipinaria → brachiolaria sa zvjezdačama.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kako se razvijaju celomske vrećice kod bodljikaša?

• Bodljikaši imaju tri para celomskih šupljina.
• Tri para celomskih šupljina su protocel, mezocel i metacel.
• Protocel se naziva aksocel.
• Mezocel se naziva hidrocel.
• Metacel se naziva somatocel.
• Lijeva vrećica protocela razvija se u aksijalni celom.
• Kroz aksijalni celom prolaze aksijalna žlijezda i kameni kanal.
• Lijeva vrećica protocela razvija i protocelni mjehurić.
• Protocelni mjehurić je mjehurić madreporne ploče.
• Desna vrećica protocela uglavnom se reducira ili postaje leđna vrećica.
• Lijeva vrećica mezocela razvija se u vodožilni sustav.
• Desna vrećica mezocela degenerira.
• Lijeva i desna vrećica metacela razvijaju se u somatocel.
• Somatocel je perivisceralni celom.
• Somatocel okružuje utrobne organe i ispunjava šupljinu krakova.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kakav je pokrovni, potporni i mišićni sustav bodljikaša?

• Stijenka tijela bodljikaša uključuje kutikulu.
• Ispod kutikule nalazi se epiderma.
• Epiderma je trepetljikava.
• Ispod epiderme nalazi se derma.
• U dermi se nalazi endoskelet.
• Endoskelet je građen od osikula.
• Osikule su građene od kalcijeva karbonata.
• Ispod derme nalazi se mišićni sloj.
• Ispod mišićnog sloja nalazi se peritonij.
• Bodljikaši imaju kontraktilno vezivno tkivo.
• Kontraktilno vezivno tkivo može mijenjati mehaničko stanje tijela.
• Kod ježinaca mišićni sloj ne postoji jer su osikule vezane u čvrstu čahuru.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Jesu li bodlje ježinca dio endoskeleta?

• Bodlje ježinca su dio endoskeleta.
• Ta tvrdnja je u ispitnim dokumentima označena kao točna.
• Bodlje nastaju kao proizvod vezivnog tkiva.
• Bodlje su prekrivene tankom epidermom.
• Bodlje ježinca povezane su s vapnenačkim pločicama endoskeleta.
• Bodlje sudjeluju u zaštiti.
• Bodlje mogu sudjelovati i u kretanju.
• Kod ježinaca se za pokretanje koriste ambulakralne nožice i pokretne bodlje.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koje strukture služe za disanje kod bodljikaša?

• Kod bodljikaša se izmjena plinova može odvijati preko površine kože.
• Kod bodljikaša se izmjena plinova odvija i preko specijaliziranih struktura.
• Kod zvjezdača su dišne strukture papule.
• Papule se mogu opisati kao škrge u obliku papula.
• Kod ježinaca su dišne strukture škrge i ambulakralne nožice.
• Kod trpova su dišne strukture vodena pluća.
• Kod trpova u disanju sudjeluju i ambulakralne nožice.
• Kod trpova u disanju sudjeluju i usna ticala.
• Kod zmijača su dišne strukture ambulakralne nožice.
• Kod zmijača u disanju sudjeluju i burze.
• Kod stapčara se izmjena plinova odvija preko ambulakralnih nožica.
• Kod stapčara škrge ne postoje.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su papule?

• Papule su dišne strukture zvjezdača.
• Papule se opisuju kao škrge u obliku papula.
• Papule su šuplje izbočine stijenke tijela.
• Papule se nalaze na aboralnoj površini krakova.
• Papule se nalaze između paksila.
• Papule sudjeluju u izmjeni plinova.
• Papule su karakteristične za Asteroidea.
• U ispitnim pitanjima se papule traže kao organi za disanje kod zvjezdača.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su pedicelarije?

• Pedicelarije su modificirane bodlje bodljikaša.
• Pedicelarije se nalaze kod ježinaca.
• Pedicelarije se nalaze kod zvjezdača.
• Pedicelarije služe za čišćenje površine tijela od obrasta.
• Pedicelarije mogu služiti za hvatanje plijena.
• Pedicelarije mogu služiti za obranu.
• Neke pedicelarije mogu biti otrovne.
• Pedicelarije reagiraju na podražaje neovisno o živčanom sustavu.
• Kod zvjezdača se navodi da jedan tip pedicelarija proizvodi toksine.
• Takve pedicelarije nazivaju se globiferne pedicelarije.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su paksile?

• Paksile su tip osikula kod zvjezdača.
• Paksile pokrivaju aboralnu stranu tijela.
• Paksile štite od sedimenta.
• Paksile stvaraju prostor u kojem su škrge.
• Paksile stvaraju prostor u kojem je madreporna pločica, ako vrsta ima paksile.
• Ako vrsta ima paksile, papule su smještene ispod njih.
• Paksile su povezane s aboralnom površinom zvjezdača.
• Paksile su važne za zaštitu površine tijela kod oblika koji žive na sedimentu.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja su osnovna obilježja zvjezdača?

• Zvjezdače pripadaju razredu Asteroidea.
• Zvjezdače su pentaradijalno simetrične.
• Zvjezdače obično imaju pet krakova.
• Neke zvjezdače mogu imati 6, 7 ili više krakova.
• Neke svojte mogu imati i do 40 krakova.
• Krakovi se pružaju od središnje ploče.
• Središnja ploča naziva se disk.
• Usta se nalaze s donje strane tijela.
• Ambulakralne brazde nalaze se s donje strane krakova.
• U ambulakralnim brazdama nalaze se ambulakralne nožice.
• Na kraju svakog kraka nalazi se osjetilna ambulakralna nožica.
• Na kraju svakog kraka nalazi se očna pjega.
• Na aboralnoj strani nalaze se madreporna ploča i analni otvor.
• Zvjezdače mogu imati sposobnost autotomije krakova.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što je autotomija kod zvjezdača?

• Autotomija je odbacivanje dijela tijela.
• Kod zvjezdača se autotomija odnosi na odbacivanje krakova.
• Zvjezdače mogu odbaciti krakove u stresnim situacijama.
• Odbacivanje krakova događa se prekidom prstenastog kontraktilnog vezivnog tkiva.
• Autotomija može imati obrambenu funkciju.
• Autotomija je povezana sa sposobnošću regeneracije kod bodljikaša.
• Za ispit je dovoljno povezati autotomiju sa zvjezdačama i odbacivanjem krakova.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kakav je probavni sustav zvjezdača?

• Probavilo zvjezdača zauzima veći dio tjelesne šupljine središnjeg diska i krakova.
• Usta se otvaraju u središtu peristomijalne membrane.
• Oko usta se često nalaze kružno poredane bodlje.
• Nakon usta slijedi kratki jednjak.
• Zvjezdače imaju dobro razvijen želudac.
• Želudac je podijeljen na veći kardijalni dio.
• Želudac je podijeljen i na manji aboralni pilorički dio.
• Iz piloričkog dijela pružaju se parni pilorički nastavci u svaki krak.
• Zbog piloričkih nastavaka i probavilo ima pentaradijalnu građu.
• Pilorički nastavci sudjeluju u probavi hrane.
• Pilorički nastavci služe kao spremište hranjivih tvari.
• Crijevo je kratko.
• Crijevo se pruža od piloričkog dijela do stražnjeg crijeva.
• Stražnje crijevo otvara se analnim otvorom.
• Neke zvjezdače nemaju analni otvor.
• Kod zvjezdača bez analnog otvora defekacija se odvija kroz usni otvor.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kako zvjezdače probavljaju plijen izvan tijela?

• Mnoge zvjezdače probavljaju hranu izvan tijela.
• Izvanjska probava odvija se izvrtanjem kardijalnog dijela želuca.
• Kardijalni dio želuca uz stijenku tijela vežu gastralni ligamenti.
• Izvrnuti želudac luči probavne enzime.
• Izvrnuti želudac obuhvaća djelomično probavljen plijen.
• Nakon početne probave zvjezdača uvlači sadržaj natrag u tijelo.
• Takav način prehrane omogućuje konzumaciju plijena koji je prevelik za gutanje.
• Zvjezdače mogu provući želudac između zatvorenih ljuštura školjkaša.
• Za prolazak želuca dovoljan može biti otvor od oko 0,1 mm.
• Zvjezdače tako mogu probavljati plijen unutar njegove ljušture.
• Probava zvjezdača uglavnom je izvanstanična.
• Većina zvjezdača su karnivori i strvinari.
• Zvjezdače se hrane mekušcima, rakovima, mnogočetinašima, drugim bodljikašima i ribama.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja je razlika između zvjezdača i zmijača?

• Zvjezdače pripadaju razredu Asteroidea.
• Zmijače pripadaju razredu Ophiuroidea.
• Zvjezdače najčešće imaju pet krakova koji nisu oštro odvojeni od središnjeg diska.
• Zmijače imaju pet krakova koji su jasno odvojeni od središnjeg diska.
• Kod zvjezdača se madreporna ploča nalazi na aboralnoj strani tijela.
• Kod zmijača se madreporna ploča nalazi na oralnoj strani tijela.
• Kod zvjezdača crijevni otvor može postojati i nalazi se aboralno.
• Kod zmijača crijevni otvor ne postoji.
• Kod zvjezdača su ambulakralne nožice prionjive.
• Kod zvjezdača ambulakralne nožice imaju ampule.
• Kod zmijača ambulakralne nožice nisu prionjive.
• Kod zmijača ambulakralne nožice nemaju ampule.
• Zvjezdače imaju pedicelarije.
• Zmijače nemaju pedicelarije.
• Zmijače imaju burze.
• Burze kod zmijača sudjeluju u disanju i ekskreciji.
• Zmijače se kreću uglavnom pokretima krakova.
• Zvjezdače se kreću uglavnom ambulakralnim nožicama.
• U dokumentima se kao važne razlike navode crijevni otvor, prionjive ambulakralne nožice s ampulama, položaj madreporne ploče i prisutnost pedicelarija.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koje su glavne značajke zmijača?

• Zmijače pripadaju razredu Ophiuroidea.
• Zmijače imaju središnji disk.
• Zmijače imaju krakove koji su jasno odvojeni od diska.
• Zmijače najčešće imaju pet dugih i pokretljivih krakova.
• Zmijače nemaju crijevni otvor.
• Kod zmijača se madreporna ploča nalazi oralno.
• Ambulakralne nožice zmijača nisu prionjive.
• Ambulakralne nožice zmijača nemaju ampule.
• Zmijače nemaju pedicelarije.
• Zmijače imaju burze.
• Burze nastaju uvratom stijenke tijela na oralnoj strani diska.
• Burze sudjeluju u disanju.
• Burze sudjeluju u ekskreciji.
• Zmijače se mogu razmnožavati spolno.
• U dokumentima se navodi da zmijače mogu imati sposobnost nespolnog razmnožavanja diobom ili fragmentacijom.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su burze kod zmijača?

• Burze su strukture kod zmijača.
• Zmijače pripadaju razredu Ophiuroidea.
• Burze nastaju kao uvrati stijenke tijela.
• Burze se nalaze na oralnoj strani diska.
• Burze se otvaraju prema van pukotinama.
• Kod zmijača se navodi 10 burzi.
• Burze služe za disanje.
• Burze sudjeluju i u ekskreciji.
• Burze su važne jer zmijače nemaju tipične ekskretorne organe.
• Kod pitanja o disanju bodljikaša za zmijače treba navesti ambulakralne nožice i burze.
• Burze su važna razlika između zmijača i zvjezdača.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što je Aristotelova svjetiljka?

• Aristotelova svjetiljka je žvakalo ježinaca.
• Ježinci pripadaju razredu Echinoidea.
• Aristotelova svjetiljka je složen žvačni aparat.
• Građena je od zubića.
• Građena je od cirkumfarinksnih osikula.
• Građena je od mišića.
• U građi Aristotelove svjetiljke navodi se pet velikih trokutastih vapnenačkih pločica.
• Te pločice nazivaju se piramide.
• Piramide su povezane mišićima.
• Aristotelova svjetiljka služi za struganje hrane.
• Aristotelova svjetiljka služi za grizenje hrane.
• Aristotelova svjetiljka služi za usitnjavanje hrane.
• Ovo je jedno od najvažnijih pitanja za razred Echinoidea.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja su osnovna obilježja ježinaca?

• Ježinci pripadaju razredu Echinoidea.
• Ježinci imaju čvrsto tijelo.
• Tijelo ježinaca često je kuglasto.
• Tijelo ježinaca može biti i spljošteno.
• Tijelo ježinaca poduprto je endoskeletom.
• Endoskelet je građen od vapnenačkih pločica.
• Vapnenačke pločice oblikuju čahuru.
• Čahura je građena od pravilno raspoređenih osikula.
• Pločice su organizirane u pet ambulakralnih područja.
• Pločice su organizirane i u pet interambulakralnih područja.
• Madreporna ploča kod ježinaca nalazi se aboralno.
• Crijevni otvor kod ježinaca nalazi se aboralno.
• Usta se nalaze oralno.
• Ježinci imaju bodlje.
• Bodlje su dio endoskeleta.
• Ježinci imaju Aristotelovu svjetiljku.
• Ježinci se pokreću ambulakralnim nožicama.
• Ježinci se pokreću i pokretnim bodljama.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Jesu li bodlje ježinca dio endoskeleta?

• Bodlje ježinca su dio endoskeleta.
• Bodlje nastaju kao proizvod vezivnog tkiva.
• Bodlje su prekrivene tankom epidermom.
• Bodlje su povezane s vapnenačkim pločicama endoskeleta.
• Bodlje služe za zaštitu.
• Bodlje mogu sudjelovati u kretanju.
• Kod ježinaca se u kretanju koriste ambulakralne nožice i pokretne bodlje.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kako je građen vodožilni sustav ježinaca?

• Vodožilni sustav ježinaca počinje madrepornom ili sitastom pločicom.
• Madreporna pločica nalazi se na aboralnom polu.
• Perforacije madreporne pločice obložene su trepetljikavom epidermom.
• Na madrepornu pločicu nastavlja se kameni kanal.
• Stijenke kamenog kanala su kalcificirane.
• Kameni kanal povezuje madrepornu pločicu s prstenastom cijevi.
• Prstenasta cijev okružuje jednjak.
• Prstenasta cijev leži na aboralnoj membrani žvakala.
• Iz prstenaste cijevi izlazi pet radijalnih kanala.
• Radijalni kanali pružaju se s unutrašnje strane ambulakra.
• Svaki radijalni kanal završava vršnim ticalom.
• Sa strane radijalnih kanala pružaju se bočni kanali.
• Bočni kanali završavaju ampulom i ambulakralnom nožicom.
• Iz svake ampule prema vapnenačkoj pločici pružaju se dvije cjevčice.
• Te se cjevčice izvana spajaju u ambulakralnu nožicu.
• Iznutra su cjevčice podijeljene septom.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kako je građen vodožilni sustav trpova?

• Vodožilni sustav trpova razlikuje se od vodožilnog sustava većine drugih bodljikaša.
• Kod trpova se madreporna pločica otvara u somatocel.
• Madreporna pločica kod trpova ne otvara se na površinu tijela.
• Kameni kanal kod trpova je kratak.
• Kameni kanal povezan je s prstenastom cijevi.
• Prstenasta cijev nalazi se oko ždrijela.
• Prstenasta cijev nosi jedan ili više Polijevih mjehurića.
• Pet radijalnih cijevi stvara usna ticala.
• Nakon stvaranja usnih ticala radijalne cijevi pružaju se uzduž tijela.
• Radijalni kanali pružaju se ispod uzdužnih mišićnih vrpci.
• Ambulakralne nožice imaju ampule.
• Na strani okrenutoj prema dnu ambulakralne nožice građene su kao tipične prionjive ambulakralne nožice.
• U području bivija ambulakralne nožice reducirane su na tanke papile.
• U području bivija ambulakralne nožice mogu i nedostajati.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su trpovi?

• Trpovi pripadaju razredu Holothuroidea.
• Trpovi su bodljikaši duguljastog tijela.
• Trpovi pokazuju izraženiju bilateralnost u odnosu na tipične pentaradijalne bodljikaše.
• Tijelo trpova je mekše nego tijelo ježinaca.
• Skelet trpova čine mikroskopske osikule u dermi.
• Osikule služe za učvršćivanje tijela.
• Osikule služe za zaštitu.
• Trpovi imaju perivisceralni celom.
• Perivisceralni celom ima ulogu hidroskeleta.
• Trpovi se mogu zakopavati u sediment.
• Trpovi mogu puzati.
• Trpovi se mogu penjati.
• Trpovi mogu plivati.
• Pokreću se stezanjem i otpuštanjem uzdužnih i kružnih mišića.
• U kretanju sudjeluju ambulakralne nožice i papile.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su trivij i bivij kod trpova?

• Trivij je ventralna strana tijela trpa.
• Trivij ima tri ambulakralna područja.
• Bivij je dorzalna strana tijela trpa.
• Bivij ima dva ambulakralna područja.
• Na području trivija ambulakralne nožice mogu biti građene kao tipične prionjive nožice.
• Na području bivija ambulakralne nožice mogu biti reducirane na tanke papile.
• Na području bivija ambulakralne nožice mogu i nedostajati.
• Trivij i bivij pripadaju razredu Holothuroidea.
• Ovo se u dokumentima pojavljuje kao posebno pitanje: „Što je bivij, a što trivij kod trpova?”
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kako izgleda probavni sustav trpova?

• Probavni sustav trpova počinje ustima.
• Nakon usta slijedi mišićavo ždrijelo.
• Ždrijelo je okruženo vapnenačkim prstenom.
• Vapnenački prsten sastoji se od deset osikula.
• Vapnenački prsten podupire ždrijelo.
• Vapnenački prsten podupire prstenaste cijevi vodožilnog sustava.
• Nakon ždrijela slijedi kratki jednjak.
• Nakon jednjaka slijedi kratki želudac.
• Želudac luči sluz.
• Želudac služi za transport hrane.
• Nakon želuca slijedi crijevo.
• U crijevu se odvija unutarstanična probava.
• Crijevo završava kloakom.
• Kloaka sudjeluje u disanju.
• Kloaka sudjeluje u formiranju fekalija.
• Probavilo završava analnim otvorom.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što su Cuvierove cjevčice?

• Cuvierove cjevčice nalaze se kod nekih trpova.
• Cuvierove cjevčice vezane su uz jednu ili obje grane vodenih pluća.
• Cuvierove cjevčice služe za obranu.
• Trpovi ih mogu izbaciti kroz analni otvor.
• Cuvierove cjevčice su ljepljive.
• Cuvierove cjevčice mogu biti toksične.
• Toksična tvar povezana s njima naziva se holoturin.
• Cuvierove cjevčice su obrambena struktura trpova.
• Ovo pitanje treba povezati s razredom Holothuroidea.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što je evisceracija kod trpova?

• Evisceracija je izbacivanje unutarnjih organa.
• Kod trpova se evisceracija odnosi na izbacivanje čitavog probavila.
• Evisceracija se događa u stresnim situacijama.
• Evisceracija ima obrambenu funkciju.
• Nakon evisceracije trp može regenerirati izgubljene organe.
• U dokumentima se evisceracija navodi uz unutarnju građu i funkciju trpova.
• Ovo pitanje treba povezati s razredom Holothuroidea.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Kako trpovi dišu?

• Trpovi dišu pomoću vodenih pluća.
• Vodena pluća su glavni respiratorni organi trpova.
• U izmjeni plinova sudjeluju i usna ticala.
• U izmjeni plinova sudjeluju i ambulakralne nožice.
• Kloaka kod trpova ima funkciju u disanju.
• Voda ulazi kroz analni otvor u kloaku i vodena pluća.
• Izmjena plinova povezana je s vodenim plućima.
• Kod pitanja o organima za disanje bodljikaša za trpove treba navesti vodena pluća, ambulakralne nožice i usna ticala.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja je razlika između ježinaca, trpova i zvjezdača?

• Ježinci pripadaju razredu Echinoidea.
• Trpovi pripadaju razredu Holothuroidea.
• Zvjezdače pripadaju razredu Asteroidea.
• Ježinci imaju okruglo ili kuglasto čvrsto tijelo.
• Trpovi imaju duguljasto i mekše tijelo.
• Zvjezdače imaju središnji disk i krakove.
• Ježinci su najčešće pentaradijalni.
• Zvjezdače su pentaradijalne.
• Trpovi pokazuju izraženiju bilateralnost.
• Ježinci imaju Aristotelovu svjetiljku.
• Trpovi imaju trivij i bivij.
• Zvjezdače imaju papule i pedicelarije.
• Ježinci i zvjezdače mogu imati pedicelarije.
• Trpovi nemaju pedicelarije.
• Madreporna ploča kod ježinaca nalazi se aboralno.
• Madreporna ploča kod zvjezdača nalazi se aboralno.
• Madreporna ploča kod trpova nalazi se unutar perivisceralnog celoma.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koji su organi za disanje kod pojedinih bodljikaša?

• Kod zvjezdača se izmjena plinova odvija preko papula.
• Kod zvjezdača u izmjeni plinova sudjeluju i ambulakralne nožice.
• Kod ježinaca se izmjena plinova odvija preko škrga.
• Kod ježinaca u izmjeni plinova sudjeluju i ambulakralne nožice.
• Kod ježinaca se navodi pet pari škrga.
• Kod trpova su glavni respiratorni organi vodena pluća.
• Kod trpova u izmjeni plinova sudjeluju usna ticala.
• Kod trpova u izmjeni plinova sudjeluju ambulakralne nožice.
• Kod zmijača u disanju sudjeluju ambulakralne nožice.
• Kod zmijača u disanju sudjeluju burze.
• Kod zmijača se navodi 10 burzi koje se otvaraju pukotinama.
• Kod stapčara se izmjena plinova odvija preko ambulakralnih nožica.
• Kod stapčara škrge ne postoje.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koji su latinski predstavnici pojedinih skupina bodljikaša?

• Predstavnik razreda Echinoidea je Echinus acutus.
• Predstavnik razreda Holothuroidea je Holothuria tubulosa.
• U drugom dokumentu za trpove se navodi i Holothuria forskali.
• Predstavnik razreda Asteroidea je Asterina gibbosa.
• U drugom dokumentu za zvjezdače se navodi i Astropecten aurantiacus.
• Predstavnik razreda Ophiuroidea je Ophiura ophiura.
• Za ispit treba znati povezati latinski naziv s pripadajućim razredom.
• Ako profesor koristi različite dokumente, za trpove treba zapamtiti obje varijante: Holothuria tubulosa i Holothuria forskali.
• Ako profesor koristi različite dokumente, za zvjezdače treba zapamtiti obje varijante: Asterina gibbosa i Astropecten aurantiacus.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Što treba znati za sliku trpa?

• Za sliku trpa treba prepoznati da pripada razredu Holothuroidea.
• Treba prepoznati izduženo tijelo trpa.
• Treba razlikovati ventralnu i dorzalnu stranu tijela.
• Ventralna strana s tri ambulakralna područja naziva se trivij.
• Dorzalna strana s dva ambulakralna područja naziva se bivij.
• Treba označiti usna ticala.
• Usna ticala nastaju iz radijalnih cijevi vodožilnog sustava.
• Treba označiti usta na prednjem dijelu tijela.
• Treba označiti analni otvor na stražnjem dijelu tijela.
• Treba povezati analni otvor s kloakom i vodenim plućima.
• Treba znati da je madreporna pločica kod trpova unutarnja.
• Madreporna pločica trpova otvara se u somatocel.
• Treba znati da su ambulakralne nožice u području bivija reducirane ili mogu nedostajati.
• Treba povezati vodena pluća s disanjem trpova.
• Dokumenti izričito navode „Slika trpa”, pa je ovo vjerojatno pitanje označavanja.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koja je razlika između radija i interradija kod bodljikaša?

• Radij je područje koje odgovara smjeru ambulakralnog sustava.
• U radiju se pružaju radijalni kanali vodožilnog sustava.
• U radiju se nalaze ambulakralna područja.
• U ambulakralnim područjima nalaze se ambulakralne nožice.
• Interradij je područje između dva radija.
• U interradijima se mogu nalaziti strukture povezane s prstenastim kanalom.
• Kod zvjezdača se Tiedemannova tjelešca nalaze u interradijima.
• Kod ježinaca se razlikuju ambulakralna i interambulakralna područja.
• Ježinci imaju pet ambulakralnih područja.
• Ježinci imaju pet interambulakralnih područja.
• Za ispit je najvažnije zapamtiti da je radij povezan s ambulakralnim područjem, a interradij je prostor između radija.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši

Koji su najvažniji pojmovi za završno ponavljanje bodljikaša?

• Echinodermata su bodljikaši.
• Bodljikaši su deuterostomične životinje.
• Odrasli bodljikaši najčešće imaju pentaradijalnu simetriju.
• Ličinke bodljikaša imaju bilateralnu simetriju.
• Bodljikaši imaju endoskelet od vapnenačkih osikula.
• Bodljikaši imaju vodožilni ili ambulakralni sustav.
• Ambulakralni sustav služi za pokretanje.
• Ambulakralni sustav sudjeluje u prehrani.
• Ambulakralni sustav sudjeluje u disanju.
• Ambulakralni sustav sudjeluje u ekskreciji.
• Asteroidea su zvjezdače.
• Echinoidea su ježinci.
• Holothuroidea su trpovi.
• Ophiuroidea su zmijače.
• Crinoidea su stapčari.
• Dipleurula je zajednička planktonska ličinka bodljikaša.
• Auricularia je ličinka trpova.
• Echinopluteus je ličinka ježinaca.
• Ophiopluteus je ličinka zmijača.
• Bipinaria i brachiolaria su ličinke zvjezdača.
• Aristotelova svjetiljka pripada ježincima.
• Burze pripadaju zmijačama.
• Trivij i bivij pripadaju trpovima.
• Papule, paksile i pedicelarije važne su kod zvjezdača.
• Pedicelarije se pojavljuju kod zvjezdača i ježinaca.
• Cuvierove cjevčice i evisceracija važne su kod trpova.
• Pinule, tegmen, calyx i ciri važni su kod stapčara.
• Lekcija: Echinodermata — Bodljikaši