EMOCIJE 6. (2.KOL) (copy)

Emocije u književnosti i glazbi

Osvještavanje emocija u književnosti

o Povijest književnosti:

• Sumerani: Ep o kralju Gilgamešu, napisan prije otprilike 4000 godina – opisuje Gilgamešovu depresiju nakon smrti voljene

• Egipat: Rasprava između čovjeka i njegove duše, napisana prije otprilike 3700 godina, gdje muškarac pati i priželjkuje smrt, a smrt odgovara da će doći kada za to dođe vrijeme

• Židovi: Pet knjiga Biblije, najstariji dijelovi napisani su prije 2800 godina, u kojoj su opisani ljudski strahovi, čežnje, nade, obiteljski odnosi…

• Grčka: Ilijada je nastala u približno isto vrijeme kad i početak Biblije, prve riječi su: "O ljutnji mi pjevaj, božice.

• Pennebaker, Kiecolt-Glaser i Glaser (1988) tražili su od 50 studenata da tijekom četiri dana po 20 minuta pišu o nekim iskustvima koja ih muče (grupa A) ili o običnim temama (grupa B)

 kod onih koji su pisali o uznemirujućim emocionalnim pitanjima, zamijećeno je poboljšanje imunološke funkcije u obliku izraženije reakcije limfocita na napad antigena i manje obraćanja liječniku u sveučilišnom zdravstvenom centru

 Iako je tu skupinu pisanje najviše uznemirilo, tri mjeseca kasnije oni su bili značajno sretniji od usporedne skupine, te su iskustvo suočavanja s negativnim emocijama procijenili pozitivnim

zaključak je da potiskivanje traumatskog događaja izaziva poremećaj koji se ublažava iznošenjem takvog iskustva

! Čitanje priča o suočavanju s emocionalnom patnjom nam omogućava uživljavanje i razumijevanje "kako biti osoba u datom kontekstu"

Emocije u kazališnoj umjetnosti i ritualima

• U mnogim društvima rituali i kazališna umjetnost, a kasnije i književnost, ima funkciju koju možemo nazvati terapijskom

• Aristotel govori o katarzi – razjašnjavanje odnosa između emocija i čovjekovih dijela

 doživljaj tuđeg gubitka u pravilno oblikovanoj kazališnoj predstavi dovoljno je težak da probudi našu raniju bol – no, kako ta bol ipak pripada drugome, emocije koje osjećamo neće nas preplaviti (Scheff, 1979)

• Priče su više pod "klijentovom" kontrolom nego psihoterapija, može ih upotrijebiti kako i kada želi

• Često je cilj sudjelovanja u ritualima ili gledanja kazališne predstave jedino zabava, ili doživljavanje različitih emocija

ljudi vole doživljavati emocije

Uloga kazališta uživo u poboljšavanju empatije, mijenjanju stavova i prosocijalnom ponašanju (Rathje i sur.,2021)

• Utvrđeno je da kazališna predstava uživo može poboljšati empatiju, promijeniti socio-političke stavove i dovesti do prosocijalnog ponašanja

 provedene su tri studije u suradnji s regionalnom kazališnom skupinom; sudionici su slučajnim odabirom bili odabrani u skupine za ispitivanje prije ili poslije predstave o radnicima u autoindustriji tijekom financijske krize

 publika je nakon predstave bila zaista spremna donirati za skupinu prikazanu u predstavi, ali i za druge potrebite osobe

Glazba i emocije

o Glazba se čini univerzalnom, prisutna je u svim kulturama – ovisi o urođenim predispozicijama

• Novorođenčad stara dva dana preferira glazbu namijenjenu djeci, u odnosu na glazbu namijenjenu odraslima, čak i ako su oba roditelja gluha (Masataka, 1999)

• Novorođenčad prepoznaje promjenu ključa ili tempa (Trehub,2003)

• U dobi od dva mjeseca, djeca preferiraju konsonancu u odnosu na disonancu (Trainor, Tsang i Cheung, 2002); s četiri mjeseca preferiraju konsonantne nad disonantnim melodijama (Zentner i Kagan, 1998)

o Glazbom se emocija može pojačati:

• Hitchcock je isprva želio da se u "Psihu" scena pod tušem odigrava samo uz "prirodne zvukove"; tuširanja, odmicanja zavjese, kako bi bila što realističnija

 ipak, ponuđena mu je i "glazbena verzija" te je uvidio da je njegov prvotni plan bio pogrešan

o Glazba je prvenstveno socijalna aktivnost

 npr. pjevanje "Happy birthday" na rođendanima

Odnos glazbe i emocija

• Značajke glazbe: tempo, glasnoća, mjera (npr. trotaktna, četverotaktna), ključ, raspon melodije, disonantnost, boja zvuka (određena instrumentom)

• Sreća - srednji tempo, glasna, harmonična

• Tuga - spori tempo, prigušena, pomalo disonantna

• Anksioznost - brzi tempo, niski tonovi, disonantna

• Ljutnja - brzi tempo, glasna, visoki tonovi, disonantna

• proizvodi samo osnovne emocije (sreću, tugu, strah, ljutnju) – minimalni kapacitet potreban za prepoznavanje emocije – nesvjesni proces

• upravlja razinom pobuđenosti – utjecaj na intenzitet doživljene emocije

• tekst pjesama ili radnja - mogućnost doživljavanja kompleksnih emocija

• oponaša emocionalno ponašanje, govor i misli (Johnson-Laird i Oatley, 2008)

• postavlja očekivanja (Meyer, 1956)

• predstavlja prostor za projekcije (Downey, 1897)

Od čega nas u glazbi prolaze "žmarci"? (Bannister, 2020)

• Sudionici (N = 375) su u kvalitativnoj anketi dali pisane odgovore o konkretnim iskustvima kada su osjetili "žmarke" vezano uz glazbu, s popratnim kvantitativnim ocjenama glazbenih kvaliteta i temeljnih mehanizama

• "Žmarci" su često doživljavani kao mješovito stanje "dirnutosti", koje se češće javlja pri individualnom slušanju u odnosu na slušanje glazbe u društvu

• "Žmarci" su češće povezani s crescendom (poglašnjavanjem zvuka), ljudskim glasom i sadržajem teksta, posebice s temama zajedništva i jedinstv