farmakognozija 3

VJEŽBA 1 Gubitak sušenjem - Gubitak sušenjem

Gubitak mase biljnih droga koji nastaje njihovim sušenjem pri propisanim uvjetima

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - kako se izražava gubitak sušenjem

Maseni udio u postotcima (m/m, %)

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - što se ispituje određivanjem gubitka sušenjem

Stupanj čistoće biljnih droga

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - kako se provodi određivanje gubitka sušenjem kojom metodom

Gravimetrijski

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - što propisuje farmakopeja

Farmakopeja propisuje najveći dozvoljeni gubitak sušenjem za pojedine droge

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - o čemu ovisi količina vlage droge

• konzistenciji droge

• Vlažnosti atmosfere u kojoj se droga čuva

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - zašto se određuje gubitak sušenjem

Jer voda može potaknuti razgradnju bioaktivnih tvari, čime se smanjuje ili potpuno gubi njihov sadržaj u drogama

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - što se zbiva na drogama s većim udjelom vlage

• lakše se razvijaju mikroorganizmi (npr. plijesni) i insekti

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - s ekonomskog aspekta

Povišeni postotak vlage “umjetno” povećava masu biljnih droga

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - postupak određivanja

Obuhvaća

• sušenje droga u posudici za vaganje koja je prethodno osušena prema propisu za ispitivanu drogu

• Sušenje u sušioniku 100-105oC do stalne mase ili određeno vrijeme propisano u monografiji

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - što podrazumijeva sušenje do stalne mase

Ponavljanje postupka sušenja pri propisanim uvjetima dok se dvije uzastopne odvage međusobno ne razlikuju više od 0,5 mg

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - kako se gubitak sušenjem provodi za biljne droge s eteričnim uljem

Za biljne droge s eteričnim uljem (Thymi herba, Anisi fructus, Menthae piperitae folium) ne provodi se određivanje gubitka sušenjem

Voda se volumetrijski određuje postupkom destilacije

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - postupak provođenja vježbe

• u prethodno osušenu i izvaganu posudicu za vaganje stavi se 1,000g droge u prašku i važe

• Posudica s drogom suši se 2 sata u sušioniku na temperaturi 100-105oC, hladi 30 min u eksikatoru i važe

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - formula

m1 - masa droge prije sušenja (g)

m2 - masa droge poslije 2 sata sušenja pri 100-105oC (g)

VJEŽBA 1 - gubitak sušenjem - koju smo biljnu drogu koristili

Malina, Rubi idaei folium

Vježba 1 - gubitak sušenjem - koji je farmakopejski zahtjev za gubitak sušenjem za navedenu biljnu drogu

Rubi idaei folium

Farmakopejski zahtjev za gubitak sušenjem: max 10%

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - sto je ukupni pepeo droga

Ukupni pepeo droga čine anorganske supstancije koje zaostaju nakon potpunog spaljivanja i žarenja droga uz određene uvjete

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - sto je fizioloski pepeo

Fiziološki pepeo čine mineralne tvari koje droga sadrži

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - sto je fizikalni pepeo

Fizikalni pepeo potječe od vanjskih onečišćenja, primjerice prašine ili ostataka zemlje, najčešće na vlaknastom korijenju ili prizemnim listovima

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - otapanje fizioloskog i fizikalnog pepela u kloridnoj kiselini

• fizioloski pepeo gotovo se potpuno otapa u kloridnoj kiselini (uz iznimku droga sa silikatima, npr. Equiseti herba)

• Fizikalni pepeo uglavnom nije topljiv u kiselini

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - zasto se provodi prema Farmakopeji i kojom metodom

U okviru ispitivanja stupnja čistoće biljnih droga Farmakopeja propisuje gravimetrijsko određivanje pepela

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - što navode pojedine monografije

• najveci dozvoljeni maseni udio ukupnog pepela izražen u postotcima

• Za neke droge i postotak pepela netopljivog u kloridnoj kiselini

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netoljiv u kloridnoj kiselini - što predstavlja u monografiji postotak pepela netopljivog u kloridnoj kiselini

predstavlja ostatak dobiven nakon ekstrakcije ukupnog pepela kloridnom kiselinom

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - povišen udio pepela ukazuje na

Povišen udio pepela u drogama ukazuje na

• nedovoljno očišćen biljni materijal

• prisutnost aditiva

• namjerno povećanje mase droge

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - odredivanje ukupnog pepela

potpuno spaljivanje i žarenje biljnih droga na temperaturi 600oC (kada se dobiva karbonatni pepeo)

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - odredivanje ukupnog pepela sto moze uzrokovati spaljivanje droga na visim temp od 600oC

raspadanje nekih karbonata (npr. magnezijevog ili kalcijevog karbonata) pri čemu dolazi do gubitka mase

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - određivanje ukupnog pepela prema farmakopeji postupak

Prema Farmakopeji postupak se provodi

• u lončiću od kvarcnog stakla ili platine koji se prethodno zagrijava 30 min do užarenja

• Ohladi u eksikatoru i odvagne

• U lončić 1g usitnjene droge i suši 1h na temp 100-105oC

• Žarenje do stalne mase u mufolnoj peći pri temp 600 +- 25oC, uz izbjegavanje pojave plamena tijekom žarenja

• Nakon svakog žarenja lončić ohladiti u eksikatoru i vagati

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - sto znaci zariti do stalne mase

Žariti do stalne mase podrazumijeva ponavljanje postupka žarenja pri propisanim uvjetima dok se dvije uzastopne odvage međusobno ne razlikuju više kd 0,5 mg

VJEŽBA 2 - Ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - što ako nakog duljeg žarenja pepeo i dalje sadrži crne čestice

Ako i nakon duljeg žarenja pepeo sadrži crne čestice, ostatak se ispere vrućom vodom, filtrira kroz bezpepelni (kvantitativni) filtar-papir i žari zajedno s filtar-papirom

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepo netopljiv u kloridnoj kiselini - sto se pred kraj radi sa filtratom kod odredivanja ukupnog pepela

Filtrat se spoji s pepelom, paziljivo upari do suha te dalje zari do stalne mase

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - odredivanje pepela netopljivog u kloridnoj kiselini na sto se nastavlja

• nastavlja se na postupak odredivanja ukupnog pepela

• Ali se dobiveni rezultat izražava u odnosu na 100g droge (%)

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - odredivanje pepela netopljivog u kloridnoj kiselini kako se provodi

• u loncic koji sadrzi ostatak dobiven odredivanjem ukupnog pepela doda se 15 mL vode i 10 mL kloridne kiseline

• Loncic se pokrije satnim staklom, smjesa oprezno vri 10 min te se ohladi

• Filtrira se kroz bespepelni (kvantitativni) filtar-papir

• ostatak se ispire vrućom destiliranom vodom sve dok filtrat ne bude neutralan

• Potom se suši

• Žari do zagasito crvenog žara

• Ohladi u eksikatoru

• Važe

  (žarenje se ponavlja dok razlika između dvije uzastopne odvage ne bude manja od 0,5 mg

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - postupak

• prazan porculanski lončić - žarenje 30 min

• Hlađenje u eksikatoru najmanje 30 min i odvaga

• U lončić 1g droge u prašku, prethodno sušene 1h na temp 100-105oC, vaganje

• Loncic s drogom - zagrijavanje na elektricnoj ploci, droga pocne tinjati

• Loncic sa sagorjelim ostatkom - zarenje u mufolnoj peci na 600 +- 25oC

• NE SMIJE DOCI DO POJAVE PLAMENA (moze doci do gubitka mase)

• Loncic s pepelom u eksikator, nakon 30 min hladenja vaganje

• Zarenje do konst mase - zarenje, hladenje i vaganje ponavlja se dok razlika izmedu dvije uzastopne odvage ne bude manja od 0,5 mg

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - formula

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - koju biljnu drogu smo koristili

Malina , Rubi idaei folium

VJEŽBA 2 - ukupni pepeo i pepeo netopljiv u kloridnoj kiselini - koji je farmakopejski zahtjev za drogu

Ukupni pepeo max 8%

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - sto su biljne sluzi

Biljne sluzi pripadaju skupini heterogenih polisaharida koji su više ili manje topljivi u vodi, pri čemu stvaraju viskozne otopine ili gelove

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - razlika biljnih sluzi

Ti se hidrofilni koloidi razlikuju prema

strukturnim jedinicama monosaharida I uronskih kiselina

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - za sto se primjenjuje svojstvo bubrenja sluzi u vodi

• odredivanje vrijednosti biljnih droga sa sluzima

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - kako se odreduje broj bubrenja

• velicina koja predstavlja brojcanu vrijednost volumena izrazenog u mL koji zauzima 1g droge odredenog stupnja usitnjenja poslije 4 sata bubrenja u vodi

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - sto proposuje farmakopeja za pojedinu drogu

Najmanju vrijednost broja bubrenja

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - s kojim instrumentima se izvodi ispitivanje broja bubrenja

U staklenim cilindru (menzuri) od 25 mL s ubrušenim čepom koji je graduiran duž visine od 125 +- 5 mm s odjeljcima od po 0,5 mL

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - kakva se droga rabi u ispitivanju

0,1-1g droge, neusitnjene ili stupnja usitnjenja propisanog monografijom

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - kako se provodi određivanje broja bubrenja

Izvode se istodobno tri usporedna ispitivanja, a broj bubrenja odgovara srednjoj vrijednosti

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - za koje biljne droge smo odredivali broj bubrenja

• lanene sjemenke (lini semen)

• Korijen bijelog sljeza Altheae radix

VJEZBA 3 - broj bubrenja - postupak

• 1g neusitnjenih lanenih sjemenki ili praska korijena bijelog sljeza navlazi se u graduiranom cilindru s 1 ml 96%tnog etanola

• Doda 25 ml destilirane vide

• Cilindar se zatvori i snazno promucka svakih 10 min tijekom 1h

• Nakon 90 min od pocetka ispitivanja, okretanjem cilindra oko uzduzne osi oslobofi se tekucina zaostala u sloju biljne droge

• Nakon 4h ocita se V koji zauzima istalozena nabubrena droga

VJEŽBA 3 - broj bubrenja - farmakopejski zahtjev za broj bubrenja za navedenu biljnu drogu

Lini semen

Broj bubrenja min 4

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - sto je odredivanje kemijskih velicina

Sastavni su dio ispitivanja prirodnih sirovina poput masnih ulja, etericnih ulja, voskova, smola i balzama

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Zasto se provodi

U svrhu ispitivanja stupnja čistoće ili kao jednostavnije metode identifikacije, s ciljem prosudbe njihove kakvoće

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - sto se kontrolira tim odredjivanjem

Kontrolira sadrzaj tvari koje su inace prisutne u navedenim prirodnim sirovinama ili su nastale razgradnjom

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - sto je propisano u monografijama

Granicne vrijednosti kemijskih velicina koje se odreduju za pojedine droge

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - koliko farmakopeja definira kemijskih velicina i koje su to

7

1. Kiselinski broj

2. Esterski broj

3. Saponifikacijski broj

4. Hidroksilni broj

5. Jodni broj

6. Peroksidni broj

7. Neosapunjive tvari

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Kiselinski broj definicija

KISELINSKI BROJ - izrazava u miligramima kolicinu kalijevog hidroksida potrebnu za neutralizaciju slobodnih kiselina prisutnih u 1 gramu tvari

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Esterski broj definicija

ESTERSKI BROJ - izrazava u miligramima kolicinu kalijevog hidroksida potrebnu za osapunjenje estera prisutnih u 1 gramu tvari

Izracuna se iz razlike saponifikacijskog broja i kiselinskog broja

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Saponifikacijski broj definicija

SAPONIFIKACIJSKI BROJ - izrazava u miligramima kolicinu kalijevog hidroksida potrebnu za neutralizaciju slobodnih kiselina i osapunjenje estera u 1 gramu tvari

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Hidroksilni broj definicija

HIDROKSILNI BROJ - izrazava u miligramima kolicinu kalijevog hidroksida potrebnu za neutralizaciju kiseline dobivene acetiliranjem 1 grama tvari

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Jodni broj definicija

JODNI BROJ - izrazava kolicinu halogena u gramima, izracunato kao jod, koji adira 100 grama tvari u propisanim uvjetima

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Peroksidni broj definicija

PEROKSIDNI BROJ - izrazava u miliekvivalentima aktivnog kisika kolicinu peroksida sadrzanog u 1000g tvari

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Neosapunjive tvari definicija

NEOSAPUNJIVE TVARI - tvari nehlapljive pri 100-105oC, a dobivene su ekstrakcijom organskim otapalom iz ispitivane tvari nakon sto je osapunjena

Izrazava se kao postotak m/m

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - U cemu smo odredivali kiselinski broj

Biljnim masnim uljima

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - kako se dobivaju biljna masna ulja

Iz sjemenki i plodova razlicitih biljaka presanjem i/ili ekstrakcijom otapalom

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Kakva su uglavnom biljna masna ulja

Cvrsti ili tekuci trigliceridi masnih kiselina

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Sto mogu sadrzavati biljna masna ulja

Malu kolicinu drugih lipida, primjerice voskova, slobodnih masnih kiselina ili neosapunjivih tvari

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Sto sadrze biljna masna ulja u svjezem stanju

Malo slobodnih masnih kiselina pa je i kiselinski broj mali, dok se stajanjem, ali i neprikladnim cuvanjem povecava

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Kada biljno masno ulje nije propirane farmakopejske kakvoce

Ukoliko je dobivena vrijednost kiselinskog broja veca od propisane granicne vrijednosti

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Kojom metodom se odreduje kiselinski broj

Volumetrijskom metodom koja se temelji na neutralizaciji slobodnih masnih kiselina kalijevom ili natrijevom lužinom

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - U cemu se otapa biljno masno ulje i sto se radi sa smjesom

U smjesi etanola

Smjesa otapala prethodno se neutralizira istom luzinom, uz fenolftalein kao indikator

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Ukoliko je potrebno kako se moze poboljsati otapanje biljnog masnog ulja

Zagrijavanjem na oko 90oC

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Do kad se provodi titracija luzinom

Do pojave ruzucaste boje koja se zadrzava najmanje 15 sekundi

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Postupak

• otopi se 5 g biljnog masnog ulja u 50 mL smjese jednakih volumena 96%tnog etanola i petrol etera (vreliste 40-80oC)

• Tikvica se uroni u zagrijanu vodenu kupelj da se pospjesi otapanje masnog ulja

• Toploj otopini se doda 0,5 mL 1%-tne etanolne otopine fenolftaleina

• Titrira s 0,1M kalijevim hidroksidom do pojave ruzicaste boje, treba se zadrzati najmanje 15 sekundi

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Formula

VJEŽBA 4 - odredivanje kemijskih velicina - Farmakopejski zahtjev za kiselinski broj biljnog masnog ulja

Maksimalno 2 mg KOH/ g ulja

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - sto su glikozidi

Glikozidi su prirodni spojevi u kojima je molekula šećera u cikličkom obliku vezana za određenu strukturu koju nazivamo aglikon

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - kakvi mogu biti aglikoni

Postoji mnogo strukturno razlicitih aglikona

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - kakav moze biti secerni dio

Secerni dio moze sadrzavati jednu molekulu te vise istih ili razlicitih molekula secera u lancu

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - glikozidna veza stvara se izmedu

Poluacetalne hidroksilne skupine u molekuli secera i hidroksilne skupine aglikona

Tako nastaju O-glikozidi

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - kakve sve glikozide imamo

O-glikozidi (najzastupljeniji u biljnim drogama)

S-, N- i C- glikozidi

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - prema konfiguraciji poluacetalne hidroksilne skupine u molekuli secera razlikujemo

Alfa i beta glikozide

Uglavnom su prisutni beza glikozidi

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - kakvi su glikozidi prema polarnosti

Glikozidi su zbog secernog dijela molekule, polarni spojevi koji se dobro otapaju u vodi i polarnim otapalima

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Nakon cijepanja glikozidne veze

Aglikoni u slobodnom obliku otapaju se u nepolarnim organskim otapalima

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Kako je jos moguce cijepati glikozidnu vezu

Osim u C-glikozidima

Moguce je cijepati djelovanjem enzima, te kiselina i luzina

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Cijanogeni glikozidi

Cijanogeni glikozidi su glikozidni spojevi koji hidrolitickom razgradnjom oslobadaju cijanovodicnu kiselinu

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Kako se razlikuju cijanogeni glikozidi

Prema strukturi aglikona

Jednu od skupina cine derivati 2-hidroksinitrila (tzv. amigdalinski tip)

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto nastaje djelovanjem enzima beta-glukozidaza

Najprije se otcjepljuju monosaharidi te nastaju nestabilni cijanihidrini koji u prisutnosti hidroksinitrilaze daju aldehide ili ketone

Pri tom se oslobada cijanovodicna kiselina

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - kojom reakcijom se dokazuje cijanovodicna kiselina

Reakcijom s natrijevim pikratom

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto dokazujemo u kojoj biljnoj drogi

Dokazivanje amigdalina u sjemenci gorkog badema (Amygdalae amarae semen)

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto sve sadrzi droga sjemenke gorkog badema

Amygdalae amarae semen

Cijanogeni glikozid amigdalin

Smjesa enzima nazvana emulzin

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto cini emulzin

Dvije beta-glukozidaze (amigdalaza i prunaza) te hidroksinitrilaza

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto emulzin radi u prisutnosti vode

U prisutnosti vode, emulzin katalizira reakcije razgradnje amigdalina

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto se zbiva djelovanjem amigdalaze

Djelovanjem amigdalaze otcjepljuje se jedna molekula glukoze te nastaje sekundarni cijanogeni glikozid prunazin

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto katalizira prunaza

Reakciju u kojoj se otcjepljuje jos jedna glukoza

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Sto nastaje djelovanjem hidroksinitrilaze

Nastali benzaldehid cijanohidrin razgraduje se na benzaldehid i cijanovodicnu kiselinu

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Cime dokazujemo nastalu cijanovodicnu kiselinu

Pomocu natrijevog pikrata dobivenog reakcijom pikrinske kiseline i natrijevog karbonata

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Reakcija

VJEŽBA 5 - dokazivanje cijanogenih glikozida - Postupak

• dvije suhe epruvete - jednake kolicine zdrobljenih sjemenki gorkog badema (Amygdalae amarae semen)

• Izrezati dvije uske trake filtar-papira i umociti u 1%tnu otopinu pikrinske kisleine, ostaviti da se ocijedi, umociti u 10%tnu otopinu natrijevog karbonata i dobro ocijedi

• Jedna epruveta s drogom ulije se 1 ml vode, druga epruveta za usporedbu kao slijepi pokus

• U Obje epruvete staviti trake filtar papira s reagensom, zatvoriti cepom koji fiksira trake, promjena boje trake od zute do crvenosmede

VJEŽBA 6 - dokazivanje polisulfida - u kojim oblicima dolaze sumporni spojevi u biljkama

U obliku sumpornih glikozida i polisulfida

VJEŽBA 6 - dokazivanje polisulfida - zasto sluze sumporni spojevi u biljkama

Karakteristicni su za pojedine biljne porodice kojima daju specifican i prepoznatljiv miris

VJEŽBA 6 - dokazivanje polisulfida - sto su sumporni glikozidi

Sekundardni metaboliti biljaka ljutog okusa, koji pod utjecajem enzima (mirozinaza), lako hidroliziraju

VJEŽBA 6 - dokazivanje polisulfida - na sto hidroliziraju sumporni glikozidi pod utjecajem mirozinaza

Secernu komponentu (glikon) i nestabilni sumporni spoj (aglikon)

VJEŽBA 6 - dokazivanje polisulfida - na sto se razlaze nestabilni sumporni produkt hidrolize sumpornih glikozida

Dalje se lako razlaze na kalij-hidrogen-sulfat (KHSO4, neorganski dio aglikona) i izotiocijanat (organski dio aglikona)