LEKCIJA 1 - PROTOZOA/PRAŹIVOTINJE 1.DIO

Što su Protozoa / praživotinje?

• Protozoa su jednostanični eukariotski organizmi.
• Protozoa pripadaju carstvu Protista.
• Protozoa imaju eukariotski tip stanice.
• Stanica praživotinje obavlja funkcije cijelog organizma.
• Praživotinje mogu imati jednu ili više jezgara.
• Citoplazma praživotinja sadrži organele, citoskelet, pigmente, rezervne tvari i produkte metabolizma.
• Citoplazma se može razlikovati na vanjsku ektoplazmu i unutarnju endoplazmu.
• Ektoplazma je gušći vanjski dio citoplazme.
• Endoplazma je rjeđi unutarnji dio citoplazme.
• Protozoa se mogu kretati bičevima, trepetljikama ili pseudopodijima.
• Protozoa se hrane endocitozom, odnosno pinocitozom i fagocitozom.
• Protozoa mogu biti slobodnoživući, simbiontski ili nametnički organizmi. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: dokumenti s pitanjima za usmeni, cjelina Protozoa. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima.

Kako se tradicionalno dijele Protozoa?

• Tradicionalna podjela Protozoa temelji se na građi organa za kretanje.
• Praživotinje s bičevima nazivaju se bičaši ili flagelati.
• U flagelatne Protozoa ubrajaju se Diplomonadea, Parabasalea, Euglenidea, Kinetoplastidea, Opalinea i Choanozoa.
• U Alveolata se ubrajaju Dinoflagellata, Apicomplexa i Ciliophora.
• Dinoflagellata se nazivaju svjetleći bičaši.
• Apicomplexa se nazivaju truskovci.
• Ciliophora se nazivaju trepetljikaši.
• U ameboidne Protozoa ubrajaju se oblici koji se kreću pseudopodijima.
• U ameboidne Protozoa spadaju Amebozoa, Foraminifera i Actinopoda.
• Foraminifera se nazivaju krednjaci.
• Actinopoda se nazivaju zrakastonozi. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: besk_novo i Beskralježnjaci — sva pitanja čovjeku znana. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima.

Što je plazmalema i koja je njezina funkcija kod praživotinja?

• Plazmalema je stanična membrana praživotinja.
• Plazmalema se nalazi na površini svih praživotinja.
• Plazmalema je građena od fosfolipidnog dvosloja i proteina.
• Plazmalema ima zaštitnu ulogu.
• Plazmalema sudjeluje u selektivnoj izmjeni tvari.
• Plazmalema omogućuje dodir stanice s okolišem.
• Plazmalema sudjeluje u primanju podražaja.
• Plazmalema može sudjelovati u kretanju.
• Površina plazmaleme može biti prekrivena glikokalisom.
• Glikokalis je mukozni ugljikohidratni sloj.
• Glikokalis grade oligosaharidi glikolipida i glikoproteina.
• U glikokalisu se nalaze receptorske strukture koje sudjeluju u informacijskom sustavu stanice. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: dopune o građi Protozoa i pitanja o površinskom sloju. Izvor odgovora: prezentacije i kartice.

Što je pelikula?

• Pelikula je funkcionalno-morfološka jedinica površine tijela nekih praživotinja.
• Pelikula daje stalan oblik tijelu praživotinja.
• Pelikula je građena od plazmaleme i fibrilarnih struktura.
• Kod trepetljikaša, truskovaca i dinoflagelata u pelikulu su uključene pelikularne alveole.
• Pelikularne alveole su mjehurići ograđeni vlastitom membranom.
• Kod dinoflagelata se u alveolama izlučuju celulozne pločice.
• Celulozne pločice kod dinoflagelata stvaraju čvrsti kostur.
• Površinski sloj tijela praživotinja naziva se korteks.
• Korteks obuhvaća pelikulu i subpelikularni sloj.
• Kod trepetljikaša je korteks osobito složen.
• Kod trepetljikaša je korteks povezan s infracilijaturom. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: često pitanje „Što je pelikula?”. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima.

Što su mikrotubuli i koja je njihova funkcija?

• Mikrotubuli su ravne cilindrične strukture.
• Mikrotubuli su građeni od proteina tubulina.
• Tubulin je dimer građen od α-tubulina i β-tubulina.
• Dimeri tubulina polimeriziraju i tvore mikrotubule.
• Mikrotubuli imaju 13 protofilamenata.
• Pelikularni mikrotubuli mogu biti raspoređeni poput korzeta.
• Kod nekih bičaša mikrotubuli tvore aksostil.
• Aksostil je snop mikrotubula koji služi kao osni skelet.
• Mikrotubuli grade aksopodije kod Actinopodia.
• Mikrotubuli se nalaze unutar bičeva.
• Mikrotubuli se nalaze unutar trepetljika.
• Mikrotubuli se nalaze u bazalnim tijelima bičeva i trepetljika.
• Mikrotubuli se nalaze i u centriolima.
• Mikrotubuli sudjeluju u kretanju, organizaciji citoplazme i kretanju organela. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanje „Što su mikrotubuli i funkcija?”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije.

Što su mikrofilamenti i koja je njihova funkcija?

• Mikrofilamenti su savitljiva tanka vlakna.
• Mikrofilamenti su građeni od aktina.
• Mikrofilamenti su sastavljeni od dva spiralno isprepletena lanca aktina.
• Mikrofilamenti sudjeluju u strujanju citoplazme.
• Mikrofilamenti sudjeluju u prijenosu tvari unutar stanice.
• Mikrofilamenti sudjeluju u stvaranju diobene ravnine tijekom dijeljenja.
• Mikrofilamenti sudjeluju u promjeni oblika stanice.
• Mikrofilamenti su važni u ameboidnom kretanju.
• Mikrofilamenti grade kontraktilne strukture kod nekih praživotinja.
• Mioneme, spazmoneme i miofriske građene su od mikrofilamenata.
• Mioneme, spazmoneme i miofriske služe za kontrakciju. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanja o potpornoj funkciji i citoskeletu. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije.

Što je aksonema?

• Aksonema je unutarnja mikrotubularna os biča i trepetljike.
• Aksonema je građena od mikrotubula i pridruženih proteina.
• Aksonema ima tipičnu građu 9 + 2.
• U sredini aksoneme nalaze se dva središnja mikrotubula.
• Oko središnjih mikrotubula nalazi se devet perifernih dubleta mikrotubula.
• Svaki periferni dublet sastoji se od A-cjevčice i B-cjevčice.
• Aksonema omogućuje savijanje bičeva i trepetljika.
• Aksonema je važna za pokretanje organizma ili za pokretanje vode oko organizma. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanje „Što je aksonema, a što kinetoplast?” i kartica „Kinetosom i aksonema”. Izvor odgovora: prezentacije i study guide.

Što je kinetosom?

• Kinetosom je bazalno tijelo biča ili trepetljike.
• Kinetosom je smješten ispod površine stanice.
• Kinetosom je građen poput centriola.
• Iz kinetosoma polazi bič ili trepetljika.
• Kinetosom učvršćuje bič ili trepetljiku.
• Kinetosom je dio infracilijature kod trepetljikaša.
• Kinetosom je dio kinetida kod trepetljikaša.
• Kinetid sadrži kinetosom i pridružene bazalne strukture.
• Pridružene bazalne strukture uključuju kinetodezmalno vlakno.
• Pridružene bazalne strukture uključuju transverzalnu i postcilijarnu mikrotubularnu vrpcu. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanje „Kinetosom i aksonema” i pitanje o infracilijaturi. Izvor odgovora: prezentacije i study guide.

Kako se praživotinje kreću pomoću bičeva i trepetljika?

• Bičevi i trepetljike su organeli za kretanje.
• Bičevi su najčešće duži i malobrojniji.
• Trepetljike su najčešće kraće i brojnije.
• Bičevi i trepetljike polaze iz kinetosoma.
• Bičevi i trepetljike imaju aksonemu.
• Trepetljike udaraju metakronim valovima.
• Trepetljika ima efektivni udarac i povratni zamah.
• Efektivni udarac omogućuje potiskivanje vode.
• Povratni zamah vraća trepetljiku u početni položaj.
• Organizam se pokreće kao posljedica koordiniranog rada bičeva ili trepetljika.
• Kod trepetljikaša trepetljike mogu služiti za kretanje i za skupljanje hrane. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanja o kretanju praživotinja i građi bičeva i trepetljika. Izvor odgovora: prezentacije i study guide.

Što je ameboidno kretanje?

• Ameboidno kretanje je kretanje pomoću pseudopodija.
• Pseudopodiji se nazivaju lažne nožice.
• Ameboidno kretanje temelji se na promjeni stanja citoplazme.
• Endoplazma je u rjeđem sol stanju.
• Ektoplazma je u gušćem gel stanju.
• Endoplazma prodire prema mjestu nastanka pseudopodija.
• Aktinska mreža u ektoplazmi sudjeluje u oblikovanju pseudopodija.
• Pseudopodiji služe za kretanje.
• Pseudopodiji služe i za hvatanje hrane.
• Ameboidno kretanje je karakteristično za ameboidne praživotinje. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanja o kretanju i pseudopodijima. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije.

Opiši aktino-miozinski kompleks i sol-gel mehanizam kod ameboidnog kretanja.

• Citoplazma praživotinja može se razlikovati na endoplazmu i ektoplazmu.
• Endoplazma je u sol stanju.
• Sol stanje znači da je endoplazma rjeđa i tekuća.
• U endoplazmi se nalaze organeli.
• Ektoplazma je u gel stanju.
• Gel stanje znači da je ektoplazma gušća i hijalna.
• U ektoplazmi se nalazi polimerizirana aktinska mreža.
• Kada signalna molekula djeluje na receptor membrane, dolazi do depolimerizacije aktinske mreže.
• Depolimerizacija aktinske mreže povećava osmotsku koncentraciju.
• Endoplazma tada prodire u područje depolimerizacije.
• Na taj način nastaje izbočenje citoplazme.
• Izbočenje citoplazme omogućuje pokretanje organizma.
• Aktinska mreža zatim ponovno polimerizira. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: posebno pitanje o ameboidnom kretanju. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Koji su osnovni tipovi pseudopodija i koji su primjeri?

• Lobopodiji su debeli i prstasti pseudopodiji.
• Lobopodiji su karakteristični za gole amebe.
• Primjer organizma s lobopodijima je Amoeba proteus.
• Filopodiji su tanki i nitasti pseudopodiji.
• Filopodiji su mnogobrojni.
• Filopodiji su karakteristični za okućene amebe.
• Retikulopodiji su mreža nježnih pseudopodija.
• Retikulopodiji su karakteristični za krednjake, odnosno Foraminifera.
• Aksopodiji su ravni pseudopodiji.
• Aksopodiji u sredini imaju osni prutić.
• Aksopodiji su karakteristični za Actinopodia i Heliozoa.
• Lamelipodiji su pločasti i izrazito tanki pseudopodiji.
• Lamelipodiji se navode kod ameba. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanje „Vrste pseudopodija i za svaku vrstu navesti po jednog predstavnika Protozoa koji ih ima.” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Što je euglenoidno kretanje?

• Euglenoidno kretanje je metaboličko pokretanje.
• Euglenoidno kretanje uključuje promjene oblika stanice.
• Tijekom euglenoidnog kretanja nastaju valovite promjene oblika tijela.
• Promjene oblika odvijaju se duž uzdužne osi stanice.
• Euglenoidno kretanje omogućuje puzanje.
• Euglenoidno kretanje pomaže organizmima koji se kreću između čestica podloge.
• Euglenoidno kretanje povezano je s Euglenoidea. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanja o kretanju praživotinja. Izvor odgovora: prezentacije i kartice.

Čime se hrane heterotrofne Euglenoidea i kako im pomaže bič?

• Heterotrofne Euglenoidea hrane se fagotrofno bakterijama.
• Heterotrofne Euglenoidea hrane se fagotrofno jednostaničnim eukariotima.
• Heterotrofne Euglenoidea mogu se hraniti saprotrofno.
• Saprotrofno hranjenje znači uzimanje otopljene organske tvari iz okoliša.
• Otopljenu organsku tvar mogu uzimati pinocitozom.
• Otopljenu organsku tvar mogu uzimati transmembranskim transportom.
• Euglenoidea imaju jedan vrlo kratak bič.
• Euglenoidea imaju jedan dugačak bič.
• Dugačak bič može služiti kao povlačni bič.
• Povlačni bič sudjeluje u skupljanju hrane. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: kartice i study guide. Izvor odgovora: dokumenti s karticama.

Kako se praživotinje hrane?

• Praživotinje se mogu hraniti heterotrofno.
• Praživotinje se mogu hraniti fototrofno.
• Praživotinje se mogu hraniti miksotrofno.
• Neki oblici mogu biti amfitrofni.
• Endocitoza je unošenje tvari u mjehuriće koji nastaju od stanične membrane.
• Egzocitoza je izlučivanje tvari iz stanice.
• Pinocitoza je uzimanje otopljenih hranjivih tvari.
• Fagocitoza je uzimanje većih čestica hrane.
• Kod fagocitoze hranu okružuje stanična membrana.
• Nakon okruživanja hrane nastaje hranidbeni mjehurić ili fagosom.
• Kod bičaša se usta nazivaju citosom.
• Kod trepetljikaša oralne strukture uključuju citosom i citofarinks.
• Kod trepetljikaša preoralna komorica pomaže u hvatanju hrane.
• Kod Suctoria je citosom nestao. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanja o prehrani, fagocitozi i endocitozi. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima.

Što je cikloza?

• Cikloza je strujanje citoplazme unutar stanice.
• Cikloza omogućuje kruženje probavnog mjehurića kroz stanicu.
• Hranidbeni mjehurić se nakon odvajanja od citosoma spaja s acidosomima.
• Hranidbeni mjehurić se spaja i s lizosomima.
• Nakon spajanja nastaje probavni mjehurić.
• U probavnom mjehuriću odvija se hidrolitička razgradnja hrane.
• Probavni mjehurić kruži stanicom nošen citoplazmatskom strujom.
• Neprobavljeni ostaci odstranjuju se egzocitozom.
• Posebno mjesto izbacivanja neprobavljenih ostataka naziva se citoprokt. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanje „Što je cikloza?”. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima.

Što su ekstrusomi i koja je njihova funkcija?

• Ekstrusomi su organeli smješteni u ektoplazmi.
• Ekstrusomi se nalaze neposredno ispod stanične membrane.
• Ekstrusomi služe za obranu.
• Ekstrusomi mogu služiti za omamljivanje plijena.
• Ekstrusomi nastaju u posebnim mjehurićima.
• Ekstrusomi su okruženi vlastitom membranom.
• Ekstrusomi se izbacuju djelomično ili cijeli.
• Ekstrusomi se izbacuju kao odgovor na mehanički podražaj.
• Ekstrusomi se izbacuju kao odgovor na kemijski podražaj.
• Ekstrusomi se izbacuju kao odgovor na električni podražaj. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanja o ekstrusomima i pojmovno spajanje. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Nabrojati ekstrusome.

• Trihociste su ekstrusomi trepetljikaša.
• Mukociste su ekstrusomi trepetljikaša i bičaša.
• Haptociste su ekstrusomi povezani sa Suctoria.
• Toksiciste su ekstrusomi koji sudjeluju u savladavanju plijena.
• Nematociste su ekstrusomi koji se navode kod trepetljikaša i bičaša.
• Kinetociste su ekstrusomi sunašaca.
• Roptriji su ekstrusomi truskovaca. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanje „Nabrojati ekstrusome”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Koji su ekstrusomi kod papučice i sisaraca?

• Kod papučice se navode trihociste.
• Papučica je Paramecium caudatum.
• Trihociste su smještene ispod stanične membrane.
• Trihociste se izbacuju na podražaj.
• Kod sisaraca, odnosno Suctoria, navode se haptociste.
• Haptociste se nalaze na vrhovima lovki.
• Lovke Suctoria služe za hvatanje plijena.
• Plijen se paralizira nakon dodira s lovkom.
• Suctoria zatim usisavaju sadržaj tijela plijena. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pojmovno spajanje „Paramecium caudatum — trihociste” i „Suctoria — lovke s haptocistama”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Kako praživotinje primaju podražaje i reagiraju na njih?

• Većinu podražaja prima stanična membrana.
• Neke praživotinje imaju posebne receptore.
• Najvažniji kontrolirajući faktor kretanja je protok kalcijevih iona.
• Protok kalcijevih iona povezan je s promjenama potencijala plazmaleme.
• Depolarizacija je povezana s povećanjem koncentracije kalcijevih iona.
• Depolarizacija može uzrokovati usporavanje ili promjenu smjera kretanja.
• Hiperpolarizacija može dovesti do bržeg kretanja prema naprijed.
• Motorički odgovori na vanjske podražaje dijele se na kineze i taksije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: kartica „Kako praživotinje osjete podražaje i kako reagiraju na njih”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i kartice.

Objasnite razliku između kineze i taksije.

• Kineze i taksije su motorički odgovori na vanjske podražaje.
• Kineze kontroliraju parametre pokretljivosti.
• Ortokineza označava promjenu brzine kretanja.
• Klinokineza označava promjenu učestalosti promjene smjera.
• Kineze nisu nužno usmjerene prema izvoru podražaja.
• Taksije su usmjerena orijentacijska kretanja u odnosu na izvor podražaja.
• Pozitivna taksija znači kretanje prema izvoru podražaja.
• Negativna taksija znači kretanje od izvora podražaja.
• Kineze i taksije omogućuju zadržavanje organizma u povoljnijoj okolini. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: posebno pitanje u dokumentima. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Kako se odvija disanje kod praživotinja?

• Difuzija kisika odvija se preko cijele površine tijela.
• Difuzija ugljikova dioksida odvija se preko cijele površine tijela.
• Većina praživotinja su aerobni organizmi.
• Manji broj praživotinja su obligatni anaerobi.
• Obligatni anaerobi žive kao simbionti u probavnom sustavu životinja.
• Fakultativni anaerobi koriste kisik kada je dostupan.
• Štetni produkti metabolizma odstranjuju se preko cijele površine tijela. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: opća pitanja o funkcijama praživotinja. Izvor odgovora: prezentacije.

Što su stežljivi mjehurići / kontraktilne vakuole?

• Stežljivi mjehurići nazivaju se i kontraktilne vakuole.
• Stežljivi mjehurići služe za osmoregulaciju.
• Osmoregulacija je regulacija količine vode u tijelu.
• Stežljivi mjehurići nalaze se u ektoplazmi.
• Stežljivi mjehurići postoje kod većine praživotinja.
• Truskovci nemaju stežljive mjehuriće.
• Dinoflagellata nemaju stežljive mjehuriće.
• Stežljivi mjehurić se polako puni tekućinom.
• Punjenje stežljivog mjehurića naziva se dijastola.
• Tekućina se izbacuje kontrakcijom mjehurića.
• Izbacivanje tekućine kontrakcijom naziva se sistola.
• Stežljivi mjehurići mogu biti povezani sabirnim kanalićima.
• Kod većine organizama postoji jedan stežljivi mjehurić.
• Kod nekih organizama postoji više stežljivih mjehurića. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanja „Spongiom i stežljivi mjehurići” i „Sve praživotinje imaju stežljivi mjehurić”. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima.

Opiši građu stežljivog mjehurića kod praživotinja.

• Kompleks stežljivog mjehurića služi za osmoregulaciju.
• Kompleks stežljivog mjehurića uključuje ampule.
• Kompleks stežljivog mjehurića uključuje sabirne kanaliće.
• Sabirni kanalići dovode višak vode do mjehurića.
• Sabirni kanalići mogu biti okruženi spongiomom.
• Spongiom je membranozna tvorevina.
• Spongiom pomaže pri sabiranju i izlučivanju viška tekućine.
• Kompleks uključuje stežljivi mjehurić.
• Kompleks uključuje ekskretornu poru.
• Mikrotubularne vrpce stabiliziraju stežljivi mjehurić.
• Stežljivi mjehurići fiksirani su i poduprti snopovima mikrotubula. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: „Spongiom i stežljivi mjehurići”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Zašto stežljivi mjehurići većine praživotinja imaju stalan položaj na tijelu?

• Stežljivi mjehurići nalaze se u ektoplazmi.
• Stežljivi mjehurići poduprti su snopovima mikrotubula.
• Mikrotubuli stabiliziraju položaj stežljivog mjehurića.
• Kod većine praživotinja ekskretorna pora ima fiksni položaj.
• Proces egzocitoze najčešće se događa na stražnjem dijelu tijela.
• Stražnji dio tijela na kojem se događa egzocitoza naziva se uroid.
• Kod ameba položaj stežljivog mjehurića može biti fleksibilniji.
• Kod ameba se pražnjenje ne odvija na mjestu aktivnog stvaranja pseudopodija. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: posebno pitanje o položaju stežljivog mjehurića. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije.

Koliko kontraktilnih vakuola ima papučica?

• Papučica je Paramecium.
• Papučica ima dvije kontraktilne vakuole.
• Jedna kontraktilna vakuola je anteriorna.
• Druga kontraktilna vakuola je posteriorna.
• Kontraktilne vakuole sinonim su za stežljive mjehuriće.
• Ako postoje dva ili više stežljivih mjehurića, povezani su sabirnim ili dovodnim kanalićima.
• Kontraktilne vakuole sudjeluju u osmoregulaciji. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: „Koliko kontraktilnih vakuola ima papučica?”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Što su puzule i čemu služe kod dinoflagelata?

• Puzule su cjevolika uvrnuća stanične membrane.
• Puzule su razgranata uvrnuća stanične membrane.
• Puzule su smještene na bazi bičeva.
• Dinoflagellata nemaju stežljivi mjehurić.
• Pretpostavlja se da puzule kod dinoflagelata imaju ulogu stežljivog mjehurića.
• Puzule se povezuju s osmoregulacijom. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: „Puzule što su i za što služe?”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Što su ljuščice, lorike, zaštitne čahure i ciste kod praživotinja?

• Ljuščice i lorike su vanjski elementi koji daju oblik tijelu ili štite tijelo.
• Ljuščice su česte kod bičaša i korjenonožaca.
• Ljuščice potječu iz Golgijeva tijela.
• Ljuščice se izbacuju na površinu egzocitozom.
• Ljuščice su građene od polisaharida.
• Polisaharidi ljuščica mogu biti hitin i celuloza.
• Ljuščice mogu biti inkrustrirane kalcijem.
• Lorike nalazimo kod ameba, bičaša i trepetljikaša.
• Lorike sadrže organski matriks.
• Organski matriks lorika može biti udružen s organskim elementima ili anorganskim materijalom iz okoliša.
• Zaštitne čahure i ciste izlučuju se u nepovoljnim životnim uvjetima.
• Zaštitne čahure i ciste mogu se izlučiti i za vrijeme razmnožavanja.
• U cisti se oko tijela izluči debela ovojnica.
• U cisti se organeli za kretanje, uzimanje hrane i probavljanje hrane razgrade.
• U cisti se svi životni procesi svode na minimum. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: dio pitanja o potpori tijelu i pelikuli. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima.

Kako se kontrahiraju Vorticella i Stentor?

• Stentor skraćuje tijelo pomoću pelikularnih mionema.
• Kod Vorticella se mioneme protežu u držak.
• Mioneme u dršku Vorticella tvore jedno dugačko spiralno vlakno.
• To spiralno vlakno naziva se spazmonema.
• Spazmonema omogućuje kontrakciju drška.
• Mioneme i spazmoneme građene su od mikrofilamenata.
• Vorticella i Stentor su vrlo kontraktilni trepetljikaši.
• Vorticella pripada sjedilačkim oblicima trepetljikaša. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: pitanje „Vorticella i Stentor”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije.

Jesu li sve praživotinje fototaksične?

• Ne, sve praživotinje nisu fototaksične.
• Fototaksija je usmjereno kretanje prema svjetlosti ili od svjetlosti.
• Fototaksija je povezana s osjetom svjetlosti.
• Samo neke praživotinje imaju posebne organele za primanje svjetlosnih podražaja.
• Nametničke praživotinje nisu primjer fototaksičnih praživotinja.
• Zato tvrdnja da su sve praživotinje fototaksične nije točna. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: da/ne pitanje iz besk_novo. Izvor odgovora: dokument s pitanjima i opća načela o taksijama.

Jesu li Foraminifera isključivo bentonski organizmi?

• Ne, Foraminifera nisu isključivo bentonski organizmi.
• Većina Foraminifera je bentonska.
• Postoje i planktonske Foraminifera.
• Zato tvrdnja da su Foraminifera isključivo bentonski organizmi nije točna.
• Ovo pitanje se detaljnije povezuje s posebnom lekcijom o Foraminifera. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: da/ne pitanje iz besk_novo. Izvor odgovora: dokument s pitanjima.

Imaju li Testacea samo jedan otvor?

• Da, Testacea imaju jedan otvor.
• Taj otvor naziva se pseudostom.
• Kroz pseudostom izlaze pseudopodiji.
• Kod Testacea kroz pseudostom mogu izlaziti lobopodiji.
• Kod nekih oblika mogu izlaziti i filopodiji.
• Testacea su okućene amebe.
• Okućene amebe imaju ljušturu, kućicu ili teku.
• Ljuštura štiti tijelo i daje mu oblik. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 1 Izvor pitanja: da/ne pitanje iz besk_novo. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i dio o ljuščicama/lorikama.