Edukacijska rehabilitacija i metodologija

Sveobuhvatan skup flashcards kartica temeljen na predavanjima iz edukacijske rehabilitacije, metodologije istraživanja i teorija ličnosti.

Edukacijska rehabilitacija

Znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti ponašanja osoba s TUR, odnosno ličnosti s teškoćama socijalne integracije.

Osnovna zadaća edukacijske rehabilitacije

Pronalaženje specifičnih zakonitosti u pojedinim kategorijama ponašanja osoba s TUR i socijalnoj integraciji koje se strukturalno razlikuju.

Varijable alokacije

Nazivaju se i varijable odlučivanja jer pomoću njih možemo odrediti mjesto djeteta na odgojno-obrazovnom i (re)habilitacijskom kontiniumu.

Varijable identifikacije (indikacije)

Varijable koje određuju stupanj neke teškoće u razvoju i odnose se na ono što je u izravnoj vezi s teškoćama.

Habilitacija

Podrazumijeva novo učenje u područjima razvoja osobe s teškoćama.

Rehabilitacija

Kada dijete uči u područjima u kojima nema oštećenja ili proces obnavljanja funkcija.

Rana detekcija

Rano otkrivanje koje je preduvjet dijagnosticiranja jer upozorava na sadašnje ili buduće teškoće koje bi pojedinac mogao imati.

Multidisciplinarni pristup

Tim sastavljen od profesionalaca koji provode procjenu i rehabilitaciju odvojeno, sa specifičnim ciljevima za svaku pojedinu granu struke.

Interdisciplinarni pristup

Pristup u kojem stručnjaci koriste znanja iz različitih disciplina te zajednički planiraju program rehabilitacije radi postizanja zajedničkog cilja.

Transdisciplinarni pristup

Pristup koji naglašava komunikaciju i suradnju članova tima s ciljem ujedinjavanja disciplina na razini zajedničkih načela i smanjenja fragmentiranosti usluga.

Integracija po lokaciji (Warnock)

Stupanj integracije gdje se redovna i specijalna nastava provode paralelno, ali bez međusobnog kontakta između djece.

Socijalna integracija (Warnock)

Uključivanje djeteta u zajedničke aktivnosti s drugom djecom, poput izleta i školskih aktivnosti.

Funkcionalna integracija (Warnock)

Najkompletniji stupanj integracije koji podrazumijeva međusobnu suradnju djece uz veliki angažman nastavnika kroz individualizirani program.

Eksperiment

Postupak promatranja pojave koja se ispituje pod točno određenim uvjetima koji dopuštaju praćenje tijeka pojave i njezino ponavljanje.

Norma (Standard)

Vrsta propisa kojom se definiraju brojčane vrijednosti, postupci ili svojstva važna za određivanje zrelosti, normalnosti ili zaostalosti pojedinca.

Hipoteza

Predloženo objašnjenje ili razumna pretpostavka koja predlaže moguću korelaciju između više fenomena; mora biti provjerljiva i svrhovita.

Nul hipoteza ($H_0$)

Pretpostavka da nema statistički značajne razlike između ispitivanih varijabli.

Manifestne varijable

Varijable koje su očite i izravno mjerljive.

Latentne varijable

Skrivene ili prekrivene varijable koje se ne mogu izravno mjeriti.

Kontrolna grupa

Grupa u kojoj se ne provodi tretman, a služi za usporedbu s eksperimentalnom grupom radi provjere učinkovitosti tretmana.

Longitudinalna metoda

Metoda istraživanja kojom se ispituju osobine djece kroz određeni vremenski tijek, prateći stabilnost i trajnost razvoja.

Metoda dobnih presjeka (Transverzalna metoda)

Metoda kod koje se u određenoj točki u vremenu ispituju podaci o djeci različitih dobnih skupina.

Uzorak

Manji dio osnovnog skupa ili populacije na kojem se vrši istraživanje ili promatranje.

Jednostavni slučajni uzorak

Uzorak u kojem svaki pojedinac iz populacije ima jednaku vjerojatnost da bude izabran; reprezentativan je i proporcionalan.

Sistematski (stratificirani) slučajni uzorak

Uzorak koji se dobiva dijeljenjem populacije u stratume (npr. dobne skupine), iz kojih se zatim izvlače jedinice.

Apsolutna nula

Stvarna nulta polazna točka koju posjeduju neki mjerni instrumenti, poput vage.

Arbitrarna nula

Dogovorena nulta točka koja se koristi kod psiholoških mjerenja jer ne postoji osoba s nultom inteligencijom ili znanjem.

Nominalna skala

Najmanje precizna razina mjerenja koja služi za klasifikaciju u kategorije bez odnosa veće-manje; brojevi su samo oznake.

Ordinalna skala

Skala koja označava redoslijed prema nekom svojstvu u smislu veće-manje, ali se ne može pouzdano reći kolike su razlike između stupnjeva.

Intervalna skala

Skala kod koje je poznat redoslijed i razlika među rezultatima na svakom dijelu, ali ne polazi od apsolutne nule.

Omjerna skala

Najpreciznija mjerna skala koja polazi od apsolutne nule i dopušta sve statističke postupke; rijetko se koristi u društvenim znanostima.

Komparativne vrijednosti

Mjere kod kojih je kriterij neka druga osoba s kojom uspoređujemo pojedinca.

Inherentne vrijednosti

Vrijednosti nedjeljive od pojedinca gdje je kriterij unutar same osobe, fokusirajući se na njezin osobni napredak i potencijal.

Pouzdan mjerni instrument

Instrument koji pri ponovljenom mjerenju kod istih ispitanika daje iste ili približno iste rezultate.

Test-retest postupak

Postupak ocjene pouzdanosti u kojem se isti test ponovno rješava nakon određenog vremena te se računa korelacija rezultata.

Valjanost mjernog instrumenta

Svojstvo mjernog instrumenta da mjeri upravo ono čemu je namijenjen.

Aprioristička valjanost (Face validity)

Pojavna valjanost; dojam da test naizgled mjeri ono čemu je namijenjen bez dubljeg iskustvenog dokaza.

Pragmatična valjanost

Provjeravanje korelacije između rezultata na mjernom instrumentu i nekog vanjskog kriterija situacije.

Objektivno mjerenje

Mjerenje čiji rezultat ovisi isključivo o veličini ispitivanog svojstva ispitanika, a ne o procjenjivaču ili instrumentu.

Osjetljivo mjerenje

Mjerenje koje omogućuje uočavanje i najmanjih razlika u izmjerenom svojstvu između ispitanika.

Numerička skala

Skala procjene s nekoliko stupnjeva definiranih brojem i opisom intenziteta određenog svojstva.

Grafička skala

Skala prikazana horizontalnim ili vertikalnim pravcem na kojem procjenjivač označava položaj ispitanika.

Liste označavanja (Checklists)

Niz opisa ponašanja ili osobina u ekstremnim kategorijama koje procjenjivač označava, često s bodovanjem +1 ili -1.

Halo efekt

Pogreška generalizacije pri kojoj se osobi na temelju jedne uočljive osobine pridaju i druge osobine koje ona nema.

Logička pogreška

Pogreška procjene koja proizlazi iz uvjerenja da su određene osobine logički povezane (stereotipi).

Pogreška kontrasta

Tendencija procjenjivanja drugih osoba suprotno od onoga kakvima smatramo sami sebe.

Pogreška osobne jednadžbe (Konstantna pogreška)

Stalno prevladavanje određene tendencije u ocjenjivanju kod pojedinca (npr. preblago ili prestrogo ocjenjivanje).

Skale stavova

Mjerne skale sastavljene od niza tvrdnji ili mišljenja s kojima se ispitanik može složiti u različitim stupnjevima.

Struktura stava

Sastoji se od tri komponente: kognitivne (znanje), emocionalne (osjećaji) i konativne (spremnost na djelovanje).

Selektivnost percepcije (u stavovima)

Obrambeni mehanizam stava koji osigurava da se automatski odbijaju informacije koje bi mogle utjecati na promjenu stava.

Thurstoneova skala

Skala prividno jednakih intervala kod koje svaka čestica nosi različitu količinu bodova određenu od strane procjenjivača.

Likertova skala

Skala procjene najčešće od pet stupnjeva slaganja (od 'veoma se slažem' do 'uopće se ne slažem').

Bogardusova skala

Skala socijalne distance koja ispituje motivacijsku komponentu stava i stupanj prihvaćenosti drugih skupina.

Osgoodov semantički diferencijal

Mjerni instrument sastavljen od bipolarnih pridjeva koji mjeri emocionalno značenje pojmova kroz faktore procjene, snage i aktivnosti.

Sustavno promatranje

Promatranje koje se vrši prema planu, usmjereno je na određeni objekt i bilježi promjene simultano s njihovom pojavom.

Balesova metoda

Metoda za promatranje interpersonalnih odnosa u grupi putem klasificiranja izravnih interakcija i dimenzija poput 'gore-dolje'.

Sociometrija

Tehnika Morena i Jenningsove za kvantitativnu analizu socijalnih odnosa i ispitivanje privlačenja i odbijanja u grupi.

Sociogram

Grafički prikaz strukture odnosa u skupini izrađen na temelju međusobnih privlačenja i odbijanja članova.

Standardizirani intervju

Vrsta intervjua kod kojeg su pitanja unaprijed točno precizirana i ne smiju se preformulirati.

Rogersova tehnika (Client-centered)

Tehnika odražavanja emocija u kojoj terapeut parafraziranjem i aktivnim slušanjem pomaže klijentu da sam spozna problem.

Parafraziranje

Tehnika slobodne obrade i prepričavanja tuđih misli koja se često koristi u Rogersovoj terapiji.

Id (ono)

Nesvjesni i urođeni dio ličnosti koji predstavlja biološku komponentu i teži isključivo za ugodom.

Ego (ja)

Svjesni i racionalni dio ličnosti koji posreduje između nagonskih zahtjeva ida i ograničenja realnosti.

Superego (nad-ja)

Moralni dio ličnosti koji predstavlja savjest i socijalnu komponentu razvijenu pod utjecajem okoline.

Obrambeni mehanizmi

Tehnike kojima se Ego služi za obranu od opasnih nagonskih pulzija i nepodnošljive tenzije afekata.

Funkcionalna autonomija (Allport)

Pojam prema kojem oblici ponašanja koji su služili primarnom motivu s vremenom mogu postati autonomni i sami sebi cilj.

Samoaktualizacija

Najviši stupanj u hijerarhiji motiva (Maslow) koji označava ostvarenje svih vlastitih potencijala, talenata i kapaciteta.

Ekstraverzija prema Eysencku

Dimenzija ličnosti koju karakterizira društvenost, živahnost, poduzetnost i želja za uzbuđenjem.

Neuroticizam prema Eysencku

Dimenzija ličnosti koju karakterizira anksioznost, iracionalnost, neraspoloženje i pretjerana emocionalna reaktivnost.