NACIJA - sve kartice

DRŽAVNOPRAVNE PRILIKE PRIJE UJEDINJENJA

Tko ima prednost oko određivanja uvjeta ujedinjenja?

Taktika srpske vlade?

Čime prijeti srpska vlada?

Srpska strana

1. pasivnost na stanje Države SHS

2. Srbija nastoji ojačati svoj položaj proširenjem teritorija

Provođenjem ujedinjenja krajeva sa naseljenim Srbima i neposredno ujedinjenje BiH i Srbije

Ozbiljan potez Srba?

Tko podržava?

Osnivanje Srpskog odbora u Novom Sadu (zadaća provođenje neposrednog ujedinjenja nekih područja)

Svetozar Pribičević

Što je osnovano u CG?

Tko se sastaje 26.11.1918g u Podgorici?

Centralni izvršni odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore

Podgorička skupština - prihvaća zaključke da Nikola I off i ujedinjenje sa braćom Srbima (CG off)

PRVOPROSNIAČKI AKT

Kada odlazi Delegacija u Beograd?

S kim pregovara?

27.11.1918g

Sa srpskom vladom (nema Narodne skupštine)

Srpska vlada i Naputak?

Što čini Delegacija?

Odbijaju mnoge točke (najznačajnije ono oko Ustavotvorne skupštine)

Prihvaća ta odbijanja (inicijativa Pribičevića)

Kako je obavljeno ujedinjenje?

Tako što je Delegacija predala Adresu regentu Aleksandru koji to prihvaća Izjavom o prihvatu adrese i proglašenju ujedinjenja

Točke Adrese?

- istaknuta želja Narodnog vijeća o ujedinjenju Države SHS s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom

- naglašena želja da državni vladar bude kralj Petar odnosno kralj Srbije

- istaknuta želja da se osnuje jedinstvena vlada i jedinstveno narodno predstavništvo

- da se privremeno narodno predstavništvo uspostavi sporazumno

- da vlada bude odgovorna prema parlamentarnim načelima

Tko i na temelju čega se žali na pravovaljanost ujedinjenja?

Radić i neki pravaši; izostanak ratifikacije

Reakcije na ujedinjenje?

Mješovito (neki + neki - )

- krvave demonstracije u Zagrebu

Što predstavlja ovakvo ujedinjenje?

Nastavak tradicije srpske države i Srba

PRIVREMENA ORGANIZACIJA

Tko i kada imenuje novu Vladu?

Tko je na čelu?

Ministri?

Koje odredbe se šire državom?

Regent, 20.12

Stojan Protić

20 ministra (13,4,2,1) - prevlast Srba

Odredbe srpskog ustava i Kaznenog zakonika (kaznena djela protiv kralja i države)

Najteži problem države?

Kako je rješeno?

Glad stanovništva

Racionalnom podjelom hrane i slobodnom trgovinom (pojava zelenaša)

Problem valuta?

U opticaju 5 valuta

- postupno mijenjanje snaga u korist srpskog dinara (pad financijske moći bivših austrougarskih dijelova)

Kada i što saziva regent Aleksandar?

1.3.1919g ukazom saziva Privremeno narodno predstavništvo SHS - gl. zadaća priprema izbora za Ustavotvornu skupštinu

Učinak djelovanja oporbe?

Guši zakonodavstvo, najviše preko Vladinih uredbi

Najvažniji zakon Privremenog narodnog predstavništva SHS?

Zakon o izboru narodnih poslanika za Ustavotvornu skupštinu 2.9.1920g

tko govori o razdvajanju rimskog carstva

Teodozijeve podjele na Pars Occidentis i Pars Orientis 395. g. gdje Pars Orientis ostaje jedinim stvarnim nasljednikom rimske države nakon propasti Zapadnorimskog Carstva 476. g.

što preuzima bizant od RC i u što se razvio

- ideju univerzalnog carstva, ali se razvilo u složenu imperijalnu feudalnu državu s helensko-orijentalnim obilježjima

što razlikujemo u fazi bizanta

3 faze- prva od 4. do 8. st., druga od 8. do 13. st., treća do konačne propasti države 1453.

prva faza razvoja bizanta

- uobličava se osnovna bizantske države u kojoj je objedinjena grčka kultura, rimska ideja o državi i kršćanska vjera i crkvena organizacija- do svog konca Bizant će proslijediti ideju o sebi kao jedinom nasljedniku Rimskog

- Carstva pod neograničenom vlašću cara koji je ujedno i crkveni poglavar

- kulturna osnova bit će obilježena grčkim jezikom i grčkom kulturom

- 5. i 6. st. Bizant je ugrožen od moćne Perzije i od provale barbara na sjeveru- Perzijska opasnost je riješena mirovnim sporazumom, dok su navale vizigota, huna, ostrogota u 5.st bile skrenute na zapad

- Razdoblje vladavine Justinijana I.- ostvarena je vanjska i unutarnja stabilnost koju su obilježile autokratska vlast cara, podložnost crkve državi, centralizirana uprava i teritorijalna širenja u Africi i na zapadnom dijelu nekadašnjeg RC na kojem je osnovan egzarhat sa središtem u Raveni.

- Bizant je pobjedom nad ostrogotskim vladarom 535. vratio Dalmaciju koju je darovnicom dobio 437.

- Značajan događaj tog doba je i donošenje Justinijanove kodifikacije- Justinijanova osvajanja gospodarski su iscrpila državu koja je nakon njegove smrti ušla u krizu iz koje će izići tek početkom 8.st

- Perzija prodorom u Siriju i Egipat prekinula je opskrbu Bizanta žitom, na Balkanski poluotok su prodrli Slaveni i Avari, a od 7.st Bizant ugrožavaju Arapi- zbog toga vojni zapovjednik, zatim car Heraklije u prvoj polovini 7.st dijeli državu na vojna područja teme i uveo stratiote- vojnike-seljake koji su dobili na uživanje zemlju uz obvezu vojne službe

- Širenjem tema širilo se i slobodno seljaštvo kao osnova vojne organizacije

- Zemljoradnički zakon- donesenu 7. i 8. st. Štitio je slobodni seljački posjed kao imovinsku osnovu stratiotskog sustava i sankcionirao njegovo povređivanje- prema tom zakonu proces pretvaranja slobodnog stanovništva u kmetove je usporen i prvom prvokupa rođaka i susjeda jer je na taj način zemljišni posjed ostao u zajednici

- Zbog tih razloga veći dio stanovništva u 7 i 8 st su činili slobodni seljaci

- Zbog učinkovitijeg ubirana poreza zakonom su uređene seoske općine- u stvarnosti seoske zajednice doseljenih slavena- one su plaćale jedinstven porez na koji su solidarno odgovarali članovi zajednice

- Odvajanjem glavarine kao individualnog poreza koji je teretio svakog stanovnika od zemljarine kao poreza koji je teretio vlasnika zemlje faktično je ukinuto vezivanje seljaka za zemlju

druga faza razvoja bizanta

- do 9.st proširena je podjela na teme, u obranu uključeni siromašniji seljaci koji zajedno opremaju 1 stratiota

- proces pretvaranja slobodnih seljaka u kmetove je napredovao, pa je car u 9. st ukinuo pravo prvokupa i ojačao krupni posjed- to je ubrzalo partikularizaciju zemlje i oslabilo vojnu moć- vladari makedonske dinastije vratit će do 11. st. moć državi i voditi aktivnu politiku u bizantskoj Dalmaciji i na prostoru izrastanja hrvatske države

- Krupni posjed u sprezi s imunitetom i pravom sudbenosti te s kmetovima kao obrađivačima posve prevladava u 11.st

- Stratiotski sustav zamijenjen je pronijarskim- u njemu car dodjeljuje zemljišna dobra zajedno s kmetovima uz dužnost ovlaštenika na vojnu službu- taj će se sustav pokazati neuspješnim jer su pronijari zanemarivali vojnu obvezu

- Zbog oslabjele vojne moći Bizanta- zapadni križari pod vodstvom Venecije 1204. zauzimaju Carigrad i počinje propadanje Bizanta

treća faza razvoja bizanta

- Bizant više ne postoji kao jedinstvena država već kao sustav više država sljednica koji počiva na ugovoru između križara i Venecije

- Latinsko Carstvo- najvažnija država sljednica sa središtem u Carigradom- nakon njegovog rušenja 1261. za kratko obnovljena sužena bizantska država- no, zbog prevlasti pronijara kojima je u interesu slaba središnja vlast i odsutnosti slobodnih seljaka kao jezgre vojske pridonose konačnom nestanku Bizanta pred navalama Osmanlijama koji su 1453. zauzeli Carigrad

kakav je bizant kao država

- autokratska monarhija, u prvom razdoblju ima i teokratsku prirodu jer je vladar smatran božjim izabranikom i imao nadležnost u crkvenim pitanjima

vladar u bizantu

- koncentrirao svu vlast- red nasljeđivanja nije bio formalno utvrđen- vladari često prakticirali uzimanje suvladara iz vlastite obitelji kako bi osigurali nasljeđe prijestolja

državno ustrojstvo bizanta

- Carski savjet ili konzistorij sa savjetodavnom nadležnošću- svi najviši državni funkcionari

- Senat- ulazili bivši državni funkcionari- birao cara

- Carska uprava - razgranata i brojna

Najviši državni funkcionari u bizantu

- u prefekturama Orijenta i Ilirika bili su praefecti pretorio koji su objedinjavali upravnu i sudsku vlast, vojnu vlast obnašaju magistri militum- Prefekture su se dijelile na 7-8 dijeceza na čelu s vikarima i vojnim zapovjednicima- dijeceze su se dijelile na oko 60 provincija s osnovnom svrhom skupljanja poreza i vršenja sudske vlasti- sve službenike imenuje car, a određenu autonomiju sačuvale su gradske općine- imaju predstavnička tijela kvartova s gospodarskim i policijskim funkcijama koje kasnije gube

Ravenski egzarhat

- 6.st- područje bizantske vlasti u Italiji- osnovan je Ravenski egzarhat i Kartaški u Africi na čelu s vojskovođom egzarhom koji objedinjava civilnu i vojnu nadležnost

osnova vojske u bizantu

- lokalno stanovništvo- jer posjed zemlje obvezuje na vojnu službu

kako je uređena bizantska država

- Heraklije uređuje državu na vojne jedinice teme- na čelu strateg sa stožerom koji su činili službenici koji su rukovodili vojnim poslovima, financijama, poslovi civilne uprave i sudski poslovi

- vojna snaga- stratioti, niže jedinice teme su turme i bande

vojna snaga bizanta

stratioti, niže jedinice teme su turme i bande

dalmatinski temat

9.st- osnovan

- je obuhvaćao gradovi Osor, Krk, Rab, Zadar, Dubrovnik sa sjedištem u Zadru

- osnivanjem teme stvorena je osnova za dugotrajno održavanje ideje bizantske vlasti na istočnojadranskom području jer je dal. tema predstavljala labavu poveznicu dal. gradova koji su bili izolirani

- 10. st.- slabija prisutnost središnje vlasti oslabjelog bizanta- pocinje proces individualizacije dal. gradova

- Bazilije II. Iz dal. temata izdvaja Gornju Dalmaciju sa sjedištem u Dubrovniku, titulu stratega nosi zadarski prior- načelnik izabran od naroda i klera Zadra- tako dalmatinski temat postoji više virtualno kao oznaka bizantskog suvereniteta nego kao stvarna jedinica vlasti

- Bizant ostaje kao suveren tog područja i nastoji ostvariti jak utjecaj na hrvatske vladare- slanje vladarskih Insignija Stjepanu Držislavu, podlaganje dalmatinskih gradova pod zaštitu kralja Tomislava

pravo bizanta

- Corpus Iuris Civilis- najvažnije pravno vrelo bizantskog prava donesen između 529. i 534.

- Bizantski carevi donosili su zakonodavne akte koji su se nazivali do 7. st. novellae, a od tada nomos- zakon

- Zemljoradnički zakon, Pomorski i Vojni- donio car Justinijan II. U 7. i 8.st.

- Zemljoradnički zakon- primjenjivao se i u našim krajevima

- Pomorski- utječe na pomorsko pravo na istočnojadranskim prostorima

- Ecloga- priručnik za sudove s najvažnijim propisima bračnog, obiteljskog, nasljednog i kaznenog prava i postupka s početka 8. st.

- Bazilije I.- 885. donio priručnik Proheiron- zbira propisa javnog i privatnog prava- ti propisi 886. su prošireni carevim novelama u zbirci propisa Epanagoge koja nema oblik zakona ali ima zakonski snagu i bila je vrlo široko prihvaćena

- Lav VI. 887. izdaje Bazilike- prerađeni oblik Corpus Iuris Civilis u kojem su izostavljeni neki zastarijeli dijelovi

- Posljednji zbornik- Hexabiblos- u 14. st. kao privatna zbirka građanskog i kaznenog prava

- Sadržajni smisao- bizantsko pravo je vid razvoja rimskog prava prilagođeno novim okolnostima

- u stvarnom pravu je najuočljivija izmjena individualnog vlasništva podijeljenim vlasništvom i

neprimjenjivanje niza instituta obveznog prava koji gube svrhu u gospodarstvu

- Kazneni postupak- inkvizicijsko načelo dolazi do izražaja, slobodnija primjena mučenja, pokušaj se kažnjava kao i počinjeno kazneno djelo s kojim je izjednačeno i sudioništvo, smrtnom kaznom zaprećivalo se za sve delikte protiv države i vjere

​

razvoj mletačke republike

- venecijske lagune

- dolazak langobarda

- vlast bizanta

- uprava tribuni

- sukob tribuna 697. okončan

- vojvoda dux

- pad ravene 751.

- aachenski mir 812.

- zlatna bula cara komnena 1084.

- venecija pomoć protiv normana

- venecja moć

- istarski gradovi zaštita

- akcije dužda pietra orseola ii.

- 1000. godina nameće vlast dalm gradovima

- dužd titula dalmatia et chroatia

- zlatno doba venecije

- enrico dandolo

- osvaja zadar i carigrad

- latinsko carstvo

- unutarnji razvoj- vjeće mudraca 12 st.- ograničavanje dužda

- mletačka komuna

- trgovačka aristokracija

- 15. st. venecija kontinentalno zaleđe

- venecija stječe dalmaciju 15. st.

- napredovanje osmanlija venecija gubi moć u 17. st.

- 18.st. skršena politička moć venecije

- 1796. veneciju zauzima napoleon

- 1797. mir u kampofrniju prepuštena habsburgovcima

​

državno ustrojstvo mletačke republike

osnova mletačkih institucija

razvoj franačke

franački vladar

- vrši vladarsku vlast kao ratni vođa koji je državno područje osvojio kao ratni plijen tj. osobni posjed- vladar je vlasnik sve zemlje koju dijeli vazalima u zamjenu za službu i poslušnost te prisegu vjernosti

- državne službe su isto privatne prirode te službenike kralj postavlja po svojoj volji

- tako i nasljedstvo prijestolja je privatno i pripada svim kraljevim sinovima ravnopravno i svaki od njih je rex Francorum

- tako je država vladarev patrimonium(očevina, baština)

- vladar ima neograničeno pravo naređivati i zabranjivati uz prijetnju kazne

kraljev dvor u franačkoj

- čine visoki predstavnici crkve i velikaša čije odluke ne obvezuju kralja, te njegovi osobni službenici zaduženi za pojedine poslove

- Majordom-upravitelj života na dvoru, rukovoditelj uprave, predsjedavatelj narodnih skupština- nestaje u karolinško doba

- dvorski grof-sudska nadležnost, predsjedavatelj kraljevskog suda, brine o izvršenju presuda- nakon nestanka majordoma preuzima vođenje dvora i dio njegovih funkcija

- referendar(kasnije kancelar)-upravitelj kraljevske pisarnice- čuvar državnog pečata

comes stabuli-nadzirao je kraljevske staje, najviši vojni zapovjednik

dvor u vrijeme karolinga

- na čelu dvora bio je arhikapelan-duhovna osoba, prvenstveno se bavi crkvenim pitanjima

dvor u vrijeme karla velikog

- nastale su dvije skupštine kao tijela središnje vlasti, isprva sa savjetodavnom, kasnije s konstitutivnom nadležnošću nakon Karlove smrti- 1. skupština najvišeg plemstva- raspravlja o najvažnijim političkim i vojnim pitanjima

2. opća skupština - donosi odluke o svim važnim pitanjima koje vladar obično poštuje, potvrđuje vladareve kapitulare

- upravno-teritorijalna podjela: 1.grofovije-osnovna jedinica podjele s grofom na čelu koji ima vojne, upravne, financiske i sudske ovlasti te ga imenuje kralj, grofovije se dijele na 2.centene-općine slobodnog stanovništva koje na skupštinama biraju tungina s upravnim i sudskim ovlastima

franačke markgrofovije

- na graničnim područjima Karlo Veliki je osnovao 3.markgrofovije(marke)-grof ima šire vojne ovlasti-jedna od njih je i Furlanska markgrofovija koja uz slovenske obuhvaća i hrvatske zemlje te su joj u 9.st. bili podložni knezovi Borna i Ljudevit Posavski(digao pobunu protiv furlanskog markgrofa)

- jedinstvo vlasti su osiguravali vladarevi izaslanici koji su u parovima putovali zemljom i imali vrlo široke nadležnosti

srednjovjekovna jezgra i habsburška širenja

- današnjim područjem Austrije u rano doba su vladali Kelti, Rimljani, Bavarci...

- Oton I. Pobjedom nad Mađarima 955. je to područje vratio u okrilje SRC i dodijelio obitelji Babenberg i Osttarichi se spominje kao njihov posjed

- pod tom obitelji Austrija 1156. Prekida političku vezu s Bavarskom i uzdiže se na razinu carskog posjeda i nasljednog vojvodstva.1278. Austriju, Štajersku i Korušku stječu Habsburgovci i tim područje vladaju do 1918. Oni svoje posjede šire i dolaze preko Istre i Trsta do Jadranskog mora i 1466. osvajaju RIJEKU

- Habsburgovci će u tom razdoblju sve do polovice 19.st. zadržati pune ovlasti upravljanja svojim

zemljama jer se skupština austrijskih staleža koja se pojavila koncem 14. st. neće uspjeti nametnuti kao sudionik u donošenju najvažnijih odluka

- 1453. Austrija postaje nadvojvodstvo, a ojačani Habsburgovci se okreću zapadu i ženidbom dobivaju Nizozemsku i traže pravo na španjolsku krunu

- Nakon pogibije Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 1526. nasljeđem stječe Češku, a pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje stječu izborima u staleškim saborima Ugarske i Hrvatske i Slavonije

- zaustavljanje Osmanlija- otvorilo je Habsburgovcima prostor za ratovanje na zapadu i omogućilo da Osmansko Carstvo nastavi držati veliki dio Ugarske, Hrvatske i Slavonije što je dovelo do nezadovoljstva plemstva tih zemalja i pokušaja velikaške bune 1672.

- to će se promijeniti slabljenjem Osmanskog Carstva i promjenom politike Habsburgovaca pod koncem 17.st. i veći dio hrvatskih područja se vratilo pod vlast Habsburgovaca, a Habsburška Monarhija postaje europska velesila

Ø prosvijećeni apsolutizam i konzervativizam predmodernog razdoblja

- vojni uspjesi Karlu III. pomogli su da nametne žensko nasljeđe krune, personalnu uniju nasljednih zemalja zamijenio je jedinstvenom vlašću- to je bio uvod u vladanje njegove kćeri Marije Terezije obilježeno nizom reformi u duhu prosvijećenog apsolutizma kojima je težila ustrojiti racionalni državni upravni aparat preko kojeg će učinkovito upravljati cijelim carstvom

- Mariju Tereziju naslijedio je sin Josip II.- on je preradikalnim i dogmatskim reformama kojima je u maniri prosvijećenog apsolutizma ograničio ili ukinuo brojne staleške povlastice izazvao otpore na različitim stranama, posebno među ugarskim plemstvom

- Nakon njega prijestolje preuzima njegov mlađi brat Leopold II. 1790., a 1792. naslijedio ga je njegov sin Franjo I.

- Franjo I. se ubrzo sukobio s Francuskom, ali su ga Napoleonovi uspjesi na ratištu prisilili na sklapanje 1797. MIRA U CAMPOFORMIJU- Franjo I. se morao odreći posjeda na zapadu i u sjevernoj Italiji (Lombardije, lijeve obale Rajne i Belgije), a zauzvrat od Napoleona dobiva Veneciju i s njom mletačku ISTRU I DALMACIJU- time je habsburška vlast došla i u te naše krajeve

- Proglašenje Franja I. za austrijskog cara 1804.- odnosilo se na sve zemlje kojima su vladali Habsburgovci, pa tako i na Ugarsku, ali uz obvezu da će središnja carska vlast u Ugarskoj poštivati prava staleža

- Venecija, Istra, Dalmacija pripadaju Habsburgovcima 1813., a 1805. Požunskim mirom ih predaje Francuskoj ali vraća vojnim putem 1813.

- Austrijsko Carstvo je proglašeno 1804. i trajat će do reorganizacije carstva kroz Austro-ugarsku nagodbu 1867. Kada je utemeljena Austro-Ugarska

- Nastojanjima konzervativnog ministra vanjskih poslova Metternicha u Beču 1815. je pod vodstvom Austrije, Rusije i Pruske održan kongres europskih sila pobjednica u ratu protiv Napoleona koje su osnovale svoj savez SVETU ALIJANSU-cilj saveza je održavanje reda i mira u europi, zalaže se za nepromjenjivost granica i borbu protiv liberalanih i demokratskih revolucija kao uzročnika ratova i nemira

- tom konzervativnom europskom savezu priključile su se sve europske države osim Velike Britanije, Osmanskog Carstva i Papinske države- vid ranog povezivanja europskih zemalja na osnovama zajedničke politike i suradnje- savez se ubrzo raspao jer su članice u praksi vodile posve raznorodne politike

- Metternich će kao austrijski kancelar do 1848. nastaviti voditi austrijsku unutarnju i vanjsku politiku u konzervativnom duhu- on postaje sinonim za austrijski konzervativizam- u tom će razdoblju upravljanje državom odstupiti od prethodne tradicije prosvijećenog reformizma- zbog uvjerenja da reforme narušavaju društvenu ravnotežu i da su opasne za poredak

- i bez novih reformi kroz to se vrijeme bilježi napredak- sve više snaži građanska klasa koja će tražiti uključenje u politički sustav i potaći njegovu radikalnu promjenu

Ø . Revolucija 1848. i politički kompromisi do 1918.

- izbijanje revolucija širom Carstva i u Beču 1848.- dovodi do promjena na prijestolju na koje je stupio te godine Franjo Josip I.- uveo oktroirani Ustav koji je zamijenio otvorenim apsolutizmom 1849., učvrstio je sudjelovanje visokog plemstva u vlasti, obilježava ga centralizam, modernizacijske reforme s ciljem izgradnje bogate i učinkovite države s čvrstim upravljanjem iz središta- neuspjeh na vanjskom planu i revolt zbog represivnog i germanizatorskog režima na unutarnjem planu dovode do okončanja apsolutizma i uvođenje PROVIZORNOG ustavnog poretka sa središtem u Beču 1860. i 1861. taj je ustavni okvir prihvaćen u svim zemljama monarhije osim u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji čiji su sabori smatrali da bi se time odrekli tradicionalnih jamstava autonomije svojih zemalja

- neuspjeh te politike doveo je do vladarevog otpusta njenog kreatora kancelara Schmerlinga 1865.- novi predsjednik vlade Ricard Belcredi okrenuo se decentralizaciji Monarhije s osloncem na Čehe, ali je nakon austrijskog poraza u ratu s Pruskom 1866., koji je ugrozio sigurnost monarhije, vladar tražio brzu stabilizaciju unutarnjih prilika- zbog toga je u vladu pozvao Friedricha Ferdinarda von Beusta koji se okrenuo dogovaranju s Mađarima, kao najjačim činiocem u Monarhiji- ishod dogovora je podjela upravljanja Monarhijom koji je uredila Austro-ugarska nagodba 1867.

- vanjska politika- gubljenje pozicija Habsburgovaca na zapadu nakon što je 1871. osnovano Njemačko Carstvo pod pruskim vodstvom- preusmjerenje interesa Beča na istok- temeljem odluke Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska okupirala je BIH koju je jednostranom odlukom anketirala 1908. šireći se na područje koje će bit povod 1. svjetskom ratu

Teritorijalni gubici 1918. I nacionalna država

- poraz Austro-Ugarske u 1. svjetskom ratu dovelo je do raspada austro-ugarske i odvajanjem pojedinih dijelova dualne monarhije te radikalnim i političkim pomjenama u srednjoj i jugoistočnoj europi

- car Karlo je abdicirao, Austrija je svedena u nove i smanjenje granice

- konferencije u Saint germaineu i Trianonu- Austriji je priznat položaj sljednice Habsubrške Monarhije- ograničen broj oružanih snaga, nametnuto plaćanje reparacija, ujedinjenje s njemačkom uvjetovano jednoglasnom odlukom Lige naroda

- teška gospodarska i politička kriza- dovela do pokušaja nacionalsocijalističkog puča 1934., autoritarnog smjera vladanja u kojem je vlada onemogućila djelovane parlamenta

- pritisci nacionalsocijalista, Hitlera- 1938.ulazak njem trupa i pripajanje aus njem-anschluss

- moskovska deklaracija 1944.-ponovna uspostava Austrije-unatoč proglašenju republike 1945. ostala pod okupacijom saveznika do 1955. sklapanja državnog ugovora o sklapanju demokratske i neovisne Austrije- savezničke trupe napustile Austriju

Ø okvir vladanja u staleškom razdoblju austrija

Europska ekonomska zajednica krajem kolovoza 1991.

osnovala Mirovnu konferenciju o Jugoslaviji s namjerom da se dogovori rješenje krize na osnovi priznanja neovisnosti država koje bi se povezale u neku vrstu saveza

Arbitražno povjerenstvo

osnovano u sklopu Konferencije radi rješavanja spornih pitanja - 5 članova povjerenstva koje je imenovao EEZ

Ime povjerenstva?

Badinterovo povjerenstvo po Robertu BAdinteru koji je bio na čelu (francuz), u povjeenstvu su bili i predsjednci ustavnih sudova Španjolske, Belgije, Italije, Njemačke

Jel povjerenstvo prihvaća Hrv i Slo kao nove države?

NE

16. prosinac 1991.

EEZ usvojila Smjernice o priznavanju novih država u Istočnoj Europi i SSSR-u

Uvjeti za priznanje novih država

poštovanje povelje UN-a i Helsinške deklaracije, posebna jamstva manjinskih prava...

Kaj je još EEZ usvojio?

Deklaraciju o Jugoslaviji u kojoj je obećao da će 15. siječnja priznati one jugoslavenske republike koje izjave da žele biti neovisne i prihvaćaju obveze iz Smjernica - te države koje su to htjele morale su do 23.prosinca 1991. dati odgovarajuće izjave (dale su Hrv, Slo, BiH i Mak) - o njima se 11. siječnja 1992. izjasnilo Arbitražno povjerenstvo

Kada i ko je priznao Hrv, Slo i Mak

EEZ 15. siječnja 1992.

Ugovor o pitanjima sukcesija

sklopile ga zemlje sljednice u Beču 2001. - on je osnova za podjelu dugova, imovne, kulturnih dobara te prava i obveza bivše države

Temljem referenduma, Sabor je 25.6. 1991. dobio dvije bitne odluke (Dan stjecanja neovisnosti i suverenosti RH)

1. Deklaracija o proglasenju suverene i samostalne RH

2. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH

Deklaracija o proglasenju suverene i samostalne RH sastoji se od 5 odijeljka

(I); razlozi zbog kojih se zahtijeva razdruživanje federacije

(II); jamstva ravnopravnosti i zaštite prava svih državljana Republike Hrvatske bez obzira na njihovu vjersku, etničku ili rasnu pripadnost

(III); pravni temelji razdruživanja, granice Republike Hrvatske, miroljubivost, gubitak ingerencije saveznih tijela na području Republike Hrvatske i druge okolnosti

(IV); priznanje jednakog prava suvereniteta svim ostalim republikama uz prijedlog mjera u cilju mirnog razrješenja međusobnih prava i obveza

(V) u kojima se redom navode hrvatska državnopravna tradicija kao temelj za objavu nezavisnosti

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH glasi

1. RH se proglašava suverenom i samostalnom državom

2. RH pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ, te pokreće postupak za međunarodno priznanje

3. Međunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ primjenjivat će se u RH ako nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage

4. Na području RH važe samo oni zakoni koje je donio Sabor RH, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. RH preuzima prava i obveze koja su Ustavom RH i SFRJ bila prenesena na tijela SFRJ. Postupak preuzimanja uredit će se ustavnim zakonom,

5. Državne granice RH su međunarodno priznate granice dosadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na RH te granice između RH i R. Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u okviru dosadašnje SFRJ

6. Prihvaćajući načela Pariške povelje, RH jamči svojim državljanima nacionalna i druga temeljna prava i slobode čovjeka i građanina, demokratski poredak, vladavinu prava i sve ostale najviše vrednote svoga ustavnog i međunarodnog pravnog poretka

7. Ova ustavna odluka stupa na snagu kada ju proglasi Sabor RH

Prvo kvazi priznanje neovisnosti RH dobila je od

Slovenije (medusobno su se priznale jos 25.6.), djelomicno priznate balticke drzave i ukrajine koje su se odvojile od sovjetskog saveza

Prva opcepriznata zemlja?

Island, nakon toga clanove EZ

Tko je sudjelovao u Den Hagu u Konferenciji o Jugoslaviji?

Arbitrazno povjerenarvo pod predajednikom Roberta Baindtera

Sto je donijelo arbitrazno povjerenstvo

1 odluku i 15 misljenja vezanih uz raspad SFRJ, najvaznija su:

1. SFRJ u procesu raspadanja

2. srpsko stanovništvo ima pravo na unutarnje, ali ne i vanjsko samoodređenje u RH i RBiH

3. da se granice bivših republika uređuju po načelu uti possidetis

4. da republike trebaju riješiti probleme državne sukcesije u skladu s načelima i pravilima međunarodnog prava

5. da su države slijednice sve države nastale raspadom SFRJ

6. mišljenje u kojemu su utvrđeni datumi sukcesije za svaku pojedinu državu

NATO?

1.4.2009.

EU

1.7.2013.

Sastanak u Teheranu? 1943.

tko?

Vođe SSSR-a, Velike Britanije i SAD-a te oni zaključuju da će dati VOJNU PODRŠKU PARTIZANIMA U JUGOSLAVIJI

Podsjetimo se, kada se partizani javljaju i ko su oni?

Javljaju se za vrijeme NDH, te se bore protiv fašista, dakle oni su antifašisti, njih vodi komunistička partija Jugoslavija (KPJ)

Koliko sporazuma sklapaju Tito i Šubašič?

2

1. VIS

2. BEOGRAD

oba 1944.

Kojim je sporazumom bila osnovana jedinstvena vlada TITO-ŠUBAŠIĆ?

Drugim

Objasni 1.SPORAZUM TITO-ŠUBAŠIĆ na Visu ?

Tu se Šubašić obvezao da u vladi neće biti osoba koje su kompromitirale u borbi protiv partizana, te da će nova vlada pružiti diplomatsku i drugu pomoć partizanskom pokretu , pomoć će i u prehrani stanovništva.

Što se još nova vlada obvezala ?

Obvezala se priznati demokratsko i federativno uređenje državne zajednice te AVNOJ I NKOJ ( nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije) kao privremenu upravu zemlje

Objasni 2.SPORAZUM TITO-ŠUBAŠIČ u Beogradu?

postavlja neka načela o položaju države i ustrojavanju jedinstvene vlade

1) Jugoslavija će zadržati međunarodnopravni kontinuitet , dakle predstavljat će se u međunarodnim odnosima kao kraljevina Jugoslavija dok ne dobije svoj konačni oblik vladavine

2) do takve odluke kralj neće ulaziti u zemlju , a umjesto njega vladati će KRALJEVSKO NAMJESNIŠTVO , treba položiti prisegu kralju, a vlada naordu

Što je zajamčeno dodatkom (aneksom) Beogradskom sporazumu?

Zajamčeno slobodno djelovanje političkoh stranak i građana koji nisu surađivali s okupatorom.

Što je osnovana drugim sporazumom TITO-ŠUBAŠIĆ?

Organizacija vlasti do ustavotvorne skupštine

1) AVNOJ - težište vlasti

2) njegovo PREDSJEDNIŠTVO

3) KRALJEVSKO NAMJESNIŠTVO

4) PRIVREMENA VLADA

Tko je bio na čelu privremen vlade Jugoslavije, objasni njen ustroj?

Na čelu TITO, 28 ministra , Šubašić- ministar vanjskih poslova

Objasni namjesništvo ?

Postavlja šefove diplomatskih i drugih predstavništva , ALI NA PRIJEDLOG MINISTRA VANJSKIH POSLOVA I UZ SUGLANOST PREDSJEDNIKA VLADE

Tko zapravo u ovoj cijeloj organizaciji vlasti drži sve konce u rukama ?

KPJ

Objasni politički okvir prije izgradnje federalne Jugoslavije , dakle što se događa nakon Banovine Hrvatske, i na početku 2.svjetskog rata?

Glavni faktor je KOMUNISTIČKA PARTIJA JUGOSLAVIJA --> oni počinju osnivati narodnooslobodilače odbore , oni daju podršku partizanima, te tako žele izgraditi KOMUNISTIČKU FEDERACIJU

Što su to narodnooslobodilački odbori ?

1) revolucionarna tijela narodne vlasti

2) izabrana tijela

3) POLITIČKI ORGANI koji mijenjaju raspadnuta lokalna tijela vlasti

Kome daju podršku narodnooslobodilački odbori?

partizanima

Ustroj i nadležnost narodnooslobodilačkog odbora?

Sastoji se od:

1) plenuma delegata određene teritorijalne jedinice

2) užeg odbora

nadležnosti: izvršna, sudska, progon neprijatelja, ishrana stanovništva, pravosuđe..

Koje načelo vrijedi za narodnooslobodilačke odbore ?

NAČELO JEDINSTVA VLASTI

Tko rukovodi njima ?

Vrhovni štab

Kako su hijerarhijski raspodijeljeni narodnooslobodilački odbori?

seoski--> općinski--> kotarski

Što KPJ odluči osnovati kada vidi da je organizacija Narodnooslobodilačkih odbora sve bolja i bolja?

ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE NARODNOG OSLOBOĐENJA JUGOSLAVIJE

--> zajedničko političko predstavničko tijelo Jugoslavenskih zemalja

Tko šalje pozivnice za prvo zasjedanje AVNOJ-a ?

Josip Broz Tito --> na inicijativu vrhovnog štaba i centralnog komiteta KPJ-a

Gdje je bilo prvo a gdje drugo zasjedanje AVNOJ-a i kada ?

1. ZASJEDANJE AVNOJ-a: Bihać, 1942.

2. ZASJEDANJE AVNOJ-a: Jajce, 1943.

Što je odlučeno na 1.ZASJEDANJU AVNOJ-a ? (Bihać, 1942.)

Donesena su 3 akta :

1) rezolucija o osnivanju AVNOJ-a --> cilj:oslobođenje zemlje i ravnopravnost naroda

2) rezolucija o ustroju vlasti AVNOJ-a --> PLENUM, IZVRŠNI ODBOR SA PREDSJEDNIKOM I 3 POTPREDSJEDNIKA

3) PROGLAS NARODIMA JUGOSLAVIJE--> time se obraća narodu i potiče osnivanje ZEMALJSKIH ANTIFAŠISTIČKIH VIJEĆA

Što je odlučeno na 2.ZASJEDANJU AVNOJ-a ? (Jajce, 1943.)

Donesena je DEKLARACIJA sa 3 odluke

1) AVNOJ proglašen VRHOVNIM ZAKONODAVNIM I IZVRŠNIM TIJELOM + osnovan NACIONALNI KOMITET OSLOBOĐENJA JUGOSLAVIJE (NKOJ) kao privremeno tijelo s obilježjima vlade

2) vladi u izbjeglištvu zabranjena sva prava zakonite vlade + zabranjen povratak kralju Petru II u zemlju

3) postavljeni TEMELJI FEDERALNOG USTROJA po načelu prava naroda na samoodređenje i odcijepljenje

Zašto je bitno 2. zasjedanje AVNOJ-a za Hrvatsku?

Potvrđena je odluka ZAVNOHA o priključenju Istre, Rijeke , Zadra i anketiranih područja Hrvatskoj.

Je li AVNOJ napravio novi ustavni poredak ?

Ne, ovo je samo početak , ovo je dakle provizorno državnopravno uređenje

S čime su bile uređene nadležnosti narodnooslobodilačkih odbora?

1) fočanski propisi

2) OSTROŽINSKI PRAVILNIK

Što se još bitno dogovorilo na 1. zasjedanju AVNOJ-a?

Donesen je proglas narodima Jugoslavije --> tu se AVNOJ obraća narodu i poziva ih da osnivaju zemaljska antifašisitčka vijeća

ZEMALJSKO ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE NARODNOG OSLOBOĐENJA HRVATSKE = ZAVNOH ?

Bilo je više takvih vijeća, ali ZAVNOH je konkretno vrhovno političko predstavništvo Hrvatske

Koliko je bilo zasjedanja ZAVNOHA? Sve ih nabroji kada i gdje su bili?

1) OTOČAC--> 1943.

2) PLAŠKO--> 1943.

3) TOPUSKO--> 1944.

4) ZAGREB--> 1945.

1. ZASJEDANJE ZAVNOHA--> OTOČAC 1943., objasni

Na tom zasjedanju donesen je PROGLAS NARODIMA HRVATSKE kojim govori da je osnovan ZAVNOH i njegove ciljeve --> poslovnik o radu NOO-a, plitvička rezolucija i povijesti hrvatskog naroda...

2. ZASJEDANJE ZAVNOHA--> PLAŠKO, 1943.

1) kooptirano 66 novih članova (HSS, samostalna demokratska stranka)

2) prihvaćen pravilnik o unutranjoj organizaciji