LEKCIJA 1 - PROTOZOA/PRAZIVOTINJE- DIO 4

Što su Dinoflagellata / svjetleći bičaši?

• Dinoflagellata su alveolatni Protozoa. • Dinoflagellata se nazivaju svjetleći bičaši. • Naziv Dinoflagellata povezan je s grčkom riječi dinos, što znači vrtjeti ili okretati se. • Dinoflagellata pripadaju skupini Alveolata. • Dinoflagellata imaju pelikulu. • Pelikula Dinoflagellata sastoji se od plazmaleme i plosnatih alveola. • Kod golih, odnosno atekatnih vrsta, alveole su prazne. • Kod oklopljenih, odnosno tekatnih vrsta, alveole su ispunjene celulozom. • Celuloza u alveolama stvara celulozne pločice. • Celulozne pločice međusobno su spojene šavovima. • Šavovi između celuloznih pločica nazivaju se suturae. • Dinoflagellata imaju dva biča. • Bičevi izlaze iz sjecišta dviju brazdi na ventralnoj strani stanice. • Dinoflagellata su važna komponenta morskog fitoplanktona. • Neki Dinoflagellata mogu biti bioluminiscentni. Izvor pitanja: pitanja o Alveolata i svjetlećim bičašima. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što daje oblik tijela Dinoflagellata?

• Oblik tijela Dinoflagellata daje pelikula. • Pelikula se sastoji od plazmaleme i plosnatih alveola. • Kod atekatnih vrsta alveole su prazne. • Atekatne vrste su gole vrste. • Kod tekatnih vrsta alveole su ispunjene celulozom. • Tekatne vrste su oklopljene vrste. • Celuloza u alveolama stvara celulozne pločice. • Celulozne pločice međusobno su spojene šavovima. • Šavovi se nazivaju suturae. • Raspored i veličina pločica važni su za sistematiku Dinoflagellata. • Zbog celuloznih pločica tijelo tekatnih oblika ima čvršći oblik. Izvor pitanja: „Što daje oblik tijela Dinoflagellata?” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Kakve brazde i bičeve imaju Dinoflagellata?

• Na ventralnoj strani stanice Dinoflagellata sijeku se dvije brazde. • Jedna brazda je uzdužna brazda. • Uzdužna brazda naziva se sulcus. • Druga brazda je poprečna brazda. • Poprečna brazda naziva se cingulum. • Iz sjecišta sulcusa i cinguluma izlaze dva biča. • Jedan bič je uzdužni ili longitudinalni bič. • Longitudinalni bič je ispružen i usmjeren prema naprijed. • Drugi bič je poprečni ili transverzalni bič. • Transverzalni bič sudjeluje u rotaciji stanice. • Poprečni bič ima jedan red mastigonema. • Bičevi su poduprti paraksijalnim štapićima. • Kretanje Dinoflagellata povezano je s okretanjem i rotacijom stanice. Izvor pitanja: građa i kretanje Dinoflagellata. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Koja su obilježja prehrane, pigmenata i ekologije Dinoflagellata?

• Mnogi Dinoflagellata su fotosintetski. • Fotosintetski Dinoflagellata imaju plastide. • Plastidi Dinoflagellata okruženi su trostrukom membranom. • Plastidi sadržavaju klorofil a. • Plastidi sadržavaju klorofil c. • Plastidi sadržavaju ksantofil peridinin. • Plastidi sadržavaju ksantofil dinoksantin. • Pigmenti daju stanicama žutosmeđu ili smeđecrvenu boju. • Neki Dinoflagellata žive simbiontski. • Simbiontski oblici nazivaju se zooksantele. • Dinoflagellata su važna komponenta morskog fitoplanktona. • Dinoflagellata mogu imati ekološki značaj u planktonskim zajednicama. Izvor pitanja: obilježja Dinoflagellata. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su puzule kod Dinoflagellata?

• Dinoflagellata nemaju stežljivi mjehurić. • Kod Dinoflagellata se pretpostavlja da ulogu stežljivog mjehurića imaju puzule. • Puzule su cjevolika uvrnuća stanične membrane. • Puzule su razgranata uvrnuća stanične membrane. • Puzule su smještene na bazi bičeva. • Puzule su povezane s osmoregulacijom. • Puzule pomažu u regulaciji količine vode u stanici. Izvor pitanja: „Puzule što su i za što služe?” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Koje ekstrusome imaju Dinoflagellata?

• Dinoflagellata mogu imati trihociste. • Trihociste služe za obranu. • Trihociste mogu služiti za hvatanje plijena. • Dinoflagellata mogu imati mukociste. • Mukociste na površinu izlučuju ljepljivu sluz. • Ljepljiva sluz može pomagati pri pričvršćivanju. • Dinoflagellata mogu imati nematociste. • Ekstrusomi su organeli koji se izbacuju na podražaj. • Ekstrusomi općenito služe za obranu ili omamljivanje plijena. Izvor pitanja: ekstrusomi i Dinoflagellata. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što je dinokarion?

• Dinokarion je jezgra Dinoflagellata. • Dinokarion ima specifičnu građu. • Dinokarion je haploidna jezgra. • Dinokarion je jedno od obilježja Dinoflagellata. • Dinokarion se navodi kao posebnost njihove jezgrene građe. Izvor pitanja: obilježja Dinoflagellata. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Kako se razmnožavaju Dinoflagellata?

• Dinoflagellata se razmnožavaju nespolno. • Nespolno razmnožavanje odvija se binarnim dijeljenjem. • Kod Dinoflagellata se navodi uzdužno binarno dijeljenje. • Uzdužnim binarnim dijeljenjem jedna stanica daje dvije stanice kćeri. • Binarno dijeljenje je oblik nespolnog razmnožavanja. Izvor pitanja: obilježja Dinoflagellata. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što je bioluminiscencija kod Dinoflagellata?

• Bioluminiscencija je pojava svjetlucanja živih organizama. • Kod Dinoflagellata bioluminiscencija je povezana s luciferinom. • Luciferin je organska tvar slična klorofilu. • Dinoflagellata se zato u gradivu nazivaju svjetleći bičaši. • Bioluminiscencija je jedno od prepoznatljivih obilježja nekih Dinoflagellata. Izvor pitanja: „Svjetleći organizmi pripadaju Dinoflagellata” i obilježja Dinoflagellata. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su ameboidni Protozoa / Sarcodina?

• Ameboidni Protozoa tradicionalno se nazivaju Sarcodina. • Sarcodina se nazivaju i sluzavci. • Ameboidni Protozoa hrane se pomoću pseudopodija. • Ameboidni Protozoa pokreću se pomoću pseudopodija. • Ameboidni Protozoa mogu biti asimetrični organizmi. • Neki ameboidni Protozoa sa skeletom mogu biti radijalno simetrični. • Sitnije vrste najčešće imaju jednu jezgru. • Kod nekih ameboidnih Protozoa postoji mnogo jezgara. • Krednjaci mogu imati heterokariotske jezgre. • U ameboidne Protozoa ubrajaju se Amoebozoa. • U ameboidne Protozoa ubrajaju se Foraminifera. • U ameboidne Protozoa ubrajaju se Actinopoda. Izvor pitanja: podjela Protozoa i ameboidni Protozoa. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su Amoebozoa?

• Amoebozoa su skupina ameboidnih Protozoa. • Amoebozoa se kreću pomoću pseudopodija. • Pseudopodiji Amoebozoa nemaju mikrotubule. • Većina Amoebozoa ima lobopodije ili filopodije. • Ameboidno pokretanje odvija se izmjeničnim ispruživanjem i povlačenjem pseudopodija. • Amoebozoa se razmnožavaju mitotičkim binarnim dijeljenjem. • Amoebozoa se mogu razmnožavati mnogostrukim dijeljenjem. • Mnogostruko dijeljenje kod njih može biti shizogonija. • Amoebozoa se mogu razmnožavati plazmotomijom. • U Amoebozoa se ubrajaju Gymnamoebea. • U Amoebozoa se ubrajaju Testacea. • U Amoebozoa se ubrajaju Archamoebea. Izvor pitanja: ameboidni Protozoa i podjela Amoebozoa. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Koji su tipovi pseudopodija i gdje se pojavljuju?

• Lobopodiji su debeli i prstasti pseudopodiji. • Lobopodiji su karakteristični za gole amebe. • Primjer organizma s lobopodijima je Amoeba proteus. • Filopodiji su tanki i nitasti pseudopodiji. • Filopodiji su mnogobrojni. • Filopodiji se navode kod okućenih ameba. • Retikulopodiji su mreža nježnih pseudopodija. • Retikulopodiji su karakteristični za Foraminifera. • Foraminifera se nazivaju krednjaci. • Aksopodiji su ravni pseudopodiji. • Aksopodiji u sredini imaju osni prutić. • Aksopodiji su karakteristični za Actinopoda. • Aksopodiji su karakteristični za Heliozoa. • Lamelipodiji su pločasti i izrazito tanki pseudopodiji. • Lamelipodiji se navode kod ameba. Izvor pitanja: „Vrste pseudopodija i za svaku vrstu navesti po jednog predstavnika Protozoa koji ih ima.” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i kartice. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su Gymnamoebea / gole amebe?

• Gymnamoebea su gole amebe. • Gymnamoebea pripadaju Amoebozoa. • Gole amebe nemaju kućicu ili ljušturu kao Testacea. • Gole amebe najčešće imaju lobopodije. • Gole amebe se mogu kretati puzanjem. • Puzanje se odvija izduživanjem jednog lobopodija. • Gole amebe mogu se kretati i drugim oblicima ameboidnog kretanja. • Kao primjer gole amebe navodi se Amoeba proteus. • Amoeba proteus ima lobopodije. Izvor pitanja: tipovi pseudopodija i podjela Amoebozoa. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su Testacea / okućene amebe?

• Testacea su okućene amebe. • Testacea pripadaju Amoebozoa. • Testacea žive u slatkim vodama. • Testacea žive u moru. • Testacea žive u vlažnom tlu. • Tijelo Testacea prekriveno je ljušturom. • Ljuštura se naziva kućica. • Ljuštura se naziva i teka. • Ljušturice okućenih ameba mogu biti građene od organske tvari. • Ljušturice okućenih ameba mogu biti građene od silicijeva dioksida. • Silicijev dioksid označuje se kao SiO₂. • Ljušturice mogu biti građene i od dijatomeja. • Kao primjer roda koji koristi dijatomeje navodi se Difflugia. • Testacea imaju otvor koji se naziva pseudostom. • Kroz pseudostom izlaze pseudopodiji. • Pseudopodiji su većinom lobopodiji. • Pseudopodiji su rjeđe filopodiji. Izvor pitanja: Testacea, pseudostom i okućene amebe. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Imaju li Testacea samo jedan otvor?

• Da, Testacea imaju samo jedan otvor. • Taj otvor naziva se pseudostom. • Kroz pseudostom izlaze pseudopodiji. • Kroz pseudostom mogu izlaziti lobopodiji. • Kroz pseudostom mogu izlaziti i filopodiji. • Testacea su okućene amebe. • Okućene amebe imaju ljušturu, kućicu ili teku. Izvor pitanja: da/ne pitanje „Testacea imaju samo jedan otvor.” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što je pseudostom?

• Pseudostom je otvor na ljušturi Testacea. • Testacea su okućene amebe. • Kroz pseudostom izlaze pseudopodiji. • Pseudopodiji koji izlaze kroz pseudostom većinom su lobopodiji. • Pseudopodiji koji izlaze kroz pseudostom rjeđe su filopodiji. • Pseudostom omogućuje kontakt stanice s okolišem unatoč prisutnosti ljušture. • Pseudostom je važno obilježje okućenih ameba. Izvor pitanja: pseudostom kod Testacea. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su Foraminifera / krednjaci?

• Foraminifera su ameboidni Protozoa. • Foraminifera se nazivaju krednjaci. • Foraminifera pripadaju skupini Sarcodina u tradicionalnoj podjeli. • Foraminifera imaju retikulopodije. • Retikulopodiji su mrežasto razgranati pseudopodiji. • Retikulopodiji služe za kretanje. • Retikulopodiji služe i za prikupljanje hrane. • Foraminifera mogu imati ljušture. • Ljušture Foraminifera mogu biti višekomorne. • Višekomorne ljušture nazivaju se politalamne ljušture. • Većina Foraminifera je bentonska. • Postoje i planktonske Foraminifera. • Zato Foraminifera nisu isključivo bentonski organizmi. Izvor pitanja: Foraminifera, retikulopodiji, politalamne ljušture i da/ne pitanje o bentosu. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i kartice. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su politalamne ljušture?

• Politalamne ljušture su ljušture s više pregrada. • Politalamne ljušture imaju više komora. • Politalamne ljušture karakteristične su za Foraminifera. • Foraminifera se nazivaju krednjaci. • Politalamne ljušture pojavljuju se kao pojam za povezivanje s Foraminifera. • Kod pitanja za ispit treba povezati politalamne ljušture s krednjacima. Izvor pitanja: „Politalamne ljušture — Foraminifera.” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Jesu li Foraminifera isključivo bentonski organizmi?

• Ne, Foraminifera nisu isključivo bentonski organizmi. • Većina Foraminifera je bentonska. • Postoje i planktonske Foraminifera. • Zato tvrdnja da su Foraminifera isključivo bentonski organizmi nije točna. • Foraminifera treba povezati s krednjacima i retikulopodijima. Izvor pitanja: da/ne pitanje „Foraminifera su isključivo bentonski organizmi.” Izvor odgovora: dokument s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su retikulopodiji?

• Retikulopodiji su jedan tip pseudopodija. • Retikulopodiji su mrežasto razgranati pseudopodiji. • Retikulopodiji tvore mrežu nježnih pseudopodija. • Retikulopodiji su karakteristični za Foraminifera. • Foraminifera se nazivaju krednjaci. • Retikulopodiji služe za kretanje. • Retikulopodiji služe i za hvatanje hrane. • Kod pitanja za ispit treba povezati retikulopodije s krednjacima. Izvor pitanja: tipovi pseudopodija i Foraminifera. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i kartice. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su Actinopoda / zrakastonozi?

• Actinopoda su ameboidni Protozoa. • Actinopoda se nazivaju zrakastonozi. • Actinopoda imaju aksopodije. • Aksopodiji su ravni pseudopodiji. • Aksopodiji u sredini imaju osni prutić. • Aksopodiji su poduprti mikrotubulima. • Aksopodiji zrakasto izlaze iz tijela. • Zbog zrakastog rasporeda pseudopodija ova skupina se naziva zrakastonozi. • Heliozoa se povezuju s aksopodijima. • Heliozoa se nazivaju sunašca. Izvor pitanja: Actinopoda, Heliozoa i aksopodiji. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su Heliozoa?

• Heliozoa su skupina zrakastonožaca. • Heliozoa se nazivaju sunašca. • Heliozoa imaju aksopodije. • Aksopodiji zrakasto izlaze iz tijela. • Aksopodiji su ravni pseudopodiji. • Aksopodiji imaju osni prutić. • Osni prutić aksopodija povezan je s mikrotubulima. • Heliozoa treba povezati s pojmom aksopodiji. • Kinetociste se u dokumentima navode kao ekstrusomi sunašaca. Izvor pitanja: „Heliozoa — aksopodiji” i ekstrusomi. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Imaju li Heliozoa akso- i filopodije?

• Ne, za ispitno da/ne pitanje odgovor je da Heliozoa imaju aksopodije. • Filopodiji su tanki i nitasti pseudopodiji. • Filopodiji se povezuju s amebama, osobito okućenim amebama. • Aksopodiji su karakteristični za Actinopoda. • Aksopodiji su karakteristični za Heliozoa. • Aksopodiji su ravni i imaju osni prutić. • Za ispit je najbolje povezivanje: Heliozoa imaju aksopodije. • Za ispit je najbolje povezivanje: Foraminifera imaju retikulopodije. • Za ispit je najbolje povezivanje: Testacea imaju lobopodije ili rjeđe filopodije. Izvor pitanja: da/ne pitanje „Heliozoa imaju akso i filopodije.” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su aksopodiji?

• Aksopodiji su jedan tip pseudopodija. • Aksopodiji su ravni pseudopodiji. • Aksopodiji u sredini imaju osni prutić. • Aksopodiji su poduprti mikrotubulima. • Snopovi mikrotubula zrakasto izlaze iz tijela. • Aksopodiji su karakteristični za Actinopoda. • Aksopodiji su karakteristični za Heliozoa. • Aksopodiji mogu služiti za hvatanje plijena. • Aksopodiji mogu sudjelovati u održavanju radijalnog oblika tijela. Izvor pitanja: „Heliozoa — aksopodiji” i „Vrste pseudopodija.” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima, prezentacije i kartice. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što je Entamoeba histolytica i koju bolest uzrokuje?

• Entamoeba histolytica je srdoboljna ameba. • Entamoeba histolytica pripada ameboidnim Protozoa. • U dokumentima je navedena u razredu Archamoebea. • Entamoeba histolytica uzrokuje amebnu disenteriju. • Entamoeba histolytica može prodrijeti u crijevno tkivo. • Ciste Entamoeba histolytica mogu se nalaziti u hrani. • Zaraza je povezana s unosom cista. • Ovo pitanje se može pojaviti kao pojmovno povezivanje: Entamoeba histolytica — amebna disenterija. Izvor pitanja: pojmovno spajanje i pitanje o amebnoj disenteriji. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su spongiom i stežljivi mjehurić kod Protozoa?

• Spongiom i stežljivi mjehurić povezani su s osmoregulacijom. • Stežljivi mjehurić naziva se i kontraktilna vakuola. • Stežljivi mjehurić regulira količinu vode u tijelu praživotinje. • Stežljivi mjehurići su osobito važni kod slatkovodnih Protozoa. • Slatkovodne Protozoa žive u hipotoničnoj sredini. • U hipotoničnoj sredini voda stalno ulazi u stanicu. • Stežljivi mjehurić izbacuje višak vode iz stanice. • Stežljivi mjehurići rijetki su kod morskih oblika. • Truskovci nemaju stežljive mjehuriće. • Dinoflagellata nemaju stežljive mjehuriće. • Kod Dinoflagellata osmoregulacijsku ulogu imaju puzule. • Kompleks stežljivog mjehurića uključuje ampule. • Kompleks stežljivog mjehurića uključuje sabirne kanaliće. • Sabirni kanalići okruženi su spongiomom. • Kompleks uključuje stežljivi mjehurić. • Kompleks uključuje ekskretornu poru. • Kod većine Protozoa ekskretorna pora ima fiksan položaj. • Kod ameba je položaj fleksibilniji. • Kod ameba se pražnjenje najčešće događa na stražnjem, odnosno uroidnom dijelu stanice. Izvor pitanja: pojmovno spajanje „Spongiom i stežljivi mjehurić — osmoregulacija”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što je pelikula i koja je razlika između pelikule i korteksa?

• Pelikula je funkcionalno-morfološka jedinica površine tijela nekih praživotinja. • Pelikula daje stalan oblik tijelu praživotinja. • Pelikulu čine plazmalema i fibrilarne strukture. • Kod Alveolata pelikula uključuje i pelikularne alveole. • Alveolata uključuju Dinoflagellata, Apicomplexa i Ciliophora. • Kod Dinoflagellata se u alveolama mogu izlučivati celulozne pločice. • Celulozne pločice kod Dinoflagellata stvaraju čvršći skelet. • Korteks je površinski sloj tijela Protozoa. • Korteks obuhvaća pelikulu i subpelikularni sloj. • Kod trepetljikaša je korteks osobito složen. • Složeni korteks trepetljikaša uključuje infracilijaturu. • Za ispit je važno znati da pelikula daje potporu i oblik tijela. Izvor pitanja: često pitanje „Što je pelikula?” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Kako se odvija ameboidno kretanje i što je aktino-miozinski / sol-gel mehanizam?

• Ameboidno kretanje odvija se pomoću pseudopodija. • Pseudopodiji su privremeni izdanci stanice. • Ameboidno kretanje povezano je sa strujanjem citoplazme. • Ameboidno kretanje povezano je s izmjenom sol i gel stanja citoplazme. • Citoplazma je podijeljena na endoplazmu i ektoplazmu. • Endoplazma je rjeđa i tekuća. • Endoplazma je u sol stanju. • U endoplazmi se nalaze organeli. • Ektoplazma je gušća i želatinozna. • Ektoplazma je u gel stanju. • U ektoplazmi se nalazi polimerizirana aktinska mreža. • Kada dođe signal na membrani, može doći do depolimerizacije aktinske mreže. • Depolimerizacija aktinske mreže povećava osmotsku koncentraciju na tom području. • Endoplazma tada struji prema području nastanka pseudopodija. • Nakon toga se aktinska mreža ponovno polimerizira. • Time se pseudopodij učvršćuje. • Ovaj mehanizam omogućuje puzanje ameboidnih Protozoa. • U kretanju sudjeluju mikrofilamenti građeni od aktina. • U nekim opisima kretanja spominju se aktin i miozin kao kontraktilni elementi. Izvor pitanja: pitanje o aktino-miozinskom kompleksu / sol-gel mehanizmu kod ameboidnog kretanja. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4

Što su kinetociste kod Heliozoa / sunašaca?

• Kinetociste su ekstrusomi. • Kinetociste se navode kod sunašaca. • Sunašca su Heliozoa. • Heliozoa pripadaju zrakastonošcima. • Heliozoa imaju aksopodije. • Ekstrusomi su organeli koji se nalaze u ektoplazmi. • Ekstrusomi se izbacuju kao odgovor na podražaj. • Podražaj može biti mehanički. • Podražaj može biti kemijski. • Podražaj može biti električni. • Ekstrusomi služe za obranu. • Ekstrusomi mogu služiti za omamljivanje plijena. • Kod trepetljikaša i bičaša spominju se trihociste, mukociste, haptociste, toksiciste i nematociste. • Kod sunašaca se posebno spominju kinetociste. • Kod truskovaca se kao posebni organeli spominju roptriji. Izvor pitanja: kinetociste kao ekstrusomi sunašaca. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 4