LEKCIJA 1- PROTOZOA/PRAZIVOTINJE - DIO 2

Kako se razmnožavaju Protozoa?

• Protozoa se mogu razmnožavati nespolno i spolno. • Nespolno razmnožavanje naziva se i klonalno razmnožavanje. • Kod nespolnog razmnožavanja potomci nastaju bez spajanja gameta. • Osnovni oblici nespolnog razmnožavanja su dvojna dioba, pupanje i mnogostruko dijeljenje. • Dvojna dioba naziva se i binarno dijeljenje. • Pupanje se naziva i gemacija. • Pupanje je oblik nejednakog dijeljenja. • Mnogostruko dijeljenje naziva se i multiplo dijeljenje. • Spolno razmnožavanje može uključivati gametogamiju. • Spolno razmnožavanje može uključivati autogamiju. • Spolno razmnožavanje može uključivati konjugaciju. • Kod razmnožavanja Protozoa mogu sudjelovati mitoza i mejoza. • Protozoa mogu imati haploidan, diploidan ili poliploidan broj kromosoma. Izvor pitanja: pitanja o razmnožavanju Protozoa. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što je nespolno razmnožavanje kod Protozoa?

• Nespolno razmnožavanje kod Protozoa je klonalno razmnožavanje. • Nespolnim razmnožavanjem nastaju potomci bez spajanja gameta. • Nespolno razmnožavanje odvija se mitozom. • Dvojna dioba je oblik nespolnog razmnožavanja. • Kod dvojne diobe majčinska stanica nestaje i nastaju dvije stanice kćeri. • Ravnina dvojne diobe može biti uzdužna. • Ravnina dvojne diobe može biti poprečna. • Ravnina dvojne diobe može biti kosa. • Pupanje je oblik nespolnog razmnožavanja. • Kod pupanja od stanice majke nastaje pup. • Kod egzogenog pupanja pupovi se razvijaju izvan tijela majčinske stanice. • Kod endogenog pupanja dolazi do invaginacije stanične membrane. • Multiplo dijeljenje je oblik nespolnog razmnožavanja. • Kod multiplog dijeljenja od jedne stanice majke nastaje više stanica kćeri. Izvor pitanja: „Nespolno razmnožavanje praživotinja” i „Nespolno razmnožavanje — dvojna dioba”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što je multiplo dijeljenje kod Protozoa?

• Multiplo dijeljenje je mnogostruko dijeljenje jedne stanice majke. • Multiplim dijeljenjem od jedne stanice majke nastaje više stanica kćeri. • Kod multiplog dijeljenja majčinska stanica iščezava. • Nakon multiplog dijeljenja može ostati rezidualno tijelo. • Prije dijeljenja jezgre prolaze niz mitotičkih dioba. • Novonastale jezgre migriraju prema rubovima stanice. • Nakon toga slijedi multipla citokineza. • Broj novonastalih stanica kćeri jednak je broju nastalih jezgara. • Multiplo dijeljenje često je kod nametničkih Protozoa. • Kod nametničkih oblika multiplo dijeljenje omogućuje stvaranje mnoštva infektivnih stadija. • Kada se multiplo dijeljenje nalazi u nespolnom ciklusu truskovaca, naziva se shizogonija ili agamogonija. Izvor pitanja: „Objasnite multiplo dijeljenje.” Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što su Ciliophora / trepetljikaši?

• Ciliophora su alveolatni Protozoa. • Ciliophora se nazivaju trepetljikaši. • Glavno obilježje trepetljikaša su trepetljike. • Trepetljikaši imaju složeno građen korteks. • Korteks trepetljikaša daje stalan oblik tijela. • Korteks ima dvije glavne komponente. • Prva komponenta korteksa je pelikula. • Druga komponenta korteksa je infracilijatura. • Pelikula se sastoji od plazmaleme i sustava alveola. • Alveole su spljošteni mjehurići okruženi membranom. • Pelikula uključuje epiplazmu. • Epiplazma je bjelančevinasti sloj ispod alveola. • Trepetljikaši imaju jezgreni dimorfizam. • Trepetljikaši imaju konjugaciju kao oblik spolnog procesa. Izvor pitanja: „Obilježja Ciliophora” i pitanja o trepetljikašima. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što je infracilijatura trepetljikaša?

• Infracilijatura je sustav struktura povezanih s trepetljikama. • Infracilijatura se nalazi ispod površine stanice trepetljikaša. • Osnovna jedinica infracilijature je kinetid. • Kinetid sadrži kinetosom. • Kinetosom je bazalno tijelo trepetljike. • Kinetid sadrži i pridružene bazalne strukture. • Pridružene bazalne strukture uključuju kinetodezmalno vlakno. • Pridružene bazalne strukture uključuju transverzalnu mikrotubularnu vrpcu. • Pridružene bazalne strukture uključuju postcilijarnu mikrotubularnu vrpcu. • Somatični kinetidi mogu imati jedan kinetosom. • Somatični kinetidi mogu imati dva kinetosoma. • Somatični kinetidi mogu imati više kinetosoma. • Oralni kinetidi sudjeluju u građi oralne aparature. Izvor pitanja: „Infracilijatura trepetljikaša”. Izvor odgovora: prezentacije i kartice. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što je jezgreni dimorfizam kod trepetljikaša?

• Jezgreni dimorfizam znači da trepetljikaši imaju dvije funkcionalno različite vrste jezgara. • Trepetljikaši imaju heterokariotske jezgre. • Jedna vrsta jezgre je makronukleus. • Druga vrsta jezgre je mikronukleus. • Makronukleus je somatična jezgra. • Makronukleus može biti jedan ili ih može biti više. • Makronukleus je veći od mikronukleusa. • Makronukleus je poliploidan. • Makronukleus je često polimorfan. • Makronukleus je odgovoran za stanični metabolizam. • U makronukleusu se odvija sinteza RNA. • Makronukleus određuje fenotip organizma. • Mikronukleus je generativna jezgra. • Mikronukleus je diploidan. • Mikronukleus je relativno sitan. • Mikronukleus je odgovoran za pohranu genetičkog materijala. • Mikronukleus sudjeluje u genetskoj rekombinaciji. • Mikronukleus sudjeluje u konjugaciji. • Makronukleus tijekom konjugacije degenerira i ponovno se izgrađuje. Izvor pitanja: „Jezgreni dimorfizam — Ciliophora”. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što je konjugacija kod trepetljikaša?

• Konjugacija je spolni proces kod trepetljikaša. • Konjugacija je uzajamna oplodnja dviju jedinki trepetljikaša. • U konjugaciji sudjeluju mikronukleusi. • Makronukleusi tijekom konjugacije degeneriraju. • Dvije se komplementarne jedinke djelomično spoje. • Spojene jedinke nazivaju se konjuganti. • Konjuganti su privremeno povezani plazmatskim mostom. • Tijekom konjugacije ne nastaju slobodne gamete. • Tijekom konjugacije izmjenjuju se haploidne jezgre nastale od mikronukleusa. • Haploidne gametne jezgre nazivaju se pronukleusi. • Nakon izmjene jezgara partneri se razdvajaju. • Nakon razdvajanja nastaju postkonjuganti. • Postkonjuganti mogu ponovno započeti nespolno razmnožavanje. Izvor pitanja: „Konjugacija kod trepetljikaša”. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Opiši tijek konjugacije kod trepetljikaša.

• Dvije jedinke trepetljikaša privremeno se povežu plazmatskim mostom. • Makronukleus u svakom konjugantu degenerira. • Mikronukleus u svakom konjugantu prolazi mejozu. • Mejozom mikronukleusa nastaju četiri haploidna pronukleusa. • Tri haploidna pronukleusa degeneriraju. • Preostali haploidni pronukleus mitotički se podijeli. • Mitotičkom diobom nastaju stacionarni pronukleus i migrirajući pronukleus. • Stacionarni pronukleus ostaje u istoj jedinki. • Migrirajući pronukleus prelazi kroz konjugacijski most u drugu jedinku. • Migrirajući pronukleus spaja se sa stacionarnim pronukleusom druge jedinke. • Spajanjem pronukleusa nastaje sinkarion. • Sinkarion je jezgrena zigota. • Nakon nastanka sinkariona jedinke se razdvajaju. • Razdvojene jedinke nazivaju se postkonjuganti. • Sinkarion se zatim mitotički dijeli. • Nakon daljnjih dioba nastaju nove jedinke s makronukleusima i mikronukleusima. Izvor pitanja: detaljno pitanje „Konjugacija”. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima i prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Kako se trepetljikaši nespolno razmnožavaju?

• Trepetljikaši se nespolno razmnožavaju binarnom diobom. • Binarna dioba je dvojna dioba. • Kod binarne diobe iz jedne jedinke nastaju dvije jedinke. • Kod trepetljikaša ravnina diobe može biti poprečna. • Sesilni trepetljikaši mogu se razmnožavati pupanjem. • Primjeri sesilnih trepetljikaša koji se razmnožavaju pupanjem su Vorticella i Suctoria. • Pupanje je oblik nejednakog dijeljenja. Izvor pitanja: „Nespolno razmnožavanje trepetljikaša”. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Kako se hrane Ciliophora / trepetljikaši?

• Trepetljikaši se hrane fagocitozom. • Trepetljikaši imaju oralne strukture za uzimanje hrane. • Oralne strukture sadrže citosom. • Oralne strukture sadrže citofarinks. • U stijenci citofarinksa nalaze se snopovi štapićastih mikrotubula. • Ti snopovi nazivaju se nematodezme. • Kod većine trepetljikaša ispred citostoma postoji vestibulum. • Vestibulum je predvorje obrubljeno trepetljikama. • Kod odvedenijih vrsta postoji bukalna šupljina. • Bukalna šupljina sadrži složene trepetljikave organele. • Dva osnovna tipa složenih cilijarnih organela su undulatorna membrana i membranele. • Undulatorna membrana nastaje od reda priljubljenih trepetljika. • Membranele nastaju od dva ili tri kratka reda trepetljika. • Membranele pomažu u skupljanju hrane. • Fagocitozom progutana hrana razgrađuje se u probavnim mjehurićima. • Neprobavljeni ostaci izbacuju se kroz citoprokt. Izvor pitanja: „Fagocitoza kod Ciliophora” i pitanja o oralnim strukturama. Izvor odgovora: dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Zašto Suctoria / sisarci pripadaju trepetljikašima?

• Suctoria pripadaju trepetljikašima jer imaju trepetljike u ličinačkom stadiju. • Odrasli oblici Suctoria gube trepetljikavost. • Odrasli oblici Suctoria obično su sesilni. • Suctoria imaju infracilijaturu s kinetosomima. • Suctoria imaju produžene bazalne strukture. • Suctoria imaju alveole. • Suctoria imaju jezgreni dimorfizam. • Suctoria se hrane pomoću lovki. • Lovke se nazivaju tentakuli. • Na vrhovima lovki nalaze se haptociste. • Haptociste pomažu u hvatanju plijena. • Plijen se paralizira kada dodirne lovku. • Suctoria zatim usisavaju sadržaj tijela plijena. • Kod Suctoria je citostom nestao. Izvor pitanja: „Zašto Suctoria spadaju u trepetljikaše?” i „Suctoria — lovke s haptocistama”. Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što su Alveolata i koje skupine uključuju?

• Alveolata su skupina Protozoa s pelikularnim alveolama. • Pelikularne alveole su spljošteni mjehurići okruženi membranom. • U Alveolata se ubrajaju Dinoflagellata. • U Alveolata se ubrajaju Apicomplexa. • U Alveolata se ubrajaju Ciliophora. • Dinoflagellata se nazivaju svjetleći bičaši. • Apicomplexa se nazivaju truskovci. • Ciliophora se nazivaju trepetljikaši. • Zajedničko obilježje Alveolata je prisutnost alveola u pelikularnoj građi. • Kod dinoflagelata alveole mogu biti ispunjene celulozom. • Kod truskovaca je važno obilježje apikalni kompleks. • Kod trepetljikaša su važna obilježja trepetljike, infracilijatura, jezgreni dimorfizam i konjugacija. Izvor pitanja: „Koje skupine spadaju u Alveolata?” Izvor odgovora: prezentacije i dokumenti s pitanjima. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2

Što su Apicomplexa / truskovci?

• Apicomplexa su alveolatni Protozoa. • Apicomplexa se nazivaju truskovci. • Truskovci su nametnički Protozoa. • Truskovci imaju apikalni kompleks. • Apikalni kompleks služi za prodiranje u stanicu domadara. • Truskovci nemaju bičeve. • Truskovci nemaju pseudopodije. • Truskovci se mogu kretati svijanjem tijela. • Truskovci se mogu kretati puzanjem. • Životni ciklus truskovaca može imati dvije faze. • Životni ciklus truskovaca može imati tri faze. • Faze životnog ciklusa mogu biti shizogonija, gamogonija i sporogonija. Izvor pitanja: „Apicomplexa” i „Truskovci”. Izvor odgovora: prezentacije. Lekcija: PROTOZOA / PRAŽIVOTINJE — DIO 2