OBRAZOVANJE 1 kolokvij

sva pitanja(132 pitanja)

1. Što je psihologija obrazovanja? 

Grana psihologije koja istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja.

2. Psihologiju obrazovanja možemo podijeliti prema kriteriju koji u obzir uzima mjesto realizacije odgojno-obrazovnog rada na:

a) psihologiju nastave

b) psihologiju izvannastavnih aktivnosti

3. Kako se dijeli psihologija obrazovanja? (d)

1. na psihologiju religioznosti i razvojnu psihologiju

2. na evolucijsku i eksperimentalnu psihologiju

3. na psihologiju učenja i pamćenja

4. na psihologiju učenja i poučavanja

4. Koje savjete Gage i Berliner daju učiteljima pri svakodnevnom odlučivanju u razredu?

Savjetuju im da budu 1) kritični, tj. da uvijek imaju u vidu konkretne uvjete u kojima rade i pažljivo ih usporede s uvjetima u kojima su dobiveni neki rezultati, 2) praktični (da vode računa o tome koliko im se nešto doista dobro uklapa u rad npr. efikasnost individualnog poučavanja svakako je veća od poučavanja cijelog razreda, ali nije baš ekonomično) i 3) kreativni (da na originalan način koriste rezultate istraživanja kako bi unaprijedili vlastiti rad u nastavi).

5. Tko je i kada organizirao nastavu po razredima i po nastavnim predmetima?

J.A. Komenský, u 17. Stoljeću

5. Simon i Binet su napravili prvu______________.

praktički primjenjivu skalu za identificiranje mentalno retardirane djece.

5. Prvi psihografski list, tj. list za praćenje razvoja školskog djeteta, objavio je (b): 

1. Ramiro Bujas

8. Nabroji neke doprinose Ivana Furlana obrazovanju i psihologiji obrazovanja!

Izradio je prvi čestotni rječnik hrvatskog jezika na temelju kojega je izradio i jednominutni ispit glasnog čitanja i dao kritiku tadašnjih preteških početnica,

inicirao je projekt eksperimentalnih osnovnih škola u kojima su se istraživale različite metode ocjenjivanja,

poticao je određivanje polaska djeteta u školu ovisno o djetetovoj spremnosti, a ne isključivo o dobi,

mogućnost ubrzanog napredovanja darovitih,

prvi je demonstrirao programirano učenje...

9. Što je to ispitna anksioznost?

stanje uzbuđenosti, napetosti, osjećaja neugode i zabrinutosti koja se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i pri njihovom zamišljanju i očekivanju.

10. Prema dvokomponentnom modelu ispitne anksioznosti, zbog čega dolazi do pada uspjeha u ispitnim situacijama?

neodgovarajućih kognitivnih procesa i povišene pobuđenosti autonomnog živčanog sustava.

11. Ispitna anksioznost je samo jedna od mnogih varijabli koje utječu na ocjene studenata, te se mnogi drugi faktori moraju uzeti u obzir, kako je L(Z)eidner (1998) uočio. Koji su to? - ??

- širok niz kognitivnih, motivacijskih, afektivnih i okolinskih faktora:

školske sposobnosti, navike učenja, školsko ponašanje, samopercepcija, samoefikasnost, zdravlje studenta, razredna atmosfera, mogućnosti za obogaćenjem, itd. (Zeidner, 1998). 

12. Zbog čega se smatra da ekstravertirani učenici postižu bolje rezultate u osnovnoj školi, dok su u srednjoj, a posebno na fakultetu bolji introvertirani učenici?

Smatra se da je to zbog toga što u je u osnovnoj školi naglasak uglavnom na grupnom radu i socijalnim aktivnostima, dok se učenje kasnije (u srednjoj školi i na fakultetu) temelji na samostalnom radu.

13. Prema istraživanju Rijavec i Brdar (1997), koje su osnovne strategije suočavanja sa stresom zbog loše ocjene i na što se odnose?

Postoji sedam strategija suočavanja sa stresom zbog loše ocjene u školi,

tri su usmjerene na problem (preuzimanje odgovornosti, socijalna podrška i traženje pomoći od roditelja)

ostale usmjerene na smanjenje neugodnih emocija koje prate lošu ocjenu (izražavanje ljutnje, traženje utjehe i zaboravljanje, neadekvatne reakcije i bavljenje drugim aktivnostima). 

Faktorskom analizom dobiveno je 5 faktora:

Rješavanje problema (razmišljanja i ponašanja učenika usmjerena na to kako ispraviti lošu ocjenu),

emocionalne reakcije (uglavnom različiti načini iskazivanja ljutnje),

zaboravljanje (pokušaji učenika da zaborave lošu ocjenu razmišljajući o nečem drugom ili radeći nešto što će im odvući misli od problema),

socijalna podrška (traženje pomoći i utjehe kod prijatelja ili drugih bliskih osoba),

samookrivljavanje (neugodne emocije o sebi zbog loše ocjene). 

14. Kada danas govorimo o djeci s posebnim potrebama, pod tim nazivom podrazumijevamo svako ono dijete koje se razlikuje od prosječnog djeteta u određenoj društvenoj i kulturnoj zajednici u:

1. senzornim sposobnostima (oštećenja vida i sluha)

2. intelektualnim sposobnostima (pažnja, pamćenje, opažanje, zaključivanje, rješavanje problema)

3. komunikacijskim sposobnostima (teškoće u učenju i govorne smetnje)

4. socijalnom ponašanju i emocionalnom doživljavanju

5. tjelesnim osobinama

15. Navedite unutrašnje i vanjske činitelje školskog neuspjeha kod djece s posebnim potrebama?

Unutrašnje: mentalna zaostalost, senzorni nedostaci, emocionalne teškoće, teškoće u učenju.

Vanjske: nepovoljni uvjeti za učenje, nepovoljne kulturalne okolnosti, socio-ekonomske nepogodnosti i neodgovarajuća poduka.

16. U normalnim školskim uvjetima, broj školske djece s posebnim potrebama se kreće između _________ %.

10. -15%

17. Navedite 3 shvaćanja od kojih polazi suvremeni pristup obrazovanja osoba s posebnim potrebama?

Normalizacija (osiguravanje što normalnijih uvjeta učenja i soc. okruženja),

dezinstitucionalizacija (izdvajanje iz posebnih ustanova)

integracija (uključivanje u redovite ustanove i osiguravanje svakodnevnog dodira s normalnom djecom u obrazovnom okruženju).

18. Ukratko objasnite kako pomoći djeci s posebnim potrebama pri uključivanju u redovnu školu?

Učitelji unaprijed pobliže upoznaju prirodu djetetove smetnje ali i njegove jake strane,

pripremaju učenike u razredu na dolazak takvog učenika,

predvide moguće reakcije učenika u razredu

utvrde učenikovo uvjerenje u vlastite sposobnosti učenja i njegove moguće reakcije na školske zadatke(samoefikasnost!!)

19. Za učenike s poteškoćama u razvoju predviđen je tzv. _____________ program, kojeg moraju zadovoljiti

PRILAGOĐEN

20. Ako učenik uz pomoć pomagala, poput naočala i leća, vidi na jedno oko, da li se on u obrazovnom smislu svrstava u osobe sa smetnjama vida?

NE

21. Nabrojite znakove koji kod učenika ukazuju na smetnje sa vidom i one koji kod učenika ukazuju na smetnje sa sluhom.

Znakovi koji ukazuju na teškoće sa vidom su 1. suzne i upaljene oči, 2. često sudaranje sa predmetima ili spoticanje o njih, 3. teško čitanje sitnog tiska i teško razlikovanje slova, 4. često trljanje očiju i česte glavobolje, 5. zatvaranje jednog oka pri čitanju i pisanju. 

Na smetnje sa sluhom upućuju 1. teškoće u praćenju učiteljičinih uputa, 2. pažljivo promatranje tuđih usta, 3. okretanje jednog uha prema govorniku, 4. pojačavanje zvuka na radiju i TV-u, 5. nepažljivost tijekom predavanja, 6. pritužbe na bolove u uhu, 7. česte upale uha, 8. brbljanje i zapitkivanje za vrijeme nastave.

22. Za učenje, kod gluhe djece, strategija ponavljanja za zadržavanje informacija u kratkoročnom pamćenju, pokazala se kao: e)

1. varijabla koja značajno ne doprinosi uspješnosti pamćenja

2. varijabla koja značajno ne doprinosi uspješnosti pamćenja jer je kod gluhih ispitanika utvrđen opći deficit u pamćenju nizova podražaja

3. strategija koju koriste u jednakoj mjeri kao i čujući ispitanici (svi)

4. preduvjet za složene misaone operacije organiziranja i elaboracije materijala u svrhu kompenzacije nedostatka osjeta sluha

5. preduvjet za složene misaone operacije organiziranja i elaboracije materijala u svrhu kvalitetnije pohrane u dugoročno pamćenje

23. Nabrojite neke od najčešćih teškoća u artikulaciji glasova s kojima se učiteljice susreću u školi.

Zamjena jednog glasa drugim,

nejasno izgovaranje glasova,

izostavljanje ili dodavanje glasova.

24. Osim govornih smetnji u djece su mogući poremećaji jezičnog izražavanja ili razumijevanja, što nazivamo __________, s time da se smetnje jezičnog izražavanja odnose na __________ i na ___________.

afazija (disfazija?)

teškoće u ovladavanju morfologijom i sintaksom; nemogućnost jezične apstrakcije i prepoznavanja značenja riječi 

25. Afazija je poremećaj jezičnog izražavanja ili razumijevanja?

TOCNO

26. Smetnje jezičnog izražavanja odnose se na: (dva su točna odgovora)

b) nemogućnost jezične apstrakcije i prepoznavanja značenja riječi 

d) nerazumijevanje verbalnog izražavanja 

(knjiga: teškoće u ovladavanju morfologijom i sintaksom, nemogućnost jezične apstrakcije i prepoznavanja značenja riječi: nemogućnost vlastitog izražavanja, nerazumijevanje tuđeg govora i neverbalnog izražavanja)

27. Koji su neki od znakova koji upućuju na teskoće u jezičnom izražavanju?

• upotreba nepravilnih gramatičkih oblika u dobi u kojoj bi morala biti svladana osnovna pravila tvorbe riječi

• neprikladan poredak riječi u rečenici, teskocće u tvorbi složenih rečenica

• zakašnjelo ili odgođeno stvaranje nekih pojmova ili klasa pojmova

• teskoće u prepoznavanju višeznačnosti nekih riječi

• teskoće u određenju značenja kad su uključene prilozne oznake (prije- poslije i si.)

• teskoće u tumačenju figurativnog govora (brz je kao strijela)

28. Glavna teskoća mentalno zaostale djece jest________________

U načinu organiziranja informacija i donošenja odluka

29. Navedi barem tri uzroka mentalne zaostalosti.

Kromosomske abnormalnosti poput Downovog sindroma,

kemijska ovisnost fetusa u majki koje uzimaju drogu ill alkohol,

teskoće pri porodu,

dječje bolesti i nezgode (kao meningitis ili povreda glave)

toksičko otrovanje tvarima poput olova

30. Prema uspjehu na testovima inteligencije mentalna zaostalost svrstava se u koje 4 kategorije?

laka mentalna retardacija (kvocijent inteligencije 55 do 70)

umjerena mentalna retardacija (kvocijent inteligencije 40 do 55)

teska mentalna retradacija (kvocijent inteligencije 20 do 40)

najteza mentalna retardacija (kvocijent inteligencije ispod 20

31. Koliko % čine djeca s lakom mentalnom retardacijom od ukupnog broja djece s mentalnom zaostalošću? (c)

 89 %

32. Kako možemo pomoći mentalno lako zaostaloj djeci u školi? Navedite barem tri primjera.

U školi je lako mentalno zaostaloj djeci dobro pristupati na sljedeći način:

1. učitelj se treba usmjeriti na poduku u stjecanju temeljnih vještina

2. što češće im valja omogućiti učenje i uvježbavanje na konkretnim primjerima

3. gradivo treba izlagati u manjim dijelovima, zadavajući im kratke upute za rad

4. povratne informacije trebaju biti česte, a često valja provjeravati i njihov uradak

5. valja uklanjati izvore ometanja iz okoline

6. gradivo treba kreativno prilagoditi učenikovim mogućnostima

7. treba im dati više vremena za svladavanje zadataka

8. ne treba im pomagati u stvarima koje mogu sami izvoditi

33. Kako se, prema zakonskim odrednicama, organizira nastavni program za učenike s lakom mentalnom retardacijom?

organizira se djelomična integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama u kojima djeca svladavaju dijelove nastavnog programa dok se ostatak programa provodi u matičnom razrednom odjelu.

34. Kako možemo definirati teškoće u učenju? T/N

T

Teškoće u učenju odnose se na specifične smetnje u psihičkim procesima koje onemogućuju razumijevanje i upotrebu jezika te na smetnje u govoru, čitanju, pisanju ili računanju. T

35. Specifične smetnje u psihičkim procesima koji onemogućuju razumijevanje i upotrebu jezika te na smetnje u govoru , čitanju , pisanju i računanju nazivaju se________. 

poteškoće u učenju 

36. Teškoće u ponašanju i učenju te emocionalne teškoće više se pojavljuju kod : (b)

djevojčica ili dječaka

37. Nabrojite barem 5 općih znakova koji upućuju na specifične teškoće u učenju:

1. normalna ili čak iznadprosječna inteligencija,

2. smetnje pažnje ili visoka rastresenost,

3. slaba motorna koordinacija,

4. perceptivne smetnje,

5. teškoće u prostornoj orijentaciji,

6. specifične smetnje pamćenja i govora,

7. teškoće s motivacijom i samoregulacijom ponašanja ,

8. nezrelost u socijalnim vještinama 

38. Što je disleksija?

Disleksija je termin koji se koristi za smetnje čitanja povezane s neurološkim činiteljima koji dovode do teškoća u primanju i preradi vidnih podražaja u središnjem živčanom sustavu.

39. Kako biste prepoznali disleksično dijete?

Glavni pokazatelji disleksičnosti u djeteta: 1. Teškoća u povezivanju slova i glasa, 2. Zamjena sličnih slova u čitanju, 3. Neizgovaranje slova na kraju riječi, 4. Dodavanje slova koja ne postoje u riječi, 5. Pogađanje riječi

40. Smetnje kod čitanja povezane s disfunkcijom psihomotoričkih centara živčanog sustava a mogu se očitovati i u pisanju ukazuju na : (c)

disleksiju

41. Disgrafija je neurološki uvjetovana psihička smetnja koja dovodi do teškoća u svladavanju osnovnih matematičkih pojmova i operacija. T/N

N (Diskalkulija)

42. Radite kao školski psiholog. Kako biste uočili da dijete ima diskalkuliju?

ima problema s računanjem, problema sa shvaćanjem logike matematičkih odnosa, te općenito problema s brojevima.

43. Što biste učinili s djetetom koje ima diskalkuliju?

Općenito za poteškoće u učenju:

Zadatke prilagoditi tako da omogućavaju početno postizanje uspjeha,

zadavati kraće zadatke uz neposredne povratne informacije,

usmjeriti se na uvježbavanje temeljnih vještina kako bi se svladale perceptivne smetnje,

često provjeravati razumijevanje gradiva,

dati dovoljno vremena za odgovaranje budući da često imaju teškoća s obradom informacija i pretraživanje, pamćenja.

44. Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti je jedna od najraširenijih smetnji , početkom djetetovog školovanja a odnosi se na ______________________________________________ .

nemogućnost dužeg usredotočivanja na određeni sadržaj ili aktivnost

45. Kako pomoći hiperaktivnim učenicima u školi?

Uvježbavanjem zadatka u malim koracima,

uvježbavanjem proces u užem području sa zadacima usmjeravanja i zadržavanja pažnje,

kombinacijom uvježbavanja zadatka i procesa (npr. uvježbavanje perceptivne diskriminacije na slovima i brojkama).

46. Navedite zbog kojih razloga, prema Paul i Epanchin (1982), učenici s emocionalnim smetnjama i smetnjama u ponašanju kroz duže vrijeme postižu slab školski uspjeh.

1. nemogućnost učenja koja se ne može objasniti zdravstvenim ili intelektualnim činiteljima

2. nesposobnost uspostave zadovoljavajućih međuljudskih odnosa

3. neprikladno ponašanje ili doživljavanje u normalnim okolnostima

4. općeniti osjećaj nesretnosti i potištenosti 

5. sklonost razvijanju tjelesnih simptoma, bolova i strahova povezanih s osobnim i školskim problemima

47. Postupci koji se najčešće upotrebljavaju za utvrđivanje smetnji ponašanja i emocionalnih smetnji su_________________, ___________________ i __________________. 

izravno promatranje, skale za procjenu i psihološko testiranje 

48. Prema teškoćama u ponašanju djeca se mogu svrstati u četiri skupine : 

1. djeca u kojih se poremećaj ponašanja očituje u suprotstavljanju autoritetu, neprijateljskim osjećajima i nedostatku osjećaja krivnje 

2. anksiozna , povučena djeca koja su plašljiva, pokoravajuća, osjetljiva, potištena, ovisna o drugima, pesimistična i niskog samopoštovanja

3. socijalno nezrela djeca : nespremna na suradnju

4. socijalizirano-agresivna djeca s teškoćama u ponašanju ali prihvaćena od vršnjaka, sklona delikventnom ponašanju, uzimanju droga i često se među njima pojavljuju vođe bandi

49. Događaj koji je toliko strašan da nadilazi uobičajeno ljudsko iskustvo i gotovo u svih osoba koje su ga doživjele izaziva snažne i stresne reakcije naziva se __________ . 

Trauma

50. Djeca u dobi od 6 do 8 god. izložena traumatskom iskustvu mogu razviti: (c)

a) poremećaj raspoloženja 

b) poremećaj svijesti 

c) posttraumatski stresni poremećaj

d) fobije 

51. Darovito ponašanje pokazuje interakciju 3 osnovnih skupina ljudskih osobina: 

1. iznadprosječne opće i/ili specifične sposobnosti

2. visoke usmjerenosti na zadatak

3. visokog stupnja kreativnosti

52. Danas postoje dva pristupa koja kroz školski sustav pokušavaju odgovoriti na obrazovne potrebe darovitih učenika:_____________i ______________.

akceleracija i obogaćenje programa

53. Kad dijete krene u školu prije zakonski određene kronološke dobi ili tijekom školovanja preskoči jedan ili više razreda riječ je o ___________ ? 

Akceleraciji

54. Poželjne osobine učitelja i učiteljica prema Baldwin (1993). 

Učiteljica može organizirati okolinu koja može različito djelovati: poticati ili uništavati samopouzdanje, ohrabriti ili suzbijati interese, razvijati ili kočiti sposobnosti, kreativnost, kritičko mišljenje i postignuće 

Poželjne osobine: sklon obrazovanju darovitih i osposobljen za to, ima točne ideje o darovitosti,

fleksibilno koristi vrijeme,

pokazuje potrebu za postignućem,

dobro poznaje svoje područje,

razvija blizak odnos s učenicima,

dobro poznaje strategije poučavanja,

pozitivan stav prema učenicima,

dobro obrazovan, organiziran, širokih interesa, motivira učenike, poticajan, orijentiran na proces, znatiželjan u učenju…

55. Prema Sternbergovom kognitivnom modelu darovitosti tri su vrste nadarenosti: _______________, _______________ i _________________sposobnost.

analitička, sintetička i praktična

56. Navedi koje je spoznaje o prirodi darovitosti integrirala Čudina-Obradović (1991) na temelju velikog broja istraživanja darovitih.

(A) darovitost je kombinacija sposobnosti i osobina ličnosti

(B) javlja se u različitim domenama kao jedinstvena sposobnost ili kombinacija

sposobnosti

(C) može biti manifesna (rezultati su vidljivi) ili potencijalna i razvit će se uz poticaje i potporu okoline

57. U literaturi poduprtoj empirijskim istraživanjima najčešće se navode 4 obilježja ličnosti bitna za ostvarenje potencijalne darovitosti. Navedite ta 4 obilježja (Vlahović-Štetić, 2005).

1. otvorenost prema novim iskustvima

2. pozitivna slika o sebi

3. autonomija

4. otpornost na stres

58. Navedi barem 3 posebne obrazovne potrebe darovite djece

a) potreba za druženje s vršnjacima iste kronološke dobi

b) potreba za druženje s vršnjacima sličnih visoko razvijenih sposobnosti

c) potreba za nezavisnošću u učenju

d) potreba za izazovima u kojima se može doživjeti i povremeni neuspjeh

e) potreba za sudjelovanjem u širokim programima kojima se potiče cjelokupni razvoj

59. Što je akceleracija, koje su pretpostavke i koji oblici su mogući u Hrvatskoj?

Prema važećim zakonima škola je dužna učenicima koji se ističu znanjem i sposobnostima omogućiti akceleraciju ili završavanje škole u vremenu kraćem od propisanog s tim da mogu tijekom jedne školske godine završiti dva razreda.

Kod učenika od 1.-3. Razreda moguće je akcelerirati na osnovi objektivnog ispitivanja različitih vještina koje moraju biti jednake ili veće od istih ti vještina kod učenika starijih godinu dana,

učenici 4.-8 razreda i srednje škole mogu položiti 2 razreda u jednoj godini polaganjem prijemnog ispita

U Hrvatskoj akceleracija je jedva prisutna u praksi (oko 0,022% u srednjim i osnovnim školama) pa time i nije percipirana kao značajno područje stručnog usavršavanja. 

60. Renzullijeva troprstenasta teorija darovitosti

U presjeku tri prstena (sposobnost, motivacija – predanost zadatku i kreativnost) leži nadarenost. Govori o preduvjetima (3 prstena) da potencijal postane realizirana darovitost, dakle samo je realizirana darovitost zapravo darovitost. Kritika je da se bavi samo onima koji već pokazuju neka postignuća ne uzevši u obzir one koji imaju potencijal, ali ga nisu uspjeli realizirati zbog okolinskih čimbenika. Također djeca ne moraju nužno pokazivati sve tri karakteristike darovitog ponašanja, ali će biti smatrana darovitom ako imaju kapacitet kasnije u životu razviti te osobine. 

61. Opišite metakognitivno znanje, odnosno metakogniciju.

Metakognicija je znanje o znanju, tj. o vlastitim kognitivnim procesima pamćenja, pažnje i učenja koje koristimo kako bismo pospješili učenje. Darovita djeca imaju bolju metakogniciju u odnosu na prosječnu djecu. 

62. Prema Sternbergovoj triarhičnoj teoriji inteligencije, što je zadatak škole i što ta teorija naglašava u procesu obrazovanja.

Ta teorija inteligencije sugerira kako u školskom radu učenika valja suočavati sa situacijama u kojima treba povezati novo iskustvo sa starim znanjem.

*Zadatak škole je poboljšanje učeničke vještine rješavanja problema.

63. Navedite nekoliko načina kako učitelji trebaju pristupiti učeniku koji muca ?

Dobro je upitati dijete što mu više odgovara – prozivanje kod odgovaranja ili samostalno javljanje, odgovaranje s mjesta ili drugdje u učionici, stojeći ili sjedeći.

Uvođenje neverbalnog izražavanja – likovnog, pantomimom, plesom, igrom, ritmičkim vježbama, itd. dovodi do opuštanja i smanjuje značaj stalnog verbalnog izražavanja u nastavi.

Izbjegavajte iznenadna prozivanja.

Izbjegavajte igre riječima kod kojih treba brzo smisliti ili reći odgovor.

Knjiga:

1. prozivati učenike prije odgovaranja

2. usmjeriti se na sadržaj onoga što govore, ne na izgovor

3. ne proglašavati ih mucavcima

4. ne dopustiti da mucanje služi kao izgovor za izbjegavanje složenih aktivnosti ili slabije postignuće

5. zadavati više pismenih zadataka

6. uz suradnju s roditeljima obavezno ga uputiti na logopedske vježbe

7. često djeca u jednoj situaciji mucaju (usmeno odgovaranje), a u drugoj ne (čitanje naglas) pa im treba omogućiti da što više govore u tim drugim situacijama kako bi im ojačali samopoštovanje i prenijeli ga na druge situacije.

64. Jedan od načina kojim učiteljica može pomoći djeci koja mucaju je zadavati im više _____________ zadataka.

pismenih

65. Na primjeru opišite Permackovo načelo.

npr. roditelj traži od djeteta da prvo napiše zadaću, a nakon toga će se moći vani igrati s prijateljima.

66. Navedite koje sve ishode opservacijskog učenja poznajete.

Učenje novih ponašanja

poticanje postojećih ponašanja,

usmjeravanje pažnje,

mijenjanje inhibicija,

izbacivanje emocija

67. Ljudi _______________ teško razlikuju podražaj od okoline i teško uočavaju detalje, dok je percepcija ljudi ___________________više analitička, te na njihovu perecepciju manje utječu promjene u okolini.

ovisni o polju; neovisnih o polju

68. Navedi najvažnije nalaze Ebbinghausovih pokusa! 

Učenje je uspješnije ako se

gradivo glasno ponavlja, nego ako se čita u sebi,

ako se gradivo raspodijeli na manje cjeline koje se uče zasebno, nego ako se odjednom uči veća količina gradiva.

Utvrdio je postojanje serijalnog učinka tj. da se početak i kraj niza uče brže od središnjeg dijela, da što se duže uči, to se više materijala može i naučiti, ali da je taj odnos zakrivljen -

nakon određenog vremena dolazi da zastoja, platoa u učenju, kada dodatno vrijeme provedeno u ponavljanju više ne povećava količinu zapamćenog gradiva.

Pokazao je i kako izgleda krivulja zaboravljanja (zaboravljanje je najbrže u vremenu neposredno nakon učenja, ali zatim dolazi do usporavanja),

***na lakoću i brzinu učenja djeluju 3 značajna činitelja koja povećavaju uspješnost učenja:

smislenost čestica koje se uče,

stupanj sličnosti među njima

dužina razdoblja između zasebnih pokušaja učenja

69. Većina istraživanja u području retroaktivne interferencije odnosi se na učenje_________, no istraživanje Howea i Colleya (1976.) je pokazalo da se retroaktivna interferencija može pojaviti i pri učenju __________________.

nepovezanog materijala, smislenog materijala

70. Najutjecajniji model obrade informacija je ___________________ koji su predložili Atkinson i Shriffin. 

trostupanjski model pamćenja i učenja

71. Postupak klasičnog uvjetovanja u kojem se nove uvjetovane reakcije uče uparivanjem novog podražaja s ranije uspostavljenim uvjetovanim podražajem naziva se _________.

klasično uvjetovanje višeg reda

72. Učenik koji se naučio bojati pri pismenom ispitu iz matematike može iste simptome pokazivati i pri ispitu iz kemije ili fizike. Riječ je o fenomen koji se naziva_________. 

generalizacija

73. U slučajevima kada učenik uočava razlike među situacijama i daje različite odgovore na slične, ali ne identične podražaje, govorimo o: (c)

1. desenzitizaciji

2. gašenju

3. diskriminaciji

4. habituaciji

74. Što je Thorndike otkrio u svojem eksperimentu s mačkom u kavezu (1913)?

Na temelju ovog istraživana postavio je zakone učenja poznate kao zakon vježbe - ponavljanje uvjetovanog odgovora učvrstiti vezu između podražaja i odgovora, i zakon efekta

– ponašanje praćeno nagradom će se učvrstiti, tj. povećat će se vjerojatnost njegovog pojavljivanja dok će ponašanje praćeno kaznom oslabiti, tj. smanjit će se vjerojatnost njegovog pojavljivanja.

75. Prema ________________ bilo koje ponašanje koje učenik slobodno izabere može služiti kao potkrepljujući ishod za manje preferirane aktivnosti. 

Premackovom načelu

76. Ukoliko učitelj želi uvažiti individualne potrebe učenika govorimo o načinu konstrukcije programiranog materijala koje se naziva: (b)

1. linearno

2. razgranato

3. paralelno

4. kontinuirano

77. Oponašanje ponašanja koje je prikazano u knjigama, filmovima ili na televiziji (npr. djevojčice se počinju oblačiti i šminkati poput svoje omiljene TV zvijezde) je: (b)

1. direktno modeliranje 

2. simboličko modeliranje 

3. sintetizirano modeliranje

4. apstraktno modeliranje 

77. Proces kojim nove informacije pripremamo za pohranu u dugoročno pamćenje i koji podrazumijeva osmišljavanje novih informacija i njihovu integraciju s već poznatim informacijama nazivamo _____________. 

kodiranjem

78. Pri pohrani znanja u dugoročno pamćenje služimo se misaonim postupcima koji nam omogućavaju da prerađujemo gradivo koje želimo upamtiti, a nazivamo ih ___________ _________ koje se djele na: __________ , ___________ i ___________. 

strategijama učenja; ponavljanje, organizacija i elaboracija

79. Opservacijsko učenje odvija se u dva oblika: modeliranjem i vikarijskim učenjem. Objasni razliku i navedi primjer iz škole. 

Modeliranje se odnosi na promjene u ponašanju pojedinca koje su rezultat promatranja ponašanja drugih, dok se vikarijsko učenje odnosi na promatranje nagradi i kazni koje su drugi dobili kao posljedicu svojeg ponašanja. ( + primjer!) 

80. Prema Banduri dijete mora usvojiti četiri faze važne za proces opservacijskog učenja. Koje su to faze i ukratko ih objasni!

1.usmjeravanje pažnje –prva faza opservacijskog učenja 

Najviše pažnje privlače oni pojedinci koji koji imaju visoki status, koji su kompetentni, stručni te oni koji su privlačni, popularni i kojima se ljudi dive.

2. zadržavanje 

Kada je učitelj privukao pažnju učenika, demonstrira im ponašanje koje želi da oni oponašaju. To ponašanje mora biti na neki način pohranjeno u pamćenje kako bi ga učenici mogli kasnije reproducirati. To može uključivati mentalno verbaliziranje koraka u ponašanju ili vizualno predočavanje.

3.reprodukcija 

Za vrijeme ove faze učenici pokušavaju uskladiti svoje ponašanje s ponašanjem modela. U razredu je ono povezano s procjenom koliko je učenik naučio.

4.motivacija 

Motivacija započinje direktnim ili vikarijskim potkrepljenjem. Učenici će oponašati ponašanje modela zato što vjeruju da to povećava njihove šanse za dobivanjem potkrepljenja. U razredu ova faza najčešće uključuje pohvale ili dobre ocjene za uspješno oponašanje učiteljeva ponašanja.

81. Zimmerman i Ringte (1981) su pokazali u svom istraživanju da kada učitelj uz demonstaciju upornosti daje i izjave koje ukazuju kako vjeruju u svoje sposobnosti rješavanja problema i samoprocjene njihovih učenika se povećavaju, što u tom primjeru učitelj predstavlja za učenike?

učitelj je model ponašanja

82. Što je samoregulacija? 

Reagirajući na modeliranje i utjecaj od strane značajnih ljudi u našem životu,

stvaramo standarde o tome što je prihvatljivo, a što neprihvatljivo ponašanje.

Neki od ovih standarda odnose se na etički moralno ili socijalno prihvatljivo ponašanje, dok se drugi odnose na osobne aspiracije u postizanju ciljeva i vrednovanju postignuća.

83. Što je samoefikasnost?

Možemo promatrati vlastite misli i ponašanja, vraćati se na njih i donositi zaključke o budućnosti. Jedna važna kategorija zaključaka koji se stvaraju na ovaj način su uvjerenja o samoefikasnosti – procjene jesmo li sposobni učiniti sve što treba za postizanje nekog cilja.

Ova uvjerenja utječu na vrstu ciljeva koje postavljamo i količinu napora koje smo spremni uložiti u različite aktivnosti, uključujući i one u razredu.

84. Ako učenici dobiju slobodno vrijeme u kojem mogu raditi što žele, a jedan učenik ode u knjižnicu i zadovoljan je vremenom provedenim u njoj povećat će se vjerojatnost da će i ostali učenici početi odlaziti u knjižnicu. O kojem je ishodu opservacijskog učenja ovdje riječ? (c ili d, različit je odgovor u 2 skripte pitanja)

1. učenje novih ponašanja

2. poticanje postojećeg ponašanja

3. usmjeravanje pažnje ?

4. mijenjanje inhibicija ?

5. izazivanje emocija

85. Načelo prema kojem najuspješnije djeluje ono potkrepljenje za koje znamo da ga osoba osobito cijeni zove se ____________. 

Premackovo načelo

86. Kada se humanistička psihologija formirala kao pokret i koji su glavni predstavnici pravca?

60-ih godina prošlog stoljeća. Abraham Maslow i Carl Rogers

87. Koje su postavke humanističkih psihologa?(3)

- ponašanje pojedinca primarno je determinirano njegovim opažanjem svijeta oko sebe

- ljudi nisu isključivo proizvod svoje okoline

- ljudsko ponašanje je determinirano iznutra i ljudi su motivirani da ostvare svoje najveće potencijale

88. Koga smatramo suvremenim predstavnikom humanističkog obrazovanja i do čega je takav pokret doveo?

A.S. Neill 1988. godine. Humanistički pokret doveo je do razvoja otvorenih obrazovnih programa.

89. Nabrojite principe humanističkog obrazovanja!

1. usmjereno na učenika 

2. u procesu učenja učiteljica ima ulogu facilitatora, pomagača i suradnika

3. učenje izrazito osoban akt

4. sadržaj učenja nije cilj, nego sredstvo za ostvarivanje ciljeva humanističkog obrazovanja

5. natjecanje je faktor koji ometa humanističko poučavanje

90. Navedi ciljeve humanističkog obrazovanja?

Glavni cilj je razvoj cjelokupne ličnosti,

regulatornog sustava (pozitivno samousmjerenje, nezavisnost, divergentno mišljenje)

i afektivno/emocionalnog (radoznalost, interes za umjetnost) sustava, kao i oba sustava zajedno (preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje). Tako je u središtu interesa humanističkog obrazovanja pojedinac.

91. Kako se zove pristup usmjeren na učenike, nastao na temeljima humanističkog obrazovanja, koji je bio najpopularniji u Velikoj Britaniji 70-ih godina 20-og stoljeća? Objasni!

Otvoreno obrazovanje. Odnosi se na vrlo neformalno organizirano učenje predškolske i osnovnoškolske djece: rad u manjim skupinama, sami odabiru aktivnost unutar ponuđenog materijala nekog područja, potiče se učenike da istražuju više nego što bi to inače činili.

92. Objasnite učenje istraživanjem.

Ovo učenje zahtijeva od učiteljica da učenicima postavljaju pitanja koja ih potiču na razmišljanje.

Učenici se potiču da dublje razmišljaju o pojedinim pitanjima i idejama, a ne da budu zadovoljni s površnim i jednostavnim odgovorima. 

93. Kojih se pravila učenici moraju pridržavati u grupnoj raspravi?

Učenici se potiču da izraze svaku frustraciju za vrijeme rasprave, bez obzira je li vezana za ono o čemu se taj trenutak govori ili ne.

Učenici se potiču da ne govore teorijski nego o sebi.

Učenici se stalno podsjećaju na svoju osobnu odgovornost za učenje za vrijeme rasprave, te da nitko drugi ne može učiti unjesto njih.

94. Kod aktivnog slušanja važno je 8 komponenata kako bi ono bilo uspješno. Nabroji barem 6.

odlučiti slušati i usmjeriti pažnju na učenika,

gledati učenika u oči,

postavljati pitanja,

parafrazirati (ponoviti ono što ste čuli vlastitim riječima u obliku pitanja),

ne govoriti previše,

ne prekidati,

naučiti šutjeti,

izbjegavati ometajuće pokrete (ne gledati na sat, ne listati papire, ne telefonirati).

95. Nabroji 6 koraka metode rješavanja konflikta

1. definirati problem

2. smisliti moguća rješenja

3. procijeniti predložena rješenja

4. odabrati rješenje 

5. provesti odluku 

6. provjeriti uspješnost rješenja

96. Koja dva tipa učenja Rogers razlikuje i na što se odnose?

Kognitivno učenje – školsko znanje poput riječnika ili osnovnih matematičkih operacija

i iskustveno učenje – znanje usmjereno na želje i potrebe učenika, sami ga započinju i vrednuju rezultate.

97. Prema Rogersovom mišljenju koja tri uvjeta da bi bilo moguće uspješno učenje mora ispuniti učiteljica?

Prirodnost (učitelj bi trebao biti spontan, jednostavan, prirodan),

povjerenje u učenike (trebao bi graditi povjerenje u svakog učenika)

empatičnost (učitelj bi se trebao osjećati „kao u koži učenika“, tj. težiti razumijevanju učenika)

98. Što Rogers preporučuje učiteljicama kako bi zainteresirale učenike i unaprijedile poučavanje?

Da koriste stvarne probleme učenika koje mogu povezati sa usvajanjem novog gradiva;

učiniti dostupnim različite materijale za učenje;

koristiti ugovore s učenicima;

vrijeme u razredu iskoristiti na različite načine;

koristiti različite metode poučavanja.

99. Kakve učinke imaju Rogersove metode na učenike prema istraživanju Roebuck (1977)?

Pokazalo se da oni učenici koji su imale učiteljice koje su radile prema Rogersovim postavkama (više empatije i pozitivan stav), pokazuju sljedeće karakteristike u ponašanju:

**manje izostaju iz škole,

imaju pozitivnije mišljenje o sebi,

dobivaju bolje ocjene,

manje ometajućih ponašanja,

porast na testovima kreativnosti,

spontaniji su i razmišljaju apstraktnije.