LEKCIJA 5:RADIATA - BILATERALIA- PLATYHELMINTHES

Što su Radiata i koje skupine se ubrajaju u Radiata?

• Radiata su zrakasto ili radijalno simetrične životinje.
• Radiata imaju glavnu os tijela koja se naziva bazalno-apikalna os.
• Bazalno-apikalna os može se nazivati i oralno-aboralna os.
• U Radiata se ubrajaju najjednostavnije eumetazoe koje imaju tkivnu razinu organizacije.
• U Radiata se ubrajaju žarnjaci.
• U Radiata se ubrajaju rebraši.
• Žarnjaci pripadaju koljenu Cnidaria.
• Rebraši pripadaju koljenu Ctenophora.
• Radiata su u gradivu navedena kao skupina s dva tkivna koljena: Cnidaria i Ctenophora.
• Radiata su dvoslojni ili diploblastični organizmi.
• Tijelo Radiata razvija se iz ektoderma i endoderma.
• Životne funkcije kod Radiata ustrojene su na tkivnoj razini.
• Radiata nemaju razvijene organske sustave kao Bilateria.

Što su Bilateria?

• Bilateria su bilateralno simetrične životinje.
• Bilateralna simetrija znači da se tijelo može podijeliti na lijevu i desnu polovicu.
• Oko 90% danas živućih životinjskih vrsta pripada bilateralno simetričnim životinjama.
• Razvoj Bilateria povezan je s pojavom pokretljivosti.
• Razvoj Bilateria povezan je s pojavom polarizacije tijela.
• Polarizacija tijela znači razlikovanje prednjeg i stražnjeg dijela tijela.
• Prednji dio tijela naziva se glaveni dio.
• Stražnji dio tijela naziva se repni dio.
• Pokretljivost je omogućila aktivnije osvajanje staništa.
• Pokretljivost je omogućila selektivniji odabir povoljnih uvjeta u okolišu.
• Polarizacija tijela uvjetovala je složeniju anatomsku građu.
• Polarizacija tijela povezana je s usložnjavanjem ponašanja.
• Posljedica pokretljivosti i polarizacije tijela je cefalizacija.
• Cefalizacija je razvoj glave s osjetilima.
• Kod cefalizacije dolazi do koncentracije živčanih i osjetnih stanica na prednjem dijelu tijela.
• Cefalizacija omogućuje bolje snalaženje u prostoru.

Koje je osnovno strukturno obilježje Bilateria?

• Osnovno strukturno obilježje Bilateria je troslojna građa tijela.
• Troslojna građa tijela znači da se tijekom zametnog razvitka razvijaju tri zametna listića.
• Vanjski zametni listić naziva se ektoderm.
• Unutarnji zametni listić naziva se endoderm.
• Srednji zametni listić naziva se mezoderm.
• Mezoderm se nalazi između ektoderma i endoderma.
• Iz ektoderma, endoderma i mezoderma razvijaju se organski sustavi.
• Bilateria su triploblastične životinje.
• Plošnjaci su triploblastične životinje.
• Tvrdnja da su plošnjaci triploblastične životinje je točna.

Koje su glavne evolucijske etape u razvoju Bilateria?

• Prva etapa je razvoj organa i organskih sustava.
• Druga etapa je razvoj primarne tjelesne šupljine.
• Primarna tjelesna šupljina naziva se blastocel.
• Treća etapa je razvoj sekundarne tjelesne šupljine.
• Sekundarna tjelesna šupljina naziva se celom.
• Četvrta etapa je pojava kolutićavosti.
• Kolutićavost se naziva metamerija.
• Peta etapa je funkcionalno spajanje kolutića.
• Funkcionalno spajanje kolutića naziva se tagmatizacija.
• Šesta etapa je razvoj drugoustih oblika.
• Šesta etapa uključuje razvoj unutrašnjih kostura.
• Sedma etapa je razvoj svitka.

Kako se iz predaka Bilateria dijele glavne skupine prema tjelesnoj šupljini?

• Iz predaka Bilateria bez kolutićavog tijela razvile su se skupine acelomata.
• Acelomata nemaju pravi celom.
• U acelomate se ubrajaju plošnjaci.
• U acelomate se ubrajaju vrpčari.
• Plošnjaci pripadaju koljenu Platyhelminthes.
• Vrpčari pripadaju koljenu Nemertea.
• Iz predaka Bilateria razvile su se i skupine blastocelomata.
• Blastocelomata imaju primarnu tjelesnu šupljinu.
• U blastocelomate se ubrajaju oblenjaci.
• Iz predaka Bilateria razvili su se i prvousti celomati.
• U prvouste celomate ubrajaju se mekušci.
• U prvouste celomate ubrajaju se kolutićavci.
• U prvouste celomate ubrajaju se člankonošci.
• Iz predaka Bilateria razvili su se i drugousti celomati.
• U drugouste celomate ubrajaju se bodljikaši.
• U drugouste celomate ubrajaju se polusvitkovci.
• U drugouste celomate ubrajaju se svitkovci.

Koja je razlika između acelomata, blastocelomata i celomata?

• Acelomata nemaju pravi celom.
• Kod acelomata prostor između stijenke tijela i unutarnjih organa nije prava tjelesna šupljina.
• Kod acelomata je prostor ispunjen mezenhimom ili parenhimom.
• Plošnjaci su primjer acelomata.
• Vrpčari su primjer acelomata.
• Blastocelomata imaju primarnu tjelesnu šupljinu.
• Primarna tjelesna šupljina blastocelomata naziva se blastocelom.
• Blastocelom nije potpuno obložen mezodermom.
• Blastocelom je ispunjen tekućinom.
• Tekućina u blastocelomu može djelovati kao hidroskelet.
• Oblići su primjer blastocelomata.
• Celomata imaju pravu sekundarnu tjelesnu šupljinu.
• Prava sekundarna tjelesna šupljina naziva se celom.
• Celom je potpuno obložen mezodermom.
• Celom omogućuje bolju organizaciju organa.
• Celom omogućuje učinkovitije kretanje i transport tvari.

Što su Platyhelminthes / plošnjaci?

• Platyhelminthes su plošnjaci.
• Plošnjaci pripadaju skupini Bilateria.
• Plošnjaci su bilateralno simetrične životinje.
• Plošnjaci su triploblastične životinje.
• Plošnjaci su acelomati.
• Plošnjaci imaju nekolutićavo tijelo.
• Plošnjaci nemaju celom.
• Kod plošnjaka je primarna tjelesna šupljina ispunjena mezenhimom.
• Mezenhim je rahlo tkivo mezodermalnog podrijetla.
• Plošnjaci se mogu označiti kao shizocelni acelomati.
• U gradivu je navedeno oko 21 000 vrsta plošnjaka.
• Plošnjaci žive u morima.
• Plošnjaci žive u kopnenim vodama.
• Mnogi plošnjaci su nametnici.
• Plošnjaci su pokretne životinje.

Kakva je tjelesna šupljina kod plošnjaka?

• Plošnjaci nemaju pravi celom.
• Plošnjaci pripadaju acelomatima.
• Primarna tjelesna šupljina plošnjaka je blastocel.
• Blastocel je ispunjen mezenhimom.
• Mezenhim se naziva i parenhim.
• Mezenhim je rahlo tkivo mezodermalnog podrijetla.
• Takvo stanje naziva se shizocel.
• U dokumentima s pitanjima tjelesna šupljina plošnjaka traži se kao shizocel.
• Shizocel znači da je blastocel ispunjen parenhimom.
• Parenhim ispunjava prostor između stijenke tijela i unutarnjih organa.

Kakva je građa tijela plošnjaka?

• Tijelo plošnjaka je dorzoventralno spljošteno.
• Tijelo plošnjaka je bilateralno simetrično.
• Tijelo plošnjaka je nekolutićavo.
• Slobodno živući plošnjaci imaju jednoslojnu trepetljikavu epidermu.
• Nametnički plošnjaci imaju netrepetljikavi pokrovni sloj.
• Netrepetljikavi pokrovni sloj nametničkih plošnjaka naziva se neoderma.
• Ispod epiderme nalaze se slojevi mišića.
• Vanjski sloj mišića je prstenasti.
• Srednji sloj mišića je kosi.
• Unutarnji sloj mišića je uzdužni.
• Prostor između stijenke tijela i unutarnjih organa ispunjava mezenhim.
• Mezenhim sadrži mezenhimske stanice.
• Mezenhim sadrži mišićna vlakna.
• Mezenhim sadrži vezivno tkivo.
• Mezenhim sadrži matične stanice.
• Matične stanice plošnjaka nazivaju se neoblasti.

Što su neoblasti kod plošnjaka?

• Neoblasti su matične stanice plošnjaka.
• Neoblasti se nalaze u mezenhimu.
• Neoblasti su mezenhimske stanice.
• Neoblasti imaju malo citoplazme.
• Neoblasti imaju veliku jezgru.
• Neoblasti mogu migrirati.
• Neoblasti su važni za regeneraciju.
• Regeneracija plošnjaka povezana je s djelovanjem neoblasta i ostalih tkiva.

Kakvo je probavilo plošnjaka?

• Probavilo plošnjaka je aproktno.
• Aproktno probavilo znači da nema crijevni otvor.
• Plošnjaci najčešće imaju samo usni otvor.
• Kod plošnjaka se neprobavljeni ostaci izbacuju kroz isti otvor kroz koji hrana ulazi.
• Kod nekih plošnjaka probavni sustav može biti reduciran.
• Neki plošnjaci uopće nemaju probavni sustav.
• Trakavice nemaju usni otvor.
• Trakavice nemaju probavni sustav.
• Tvrdnja da trakavice imaju dobro razvijeno probavilo nije točna.
• Građa probavila važna je za klasifikaciju virnjaka.

Imaju li plošnjaci dišni i optjecajni sustav?

• Plošnjaci nemaju posebne organe za disanje.
• Plošnjaci nemaju pravi optjecajni sustav.
• Prijenos tvari kod plošnjaka odvija se difuzijom.
• Difuzija je moguća zbog dorzoventralno spljoštenog tijela.
• Spljošteno tijelo povećava odnos površine i volumena.
• Izmjena plinova odvija se preko površine tijela.
• Kod nekih nametničkih oblika hranjive tvari mogu se apsorbirati preko površine tijela.

Što su protonefridiji kod plošnjaka?

• Protonefridiji su strukture za ekskreciju i osmoregulaciju kod plošnjaka.
• U dopuni teksta traži se da su strukture za ekskreciju kod plošnjaka protonefridiji.
• Protonefridijalni sustav sudjeluje u odstranjivanju suvišne vode.
• Protonefridijalni sustav sudjeluje u regulaciji koncentracije vode u tijelu.
• Vršne stanice protonefridija nazivaju se plamene glavice.
• Plamene glavice imaju busen dugačkih trepetljika.
• Udarci trepetljika nalikuju treperenju plamena.
• Plamene glavice skupljaju suvišnu tekućinu iz tkiva.
• Sadržaj protonefridija ulazi u mrežu sabirnih cjevčica.
• Sabirne cjevčice prazne se kroz nefridiopore.
• Slatkovodni virnjaci imaju više protonefridija.
• Neke morske vrste uopće nemaju protonefridije.

Koje skupine pripadaju plošnjacima?

• U plošnjake se ubrajaju Turbellaria.
• Turbellaria su virnjaci.
• U plošnjake se ubrajaju Trematoda.
• Trematoda su metilji.
• U plošnjake se ubrajaju Monogenea.
• Monogenea su jednorodni metilji.
• U plošnjake se ubrajaju Cestoda.
• Cestoda su trakavice.
• U nekim dopunama teksta navedeni su Turbellaria, Trematoda i Cestoda.
• U potpunoj podjeli iz prezentacije navedeni su Turbellaria, Trematoda, Monogenea i Cestoda.

Što je neoderma i kod kojih skupina se javlja?

• Neoderma je pokrovni sustav nametničkih plošnjaka.
• Neoderma je netrepetljikavi pokrovni sloj.
• Neoderma je sincicijski sloj.
• Neoderma nastaje ljuštenjem jednoslojnog trepetljikavog epitela.
• Neoderma je prisutna kod metilja.
• Neoderma je prisutna kod trakavica.
• Neoderma je prisutna kod jednorodnih metilja.
• Trematoda imaju neodermu.
• Cestoda imaju neodermu.
• Monogenea imaju neodermu.
• Virnjaci nemaju neodermu.
• Virnjaci imaju jednoslojnu trepetljikavu epidermu.
• Tvrdnja da virnjaci imaju neodermu nije točna.

Koja je razlika između Cnidaria i Platyhelminthes?

• Cnidaria su žarnjaci.
• Platyhelminthes su plošnjaci.
• Žarnjaci su radijalno simetrične životinje.
• Plošnjaci su bilateralno simetrične životinje.
• Žarnjaci pripadaju skupini Radiata.
• Plošnjaci pripadaju skupini Bilateria.
• Žarnjaci su diploblastične životinje.
• Plošnjaci su triploblastične životinje.
• Žarnjaci imaju dva zametna listića.
• Plošnjaci imaju tri zametna listića.
• Žarnjaci imaju ektoderm i endoderm.
• Plošnjaci imaju ektoderm, mezoderm i endoderm.
• Žarnjaci nemaju centralizirani živčani sustav.
• Plošnjaci pokazuju početnu centralizaciju živčanog sustava.
• Žarnjaci imaju mrežasti živčani sustav.
• Plošnjaci imaju živčane vrpce i ganglije.
• Žarnjaci imaju gastrovaskularnu šupljinu.
• Plošnjaci su acelomati s prostorom ispunjenim parenhimom.
• Žarnjaci imaju žarne stanice.
• Plošnjaci nemaju žarne stanice.
• Kod žarnjaka je česta izmjena polipa i meduze.
• Plošnjaci nemaju polip i meduzu.

Što su Turbellaria / virnjaci?

• Turbellaria su virnjaci.
• Virnjaci pripadaju koljenu Platyhelminthes.
• Virnjaci su uglavnom slobodno živući plošnjaci.
• Virnjaci žive u moru.
• Virnjaci žive u slatkim vodama.
• Virnjaci žive i u vlažnim kopnenim staništima.
• Samo neki virnjaci su nametnici.
• Virnjaci su uglavnom sitni organizmi.
• Tijelo virnjaka je tanko.
• Tijelo virnjaka je dorzoventralno spljošteno.
• Na prednjem dijelu tijela nalazi se glava.
• Na glavi se nalaze mnogobrojna osjetila.
• Na prednjem dijelu tijela nalaze se ocele.
• Na prednjem dijelu tijela nalaze se osjetilne dlačice.
• Na prednjem dijelu tijela nalaze se mirisne jamice.
• Kod nekih virnjaka nalaze se ticala.
• Kod slatkovodnih puzavaca mogu se nalaziti aurikule.
• Aurikule su posebni krpasti nastavci na prednjem dijelu tijela.
• U aurikulama se nalaze brojna osjetila.

Što su aurikule i koja je njihova uloga?

• Aurikule su posebni krpasti nastavci na prednjem dijelu tijela virnjaka.
• Aurikule se nalaze na glavi virnjaka.
• Aurikule su osobito navedene kod slatkovodnih puzavaca.
• U aurikulama se nalaze brojna osjetila.
• Aurikule sudjeluju u osjetu okoliša.
• Aurikule pomažu virnjacima u snalaženju u prostoru.

Kakav je pokrovni sustav virnjaka?

• Virnjake prekriva jednoslojna trepetljikava epiderma.
• Epiderma virnjaka ima pokrovnu ulogu.
• Epiderma virnjaka ima zaštitnu ulogu.
• Trepetljike sudjeluju u kretanju.
• Naziv Turbellaria povezan je s vrtložnim kretanjem čestica uz trepetljikavu epidermu.
• Kod nekih virnjaka epidermalne stanice mogu biti utonule u parenhim.
• Utonule epidermalne stanice mogu tvoriti sincicij.
• Između epidermalnih stanica nalaze se žljezdane stanice.
• Žljezdane stanice luče sluz.
• Sluz održava vlažan pokrov.
• Sluz štiti tijelo od isušivanja.
• Sluz pomaže pri izmjeni plinova.
• Sluz može pomagati pri kretanju.
• Sluz može pomagati pri hvatanju i gutanju plijena.
• Na prednjem dijelu tijela nalazi se nakupina žljezdanih stanica.
• Ta nakupina naziva se frontalna žlijezda.
• Frontalna žlijezda ima ulogu u obrani.
• Frontalna žlijezda ima ulogu u pričvršćivanju.

Što su rabdoidi i rabditi kod virnjaka?

• Rabdoidi su štapićaste uklopine u epidermi virnjaka.
• Rabdoidi se nalaze unutar epiderme.
• Rabdoidi se nakon izbacivanja na površini pretvaraju u mnogo sluzi.
• Rabdoidi tako štite životinju.
• Rabdoidi pomažu zaštiti od isušivanja.
• Rabdoidi pomažu zaštiti od predatora.
• Tvrdnja da se rabdoidi nalaze kod virnjaka u epidermi je točna.
• Rabditi su rabdoidi nastali u žljezdanim stanicama parenhima.
• Rabditi imaju ulogu u oslobađanju štetnih obrambenih tvari.

Kako se virnjaci kreću?

• Virnjaci se kreću pomoću trepetljika epiderme.
• Trepetljike omogućuju klizanje po podlozi.
• Sluz koju luče žljezdane stanice pomaže pri kretanju.
• Mišićni slojevi također sudjeluju u kretanju.
• Kod plošnjaka su ispod epiderme vanjski prstenasti mišići.
• Kod plošnjaka su ispod epiderme srednji kosi mišići.
• Kod plošnjaka su ispod epiderme unutarnji uzdužni mišići.
• Kombinacija trepetljika, sluzi i mišića omogućuje kretanje virnjaka.

Na čemu se temelji podjela Turbellaria?

• Podjela virnjaka temelji se na građi probavila.
• Podjela virnjaka temelji se na složenosti crijeva.
• Građa probavila važna je za klasifikaciju virnjaka.
• Razlikuju se ravnocrijevci.
• Ravnocrijevci imaju ravno crijevo.
• Ravnocrijevci imaju bulbozno ždrijelo.
• Ravnocrijevci nemaju divertikule i bočne nastavke crijeva.
• Razlikuju se trocrijevci.
• Trocrijevci imaju trogranato crijevo.
• Trogranato crijevo ima jednu prednju i dvije stražnje grane.
• Grane trocrijevaca imaju mnoge bočne divertikule.
• Razlikuju se mnogocrijevci.
• Mnogocrijevci imaju središnju crijevnu granu.
• Mnogocrijevci imaju brojne bočne ogranke.
• Razlikuju se bezcrijevci.
• Bezcrijevci su najprimitivniji virnjaci.
• Bezcrijevci nemaju crijevo.
• Kod bezcrijevaca hrana ulazi kroz usta.
• Kod bezcrijevaca se hrana fagocitira u parenhimu pomoću parenhimskih stanica.
• Crijevo virnjaka je neprohodno.
• Virnjaci imaju samo usni otvor.
• Ostaci hrane izbacuju se istim putem.

Kako izgleda ekskrecijski sustav virnjaka?

• Virnjaci su amoniotelične životinje.
• Većina amonijaka odstranjuje se difuzijom preko površine tijela.
• Manji dio amonijaka odstranjuje se kroz protonefridije.
• Glavna funkcija protonefridija je odstranjivanje vode.
• Glavna funkcija protonefridija je regulacija koncentracije vode u tijelu.
• Vršne stanice protonefridija nazivaju se plamene glavice.
• Svaka plamena glavica okružuje busen dugačkih trepetljika.
• Udarci trepetljika podsjećaju na treperenje plamena.
• Plamene glavice skupljaju suvišnu tekućinu.
• Plamene glavice skupljaju amonijak iz tkiva.
• Sadržaj vršnih stanica ulazi u mrežu sabirnih cjevčica.
• Sabirne cjevčice prazne se kroz nefridiopore.
• Slatkovodni virnjaci imaju više protonefridija.
• Neke morske vrste uopće nemaju protonefridije.

Koje su najvažnije T/N tvrdnje za uvod u Platyhelminthes i Turbellaria?

• Tvrdnja da su plošnjaci triploblastične životinje je točna.
• Tvrdnja da plošnjaci imaju bilateralno simetrično tijelo je točna.
• Tvrdnja da plošnjaci imaju celom nije točna.
• Plošnjaci nemaju celom.
• Tvrdnja da je tjelesna šupljina plošnjaka ispunjena parenhimom je točna.
• Tvrdnja da su strukture za ekskreciju kod plošnjaka protonefridiji je točna.
• Tvrdnja da je probavilo plošnjaka neprohodno ili aproktno je točna.
• Tvrdnja da je građa probavila važna za klasifikaciju virnjaka je točna.
• Tvrdnja da virnjaci imaju neodermu nije točna.
• Virnjaci imaju jednoslojnu trepetljikavu epidermu.
• Neodermu imaju Trematoda, Cestoda i Monogenea.
• Tvrdnja da se rabdoidi nalaze kod virnjaka u epidermi je točna.
• Tvrdnja da su Turbellaria isključivo slatkovodni organizmi nije točna.
• Turbellaria žive u moru, slatkim vodama i vlažnim kopnenim staništima.
• Tvrdnja da trakavice imaju dobro razvijeno probavilo nije točna.
• Trakavice nemaju probavni sustav.
• Tvrdnja da virnjaci imaju neprohodno probavilo je točna.
• Tvrdnja da probavilo virnjaka počinje ustima na trbušnoj strani tijela je točna.
• Tvrdnja da su virnjaci dvospolci je točna.
• Tvrdnja da se virnjaci mogu nespolno razmnožavati poprečnim dijeljenjem je točna.

Kakvo je probavilo virnjaka?

• Virnjaci su predatori i strvinari.
• Probava kod virnjaka počinje ustima.
• Usta se nalaze na trbušnoj strani tijela.
• Na usta se nastavlja ždrijelo.
• Kod bezcrijevaca je ždrijelo jednostavno.
• Kod bezcrijevaca je ždrijelo trepetljikavo.
• Kod ostalih skupina virnjaka ždrijelo je mišićavo.
• Kod trocrijevaca i mnogocrijevaca ždrijelo je u obliku isprugane mišićave cijevi.
• Ždrijelo leži u ždrijelnom džepu.
• Tijekom hranjenja slobodni kraj ždrijela izvrne se kroz usta.
• Bezcrijevci nemaju crijevo.
• Kod bezcrijevaca hrana kroz usta ulazi u središnji parenhim.
• Kod bezcrijevaca hranu fagocitiraju parenhimske stanice.
• Kod ostalih virnjaka crijevo je jednostavnija ili složenija vreća.
• Stijenka crijeva građena je od jednog sloja stanica.
• U stijenci crijeva nalaze se fagocitne stanice.
• U stijenci crijeva nalaze se enzimatske stanice.
• Crijevo virnjaka je neprohodno.
• Virnjaci imaju samo usni otvor.
• Usni otvor služi i za izbacivanje neprobavljenih ostataka.
• Probava hrane je najprije ekstracelularna.
• Probava hrane zatim je intracelularna.

Koja osjetila imaju virnjaci?

• Na prednjem dijelu tijela virnjaka nalazi se glava.
• Glava virnjaka nosi brojna osjetila.
• Na prednjem dijelu tijela virnjaka nalaze se ocele.
• Ocele su osjetila za svjetlost.
• Na prednjem dijelu tijela nalaze se osjetilne dlačice.
• Na prednjem dijelu tijela nalaze se mirisne jamice.
• Kod nekih virnjaka nalaze se ticala.
• Kod slatkovodnih puzavaca nalaze se aurikule.
• Aurikule su posebni krpasti nastavci.
• Aurikule sadrže brojna osjetila.
• Osjetila su važna za snalaženje virnjaka u prostoru.
• Osjetila su povezana s cefalizacijom kod bilateralnih životinja.

Kakav je živčani sustav plošnjaka / virnjaka?

• Kod plošnjaka se javlja početna centralizacija živčanog sustava.
• Centralizacija živčanog sustava povezana je s bilateralnom simetrijom.
• Centralizacija živčanog sustava povezana je s cefalizacijom.
• Cefalizacija znači koncentraciju živčanih i osjetnih stanica na prednjem dijelu tijela.
• Živčani sustav plošnjaka razvijeniji je nego kod žarnjaka.
• Žarnjaci imaju difuznu živčanu mrežu.
• Plošnjaci imaju živčane vrpce i ganglije.
• Kod plošnjaka se živčani sustav povezuje s razvojem glave i osjetila.
• Kod virnjaka se osjetila nalaze pretežno na prednjem dijelu tijela.
• Prednji dio tijela s osjetilima omogućuje bolje snalaženje u okolišu.

Kako se razmnožavaju virnjaci?

• Virnjaci se mogu razmnožavati nespolno.
• Nespolno razmnožavanje odvija se poprečnim dijeljenjem tijela.
• Virnjaci imaju sposobnost regeneracije.
• Regeneraciju omogućuje interakcija između neoblasta i ostalih tkiva.
• Virnjaci se razmnožavaju i spolno.
• Virnjaci su dvospolci.
• Dvospolci se nazivaju hermafroditi.
• Bezcrijevci imaju diferencirane gonade.
• Bezcrijevci imaju razvijen spolni sustav.
• Iz spermatogonija nastaju spermiji.
• Iz oogonija nastaju jajne stanice.
• Spolne stanice mogu se izbacivati kroz usta.
• Spolne stanice mogu se izbacivati kroz privremene pukotine na tijelu.
• Muški spolni sustav uključuje sjemenike.
• Kod trocrijevnih virnjaka sjemenika ima više.
• Kod trocrijevnih virnjaka postoje tanki kanalići.
• Tanki kanalići nazivaju se vasa efferentia.
• Kod trocrijevnih virnjaka postoje dva sjemenovoda.
• Sjemenovod se naziva vas deferens.
• Kod ravnocrijevaca mogu postojati dva sjemenika.
• Svaki sjemenik kod ravnocrijevaca može imati svoj sjemenovod.
• Sjemenovodi se spajaju u zajedničku odvodnu cijev.
• Na kraju zajedničke odvodne cijevi nalazi se kopulatorni aparat.
• Cirrus je kraj muške spolne cijevi koji se može izvrnuti na površinu tijela.
• Penis se može ispružiti na površinu tijela.
• Uz sjemenovod se nalazi sjemeni mjehurić.
• Sjemeni mjehurić naziva se vesicula seminalis.
• U sjemenom mjehuriću skupljaju se spermatozoidi prije kopulacije.
• Ženska spolna organizacija može uključivati jajnik.
• Jajnik se naziva ovarij.
• Kod bezcrijevaca i mnogocrijevaca ovarij stvara endocitelna jaja.
• Kod odvedenijih virnjaka jaja su razdijeljena na germanij i vitelarij.
• Germanij služi za produkciju jaja.
• Vitelarij ili žumanjčište služi za produkciju vitelocita.
• Vitelociti su žumanjčane stanice.
• Kod takvih oblika nastaje začahureno jaje sa žumanjčanim stanicama.
• Jaja jajovodom dospijevaju do komorice za pohranu spermija.
• Ta komorica naziva se kopulatorna vrećica.
• Ta komorica naziva se i sjemeno spremište.
• Neki virnjaci imaju i plodnicu.

Koja je razlika između endolecitelnih i ektolecitelnih jaja?

• Endolecitelna jaja imaju žumanjak unutar citoplazme jajne stanice.
• Kod endolecitelnih jaja embrij koristi hranjive tvari izravno iz jajne stanice.
• Endolecitelna jaja spominju se kod primitivnijih virnjaka.
• Ektolecitelna jaja imaju žumanjak pohranjen u zasebnim žumanjčanim stanicama.
• Žumanjčane stanice nazivaju se vitelociti.
• Kod ektolecitelnih jaja žumanjak je odvojen od same jajne stanice.
• Kod odvedenijih virnjaka postoje odvojeni germanij i vitelarij.
• Germanij proizvodi jajne stanice.
• Vitelarij proizvodi žumanjčane stanice.
• Ektolecitelna jaja povezana su s razdvojenim jajnicima i žumanjčištima.