GEODEZIJA - pitanja za 2. kolokvij

Što je to metar?

Metar je duljina puta koju svijetlost prijeđe u vakuumu za trajanja intervala 1 / 299 792 458 sekundi.

O kojim elementima ovisi način mjerenja dužina?

Ovisi o uvjetima na terenu, zahtijevanoj točnosti, raspoloživim instrumentarijem, itd.

Navedi dva osnovna načina određivanja duljina.

Dužine se određuju na dva osnovna načina:

1)  Neposredno (direktno)

2) Posredno (indirektno)

 

Kako se duljine mogu odrediti posredno (indirektno)?

Posredno (indirektno): 

1)  elektroničkim daljinomjerom

2)  optičkim daljinomjerom

3) primjenom sinusova, kosinusova ili tangensova poučka 

4)  primjenom GPS tehnologije

Na čemu se zasniva princip elektroničkog mjerenja duljina?

Princip elektroničkog mjerenja duljina zasniva se na mjerenju vremena koje je potrebno elektromagnetskom valu za prijelaz mjerene dužine u oba smjera.

Navedi tri osnovna načina mjerenja dužina.

1)  mehaničko 

2)  optičko 

3)  elektroničko

Navedi nedostatke mehaničkog mjerenja dužina.

Nedostaci ove metode pojavljuju se zbog konfiguracije terena i svih prepreka koji se na terenu nalaze.

Kakav je to daljinomjerni ili paralaktički trokut?

Daljinomjerni ili paralaktički trokut je trokut koji se koristi pri mjerenju dužina optičkim daljinomjerima. U njemu je poznata ili mjerena jedna stranica te su poznata ili mjerena dva kuta, pa se pomoću tih podataka i formule može izračunati nepoznata duljina d.

Kako dijelimo optičke daljinomjere?

1) daljinomjeri s bazom na cilju 

2) daljinomjeri s bazom na stajalištu

Navedi osnovnu formulu (i značenje korištenih kratica) za mjerenje duljina Reichenbacheovim daljinomjerom.

D = Kl + k          k = f1 + a

l- razlika očitanja na letvi

K – multiplikacijska konstanta, K = 100

k-adicijska konstanta

f1 - žarišna daljina objektiva

a - udaljenost glavne ravnine objektiva od vertikalne osi instrumenta

Navedi vrste kuteva.

1) Prostorni (mjeren u proizvoljnoj ravnini) 

2) Vertikalni (kut čiji krakovi leže u vertikalnoj ravnini) 

3)  Horizontalni (ortogonalna projekcija prostornog kuta u horizontalnu ravninu, krakovi tog kuta leže u horizontalnoj ravnini

Kakav je to visinski kut?

Visinski kut je kut između horizontale i pravca vizure prema ciljanoj ili zadanoj točki.

Kakav je to zenitni kut?

Zenitni kut je kut između vertikale i pravca vizure prema zadanoj točki.

Navedi podjelu teodolita prema točnosti.

1)  teodoliti visoke točnosti ≤ 0,2 mgon ≈ 0,6",

2)  teodoliti veće točnosti ≤ 0,6 mgon ≈ 2", 

3)  teodoliti srednje točnosti ≤ 2,0 mgon ≈ 6", 

4)   teodoliti manje točnosti ili jednostavni teodoliti ≤ 8,0 mgon ≈ 25", (1 mgon = 3,24")

Navedi podjelu teodolita prema građi.

1)  Mehanički teodoloti

2)  Optički teodoliti

3)  Elektronički teodoliti

Navedi dijelove optičkog teodolita.

Donji nepokretni (nepomični) dio: 

• podnožna ploča s tri podnožna (položajna) vijka (14)

• horizontalni krug (limb)       

• repeticijski uređaj (11)

Gornji pomični dio (alhidada):

• kućište s nosačem durbina i durbin   

• vertikalna i horizontalna osovina

• ertikalni krug (limb)  

• kočnice alhidade i durbina (9 i 8)  

• vijci za fino pomicanje alhidade i durbina (12 i 13)  

• alhidadne libele - cijevna (7) i dozna (kružna)  

• sprava za očitanje hz i v kruga (4)  

• optički visak (10)

  Opiši horizontalni krug (limb).

Horizontalni krug (limb) je metalni ili stakleni krug s nanesenom podjelom u stupnjevima (seksagezimalna podjela od 0° do 360°) ili gonima (gradusna ili centezimalna podjela od 0g do 400g). Graduirani dio kruga nazivamo limb. Dijelovi stupnja očitavaju se pomoću uređaja za očitanje. Središtem horizontalnog kruga prolazi vertikalna os tedolita. Pri mjerenju teodolitom horizontalni krug je nepokretan (miruje).

Opiši vertikalni krug (limb).

Vertikalni krug ili limb je metalni ili stakleni krug s nanesenom podjelom u stupnjevima (seksagezimalna podjela od 0° do 360°) ili gonima. Zauzima vertikalan položaj u prostoru. Čvrsto je spojen s durbinom i okreće se zajedno s njim oko horizontalne osi. Središtem vertikalnog kruga prolazi horizontalna os teodolita.

  Za što služi repeticijski uređaj?

Repeticijski uređaj (kočnica horizontalnog kruga) služi za izdizanje horizontalnog kruga i njegovo rotiranje zajedno s alhidadom (pri tome se očitanje ne mijenja) i dovođenje horizontalnog kruga u određeni pravac ili smjer (traženi pravac u prostoru može namjestiti željeno očitanje horizontalnog kruga).

Opiši prvi položaj durbina.

Prvi položaj durbina (teodolita) je kad se pri viziranju na neku točku vertikalni krug nalazi s lijeve strane (KL – krug lijevo).

Opiši drugi položaj durbina.

Drugi položaj durbina (teodolita) je kad se vertikalni krug nalazi s desne strane pri viziranju na neku točku (KD – krug desno).

Navedi osi teodolita.

1)    Vertikalna ili glavna os VV 

2)     Horizontalna os HH 

3)    Vizurna ili kolimacijska os KK 

4)     Os alhidadne libele LL

Što je to fokusiranje?

Fokusiranje dovođenje slike predmeta u ravninu jasnog viđenja ( izoštravanje slike predmeta).

Što je to dioptriranje?

Dioptriranje dovođenje nitnog križa u ravninu jasnog viđenja ( izoštravanje slike nitnog križa).

  Navedi konstrukcijske uvjete teodolita.

• LL ┴ VV – os alhidadne libele okomita na vertikalnu ili glavnu os

• KK ┴ HH – vizurna (kolimacijska) os okomita na horizontalnu (nagibnu) os

• HH ┴ VV – horizontalna (nagibna) os okomita na vertikalnu (glavnu) os

• KV ≡ VV – vizurna os optičkog viska identična je s vertikalnom osi

Opiši postupak ispitivanja i rektifikacije uvjeta vertikalne osi.

Cijevna libela se postavi u smjer dva podnožna vijka i njima se navrhuni, nakon toga okrenemo alhidadu za 180˚ i promatramo mjehur libele. Ako mjehur libele vrhuni uvjet je ispunjen.

Postupak ispravljanja (rektifikacija): Ako mjehur libele ne vrhuni (odstupa od položaja vrhunjenja), tada polovicu otklona mjehura ispravljamo podnožnim vijcima u smjeru kojih je libela postavljena, a drugu polovicu korekcijskim vijcima libele.

Navedi metode mjerenja kutova.

Metode mjerenja kutova su: 

1)     Obična ili jednostavna metoda 

2)     Girusna metoda 

3)     Schreiberova

 

O čemu treba voditi računa prilikom izbora mjesta za postavljanje poligonskih točaka?

Pri izboru mjesta za postavljanje poligonskih točaka treba voditi računa o slijedećem: 

1)   da je moguće što točnije mjerenje pravaca (kutova) na njima, 

2) da je moguće što točnije mjerenje dužina poligonskih strana, 

3)   da točno posluže svrsi postavljanja, 

4)   da su zaštićene od uništenja, 

5)   da poligonski vlak ima određeni oblik

6)   da dužine poligonskih strana budu približno iste, ne kraće od 50m ni duže od 400m

Navedi vrste poligonskih vlakova.

Prema načinu vezanja i orijentacije na postojeću mrežu razlikujemo:

1)    obostrano priključene

2)     Zatvorene 

3)  slijepe poligonske vlakove

Kako nastaje poligonska mreža?

Poligonska mreža nastaje ako više poligonskih vlakova povežemo u cjelinu.

Kakva je to čvorna točka?

Ako se u jednoj poligonskoj točki sustiču tri ili više poligonskih vlakova, koji polaze od trigonometrijskih točaka, tada se takva točka naziva čvorna točka.

Što je sve potrebno za određivanje položaja poligonskih točaka?

Za određivanje položaja poligonskih točaka potrebno je izmjeriti sve poligonske kutove, poligonske stranice i odrediti smjerne kutove u početnoj i završnoj triangulacijskoj točki na jednu ili više veznih točaka poznatih po koordinatama.

Prema kojoj formuli se računa smjerni kut prve stranice vlaka? (Opiši značenje korištenih kratica)

Prema kojoj forumuli se računa završni smjerni kut? (Opiši značenje korištenih kratica)

Kako se određuje kutna nesuglasica kod poligonskog vlaka?

Prema kojoj formuli se računa linearno odstupanje vlaka? (Opiši značenje korištenih kratica)

O čemu ovise popravke koordinatnih razlika kod poligonskog vlaka?

Popravke koordinatnih razlika ovise o duljini poligonske strane