Sociologija i njezin predmet

Flashkartice za ponavljanje temeljnih socioloških pojmova, znanstvenih načela i odnosa sociologije s pravom te drugim društvenim znanostima.

Sociologija

Znanstveni pristup i disciplina koja proučava društvo, društvene grupe i društvena ponašanja ljudi, te se zasniva na sustavnom empirijskom istraživanju.

Društvo

Svaka ljudska populacija koja ima visok stupanj političke autonomije, a članovi su angažirani u širokoj mreži kooperativnih aktivnosti.

Metodološki nacionalizam

Pristup u povijesti sociologije koji dominantno proučava društva unutar zadanih državnih i nacionalnih granica.

Društvena grupa

Dvoje ili više ljudi koji održavaju stabilan odnos u vremenu, dijele određeni identitet i imaju osjećaj pripadanja grupi.

Primarne društvene grupe

Manje i bliskije grupe u kojima članovi ostvaruju bliske odnose, poput obitelji, grupe prijatelja ili skupine zaposlenika.

Sekundarne društvene grupe

Veće grupe u kojima su interakcija i osjećaj pripadanja slabiji, poput udruga, sindikata i religijskih zajednica.

Društvena činjenica

Pojam prema Durkheimu koji označava da su naše individualne odluke pod utjecajem društvenih čimbenika.

Društveni problem

Svaka pojava ili stanje koje ima društvene uzroke i izaziva društvene posljedice, poput siromaštva, nasilja i kriminala.

Sociološka imaginacija

Pojam Charlesa Wrighta Millsa koji označava sposobnost sagledavanja osobnog problema u široj društvenoj perspektivi i kontekstu strukturnih procesa i promjena.

Diskurs individualizacije

Koncept Z. Baumana prema kojemu je pojedinac sam sebi dovoljan, što znači da je sam kriv za svoje nevolje, ali i zaslužan za sve svoje uspjehe.

Vjerovanje

Prihvaćanje postojanja nečega što nije dokazivo ili prihvaćanje tvrdnji koje iznosi neki autoritet.

Zdravorazumske istine

„Istine” u koje vjerujemo jer većina članova društva u kojem živimo u njih vjeruje, a koje se razlikuju od društva do društva i nisu znanstvene istine.

Sustavno promatranje

Princip znanosti usmjeren na traženje pravilnosti koje se nastoje objasniti pomoću uzročno-posljedičnih veza u obliku teorija.

Organizirani skepticizam

Princip znanosti prema kojemu je sve podložno sumnji, promatranju i preispitivanju jer se društvo neprekidno mijenja.

Javni proces

Princip znanosti koji nalaže da proces dolaženja do znanja mora biti javan kako bi se istraživanja mogla provjeravati i ponavljati.

Ekonomija

Znanost koja se bavi analizom proizvodnje, distribucije i potrošnje dobara i usluga te istražuje novac, nadnice i zaposlenost.

Politička znanost

Znanstveno proučavanje političke sfere društva, uključujući odnose među strankama, odnose moći u državi i glasanje na izborima.

Antropologija

Znanost koja se bavi kulturom, strukturom i ponašanjem jednostavnih, predindustrijskih i plemenskih društava.

Psihologija

Znanost koja proučava pojedinca, odnosno unutrašnje procese individue poput socijalizacije i devijantnosti.

Pravo

Pisani normativni sustav koji se primjenjuje u regulaciji društva.

Pravna znanost

Znanstvena disciplina koja proučava formalnu konzistenciju prava.

Sociologija prava

Grana sociologije usmjerena na društvenu uvjetovanost prava, koja promatra pravo kao društvenu instituciju, regulatorni mehanizam i instrument društvenih grupa.