1/24
Kartice sa ključnim pojmovima iz biologije koje obuhvataju osnove genetike, građu hromosoma, Mendelove zakone, nukleinske kiseline, te muški i ženski reproduktivni sistem.
Hromosomi
Nasljedni materijal u obliku nitastih tvorevina smještenih u jedru ćelije, čija je uloga prenošenje i osiguravanje tačne raspodjele nasljednih informacija tokom ćelijske diobe.
Centromera
Primarno suženje na hromosomu koje povezuje hromatide.
Hromosomska garnitura
Skup hromosoma karakterističan za pojedinačnu vrstu organizma, koji može biti diploidan (2n) u tjelesnim ćelijama ili haploidan (n) u spolnim ćelijama.
Homologi hromosomi
Parovi hromosoma koji su slični po obliku i veličini, pri čemu jedan potiče od oca, a drugi od majke.
Autozomi
Tjelesni hromosomi kojih čovjek ima ukupno 22 para u svojoj hromosomskoj garnituri.
Heterozomi
Spolni hromosomi različiti po izgledu i građi koji određuju spol djeteta; kod žene čine par XX, a kod muškarca par XY.
Kariogram
Skup hromosoma ćelije prikazan po obliku i veličini, sistematizovan u parove.
Kariotip
Skup svih hromosoma unutar ćelije koji nisu razvrstani u parove.
Sperma
Tekućina sastavljena od sekreta prostate u kojoj se kreću spermatozoidi.
Djevičnjak (himen)
Tanka opna smještena na samom ulazu u rodnicu.
Jajnici
Ženske spolne žlijezde koje imaju i unutrašnje i vanjsko lučenje te stvaraju jajne ćelije.
Jajovodi
Cjevasti kanali čija je funkcija provođenje jajne ćelije od jajnika do maternice.
Maternica
Mišićni unutrašnji spolni organ žene čija je uloga prihvatanje oplođene jajne ćelije i osiguravanje razvoja zametka tokom cijele trudnoće.
Pubertet
Razdoblje fizičkog i psihičkog sazrijevanja reproduktivnog sistema, koje se kod djevojčica javlja u dobi od 11 do 13 godina, a kod dječaka od 13 do 15 godina.
Sjemenici (testisi)
Muški spolni organi čija je primarna uloga stvaranje muških spolnih ćelija — spermatozoida.
Mošnice (skrotum)
Kožna vrećica u kojoj su smješteni sjemenici izvan tijela radi osiguravanja niže temperature neophodne za sazrijevanje spermatozoida.
Naslijeđene osobine
Karakteristike organizma determinisane genima koje se prenose s roditelja na potomstvo, kao što su prirodna boja očiju, boja kose i oblik nosa ili ušne resice.
Modifikacije
Nenasljedne promjene fenotipa nastale isključivo pod uticajem vanjske sredine, poput tamnjenja kože na suncu ili slabijeg rasta biljaka u odsustvu svjetlosti.
Mutacije
Nasljedne promjene u strukturi ili sastavu nasljednog materijala (genima), koje mogu dovesti do stanja poput albinizma ili različite boje očiju.
Deoksiribonukleinska kiselina (DNK)
Dvolančani molekul koji trajno čuva genetičke informacije (gene) za izgradnju proteina i služi kao matrica za sintezu RNK.
Ribonukleinska kiselina (RNK)
Jednolančani molekul koji prenosi genetičku informaciju iz jedra u citoplazmu i određuje redoslijed aminokiselina tokom biosinteze proteina.
Dominantni homozigot
Genotip koji se sastoji od dva jednaka dominantna alela za određeno svojstvo (AA).
Recesivni homozigot
Genotip sastavljen od dva jednaka recesivna alela (aa), pri čemu se recesivno svojstvo fenotipski ispoljava.
Heterozigot
Organizam ili genotip koji posjeduje dva različita alela za isto svojstvo (Aa).
Albinizam
Nasljedni poremećaj nastao mutacijom u nasljednom materijalu koji se manifestuje nedostatkom sinteze pigmenta.