1/48
Kompletan set anatomskih kartica sa definicijama mišića podlakta, mišića šake, fascija gornjeg ekstremiteta, koštano-vezivnih kanala, tetivnih omotača i početnog dela aksilarne arterije.
Mišići podlakta (Opšta podela i lože)
Ukupno 20 mišića koji okružuju obe kosti podlakta; fascija podlakta, međukoštana opna i međumišićna pregrada dele ih na prednju ložu (compartimentum antebrachii anterius s. flexorum) i zadnju ložu (compartimentum antebrachii posterius s. extensorum).
M. pronator teres
Mišić površnog sloja prednje grupe podlakta sa dve glave (caput humerale i caput ulnare) između kojih prolazi n. medianus; završava na tuberositas pronatoria radijusa i deluje kao pronator i pomoćni fleksor podlakta.
M. flexor carpi radialis
Mišić površnog sloja prednje grupe podlakta koji polazi sa epicondylus medialis humeri, a distalno se pripaja na bazi os metacarpale II; inerviše ga n. medianus, vrši fleksiju i abdukciju šake i gradi unutrašnju ivicu žleba pulsa.
Sulcus pulsus (Žleb pulsa)
Žleb u donjoj trećini podlakta čiju unutrašnju ivicu čini tetiva m. flexor carpi radialis-a, spoljašnju ivicu tetiva m. brachioradialis-a, a u čijem se dnu pipa puls a. radialis.
M. palmaris longus
Mišić prednje grupe podlakta čija duga tetiva prolazi ispred retinaculum musculorum flexorum i prelazi u aponeurosis palmaris; inerviše ga n. medianus, zateže palmarnu aponevrozu i fleksor je šake, a nedostaje kod 7% ljudi.
M. flexor carpi ulnaris
Mišić prednje grupe podlakta sa dve glave (caput humerale i caput ulnare) koji se distalno vezuje za os pisiforme; inerviše ga n. ulnaris, a deluje kao fleksor i aduktor šake.
M. flexor digitorum superficialis
Površni pregibač prstiju koji polazi sa caput humeroulnare i caput radiale; njegove četiri tetive se dele na po dva jezička na srednjim falangama II do V prsta (perforirani fleksor), a inerviše ga n. medianus.
M. flexor digitorum profundus
Duboki pregibač prstiju čije četiri tetive prolaze kroz rascepe tetiva površnog fleksora i pripajaju se na bazama distalnih članaka II do V prsta; snopove za II i III prst inerviše n. medianus, a za IV i V prst n. ulnaris.
M. flexor pollicis longus
Mišić dubokog sloja prednje grupe podlakta koji polazi sa facies anterior radii i membrana interossea antebrachii, a završava na bazi distalnog članka palca; inerviše ga n. medianus i fleksor je distalnog članka i palca u celini.
M. pronator quadratus
Četvrtasta mišićna ploča u dubokom sloju prednje grupe koja poprečno spaja donje četvrtine ulne i radijusa; inerviše ga n. medianus i predstavlja glavnog pronatora podlakta koji započinje pokret.
Spoljašnja grupa mišića podlakta
Grupa mišića na radijalnoj ivici podlakta koja topografski pripada spoljašnjem delu zadnje lože (pars lateralis); čine je m. brachioradialis, m. extensor carpi radialis longus i m. extensor carpi radialis brevis, a sve ih oživčava n. radialis.
M. brachioradialis
Mišić spoljašnje grupe koji polazi sa crista supraepicondylaris lateralis humeri i završava na processus styloideus radii; inerviše ga n. radialis, a vrši fleksiju podlakta u lakatnom zglobu.
M. extensor carpi radialis longus
Mišić spoljašnje grupe koji polazi sa crista supraepicondylaris lateralis humeri i završava na zadnjoj strani baze os metacarpale II; inerviše ga n. radialis, a deluje kao ekstenzor i abduktor šake.
M. extensor carpi radialis brevis
Mišić spoljašnje grupe koji polazi sa epicondylus lateralis humeri i završava na zadnjoj strani baze os metacarpale III; inerviše ga r. profundus n. radialis, a vrši ekstenziju i abdukciju šake.
M. extensor digitorum
Mišić površnog sloja zadnje grupe podlakta koji polazi sa epicondylus lateralis humeri i sa četiri tetive se završava trokrakim pripojima na falangama II do V prsta; inerviše ga r. profundus n. radialis i ekstenzor je prstiju.
Connexus intertendinei
Kose vlaknaste trake koje u donjoj polovini zadnje strane šake međusobno povezuju tetive m. extensor digitorum-a i ujednačavaju njihovo povlačenje.
M. extensor digiti minimi
Mišić površnog sloja zadnje grupe podlakta koji polazi sa epicondylus lateralis humeri i priključuje se tetivi ekstenzora za peti prst; inerviše ga r. profundus n. radialis i ekstenzor je malog prsta.
M. extensor carpi ulnaris
Mišić površnog sloja zadnje grupe sa caput humerale i caput ulnare koji završava na gornjem okrajku os metacarpale V; inerviše ga r. profundus n. radialis i vrši ekstenziju i adukciju šake.
M. anconeus
Mali trouglasti mišić na zadnjoj strani zgloba lakta koji polazi sa epicondylus lateralis humeri i završava na gornjoj četvrtini facies posterior ulnae; inerviše ga n. radialis i pomaže m. triceps brachii-u pri opružanju podlakta.
M. supinator
Mišić dubokog sloja zadnje grupe koji polazi sa epicondylus lateralis humeri i crista m. supinatoris ulnae, obavija radijus i završava na facies lateralis radii; inerviše ga r. profundus n. radialis i glavni je supinator podlakta.
M. abductor pollicis longus
Mišić dubokog sloja zadnje grupe koji polazi sa zadnje strane radijusa, ulne i interosealne membrane, a završava na spoljašnjoj strani baze os metacarpale I; inerviše ga r. profundus n. radialis i abdukuje palac i šaku.
M. extensor pollicis brevis
Mišić dubokog sloja zadnje grupe koji polazi sa facies posterior radii i interosealne membrane i završava na bazi proksimalnog članka palca; inerviše ga r. profundus n. radialis i opruža prvi članak palca.
M. extensor pollicis longus
Mišić dubokog sloja zadnje grupe koji polazi sa facies posterior ulnae i interosealne membrane, a završava na bazi distalnog članka palca; inerviše ga r. profundus n. radialis i vrši ekstenziju celog palca i adukciju ka II metakarpalnoj kosti.
M. extensor indicis
Mišić dubokog sloja zadnje grupe podlakta koji polazi sa zadnje strane ulne i interosealne membrane i završava na zadnjoj strani kažiprsta; inerviše ga r. profundus n. radialis i deluje kao ekstenzor kažiprsta.
Anatomska burmutica
Trouglasto udubljenje ispod donjeg okrajka radijusa čiju spoljašnju ivicu grade tetive m. abductor pollicis longus i m. extensor pollicis brevis, unutrašnju ivicu tetiva m. extensor pollicis longus, a dnom prolazi a. radialis.
Teniski lakat
Pojava bolne osetljivosti u predelu lateralnog epikondila humerusa usled degenerativnih promena zajedničkog pripoja površnih mišića ekstenzora podlakta (npr. pri bekhend udarcu ili radu alatom).
Golferski lakat
Bolna osetljivost u predelu medijalnog epikondila humerusa uzrokovana degenerativnim promenama na zajedničkom pripoju mišića fleksora podlakta, tipična za igrače golfa.
Mišići tenara (Thenar)
Spoljašnja grupa od četiri mišića palca (m. abductor pollicis brevis, m. flexor pollicis brevis, m. opponens pollicis, m. adductor pollicis) koji omogućavaju kompleksne kretnje palca, na koje otpada 40% funkcije šake.
M. opponens pollicis
Mišić tenara koji polazi sa os trapezium i retinaculum musculorum flexorum, a završava na os metacarpale I; inerviše ga n. medianus i suprotstavlja vrh palca jagodicama ostalih prstiju.
M. adductor pollicis
Mišić tenara sa kosom (caput obliquum) i poprečnom glavom (caput transversum); završava na proksimalnom članku palca, inerviše ga n. ulnaris i povlači palac prema kažiprstu.
Mišići hipotenara (Hypothenar)
Unutrašnja grupa od četiri mišića malog prsta (m. palmaris brevis, m. abductor digiti minimi, m. flexor digiti minimi brevis, m. opponens digiti minimi); sve ih inerviše n. ulnaris.
Mm. lumbricales
Četiri crvolika mišića koji polaze sa tetiva m. flexor digitorum profundus-a i vezuju ih za tetive ekstenzora i baze falangi; I i II inerviše n. medianus, a III i IV n. ulnaris; vrše fleksiju prvog i ekstenziju drugog i trećeg članka prstiju.
Mm. interossei palmares
Tri dlanska međukoštana mišića koji polaze sa II, IV i V kosti doručja; inerviše ih n. ulnaris i vrše adukciju odgovarajućih prstiju ka srednjem prstu, fleksiju MCP zglobova i ekstenziju interfalangealnih zglobova.
Mm. interossei dorsales
Četiri dvoperasta međukoštana mišića doručja; inerviše ih n. ulnaris i vrše širenje (abdukciju) II, III i IV prsta u odnosu na srednju osovinu šake (srednji prst), uz fleksiju MCP i ekstenziju IP zglobova.
Fascia clavipectoralis
Fascija koja obavija m. pectoralis minor i m. subclavius, a perforirana je otvorima kroz koje prolaze v. cephalica, a. thoracoacromialis i n. pectoralis lateralis.
Fascia axillaris
Fascija koja zatvara bazu fossa axillaris, pruža se od donje ivice m. pectoralis major-a do donje ivice m. latissimus dorsi i m. teres major-a; na krajevima je zadebljana, a u sredini istanjena za prolaz kožnih sudova i živaca.
Fascia brachii
Fascija nadlakta koja obavija njegove mišiće i u frontalnoj ravni šalje septum intermusculare brachii mediale i laterale do ivica humerusa, deleći nadlakat na prednju i zadnju ložu.
Aponeurosis palmaris
Trouglasta sedefasta vezivna ploča u sredini dlana čiji vrh nastavlja tetivu m. palmaris longus-a; njena sagitalna vlakna i pregrade dele dlan na spoljašnju, srednju i unutrašnju ložu.
Dipitrenova (Dupuytren) kontraktura
Progresivna fibroza palmarne aponevroze koja izaziva skraćivanje njenih vezivnih traka, što dovodi do trajne fleksije proksimalnih i srednjih članaka prstiju bez mogućnosti njihovog opružanja.
Canalis carpi (Kanal ručja)
Koštano-vezivni kanal koji grade sulcus carpi i retinaculum musculorum flexorum; sagitalna pregrada ga deli na spoljašnji manji deo (za tetivu m. flexor carpi radialis) i veći unutrašnji deo (tetive fleksora prstiju i n. medianus).
Retinaculum musculorum flexorum
Snažno zadebljanje fascije podlakta debljine oko 5mm, dužine i širine 2,5−3cm, koje se pripaja na tuberculum ossis scaphoidei et trapezii spolja, a unutra na os pisiforme i hamulus ossis hamati.
Sindrom karpalnog kanala
Pritisak na n. medianus usled suženja kanala ručja; izaziva parestezije ili anesteziju na prstima, slabost opozicije i abdukcije palca, a javlja se skoro tri puta češće kod žena u srednjoj životnoj dobi.
Canalis ulnaris
Koštano-vezivni kanal postavljen ispred unutrašnjeg dela retinaculum flexorum-a i uz os pisiforme, pokriven tetivom m. flexor carpi ulnaris-a; kroz njega prolaze a. ulnaris, vv. ulnares i n. ulnaris.
Zadnji koštano-vezivni kanali korena šake
Ukupno 6 kanala na zadnjoj strani ručja koje obrazuju žlebovi radijusa i ulne pokriveni sa retinaculum musculorum extensorum, kroz koje tetive opružača prolaze obavijene sluznim omotačima ka nadlanici.
Vaginae fibrosae digitorum manus
Fibrozni omotači tetiva na prstima sa kružnim (pars anularis) pojačanjima na falangama i ukrštenim (pars cruciformis) pojačanjima u visini interfalangealnih zglobova koji drže tetive priljubljene uz kosti tokom fleksije.
Vagina tendinis musculi flexoris pollicis longi
Sluzni omotač dugog pregibača palca dužine 12−15cm, koji polazi 2−3cm iznad fleksornog retinakuluma i pruža se kroz karpalni kanal sve do baze distalne falange palca.
Vagina communis tendinum musculorum flexorum
Zajednički sluzni omotač za tetive površnog i dubokog fleksora prstiju koji počinje 2−3cm iznad fleksornog retinakuluma, prolazi kroz karpalni kanal i na distalnom unutrašnjem kraju se nastavlja do distalnog članka malog prsta.
Digito-karpalni vs. kratki digitalni sluzni omotači
Tri kratka digitalna omotača (II, III i IV prst) izoluju infekciju na nivou prsta, dok dva digito-karpalna omotača (I i V prst) komuniciraju sa karpalnim kanalom, pa se zapaljenja duž njih brzo prenose u duboke prostore šake.
Arteria axillaris
Veliko arterijsko stablo koje predstavlja nastavak a. subclaviae na nivou prvog rebra, prolazi kroz pazušnu jamu (fossa axillaris) i na donjoj ivici m. teres major-a nastavlja se u a. brachialis.