Osnovni pojmovi politologije: Moć, vlast, legitimnost, interes

Kartice s ključnim pojmovima i definicijama iz politologije koje pokrivaju pojmove moći, lica moći, tipologiju vlasti, legitimnost i shvaćanja interesa.

Moć (prema Merriamu i Lasswellu)

Središnji pojam političke znanosti prema kojemu je politologija definirana kao znanost o moći.

Supstancijalistička (instrumentalistička) definicija moći

Shvaćanje prema kojem moć proizlazi iz sredstava kojima raspolažemo kako bismo ostvarili naše želje i interese.

Prirodna moć (prema Hobbesu)

Oblik moći koji proizlazi iz iznimnih tjelesnih i duhovnih sposobnosti, poput snage, tjelesne kondicije, mudrosti, plemenitosti i velikodušnosti.

Instrumentalna moć (prema Hobbesu)

Oblik moći koji nastaje spajanjem prirodnih sposobnosti i sretnog spleta okolnosti.

Potencijalistička definicija moći

Definicija prema kojoj je moć mogućnost djelovanja u skladu s nekim ciljem, odnosno mogućnost mobiliziranja društvenih resursa za postizanje prihvatljivih ciljeva (Parsons).

Relacionistička definicija moći

Sposobnost utjecaja na druge nametanjem individualne ili grupne volje kako bi drugi činili ono što mi želimo, odnosno stupanj vjerojatnosti nametanja vlastite volje i u slučaju otpora drugih (Weber).

Prvo lice moći (Dahl)

Dimenzija moći koju imaju oni koji donose odluke, poput glasača na izborima, zastupnica u parlamentu ili dioničara u dioničkom društvu.

Drugo lice moći (Bachrach i Baratz)

Dimenzija moći koju imaju akteri koji postavljaju dnevni red te odlučuju o čemu će se, a osobito o čemu se neće, odlučivati.

Treće lice moći (Lukes)

Dimenzija moći koju posjeduju strukture koje putem duhovne kontrole utječu na ljudske želje i potrebe te njima upravljaju i manipuliraju.

Tvrda moć (Nye)

Oblik i stil uporabe moći koji se temelji na primjeni sile i vojne ili fizičke snage.

Meka moć (Nye)

Oblik i stil uporabe moći koji se oslanja na privlačnost, kulturu i ideje.

Vlast

Institucionalizirana moć utemeljena na normativnom poretku (pravilima, zakonima i ustavu) koja podrazumijeva vjerojatnost da će se određena grupa ljudi pokoriti specifičnim ili svim zapovijedima.

Razlika između moći i vlasti

Moć uspostavlja odnos nadređenosti i podređenosti temeljem faktičnog stanja (snaga, bogatstvo), dok vlast taj odnos temelji na normativnom poretku i dogovorenim pravilima.

Tradicionalna vlast (Weber)

Tip vlasti utemeljen na kontinuitetu obnašanja vlasti te tradiciji zapovijedanja i poslušnosti (primjeri: nasljedne vladarske loze, vlast u Sjevernoj Koreji).

Karizmatska vlast (Weber)

Tip vlasti utemeljen na vjeri u iznimne sposobnosti vladara, pri čemu poslušnost proizlazi iz emocija i osjećaja koje vladar izaziva među podanicima (primjeri: Hitler, Lenjin, Sjeverna Koreja).

Legalno-racionalna vlast (Weber)

Tip vlasti utemeljen na moći pravila, pravnih normi i zakona, gdje se poštuje sam položaj (institucija), a ne pojedinac koji se na njemu nalazi.

Kulturna hegemonija (Gramsci)

Marksistički koncept prema kojemu vladajuća klasa nameće svoje vladajuće ideje podređenim klasama, čime se objašnjava zašto ljudi prihvaćaju ponašanje kapitalističke vlasti.

Ideološki državni aparati (Althusser)

Društvene institucije poput medija, škola i crkve koje prema Althusseru služe održavanju klasne dominacije u društvu.

Legitimnost

Zajedničko očekivanje aktera u raspodjeli vlasti utemeljeno na dobrovoljnom prihvaćanju vladavine jer se vladajući vode prethodno utvrđenim i prihvatljivim normama.

Elementi legitimnosti

Konsenzus (suglasnost članova društva o temeljnim vrijednostima i pravilima političke igre) i povjerenje (stupanj vjere građana u politički sustav i institucije).

Interes

Politički izražena i osviještena potreba, želja ili cilj koji primarno uvećava pojedinčeve mogućnosti da dobije ono što želi.

Dimenzije interesa

Objektivna (vezana uz socijalni položaj), subjektivna (spoznaja potreba i njihovo pretvaranje u želje) i djelatna dimenzija (nastojanje ostvarenja interesa kao motivacijska snaga djelovanja).

Individualističko shvaćanje interesa (Bentham)

Teorijski pristup prema kojem je načelo korisnosti u središtu vrijednosti, a zajednički interes društva predstavlja zbroj individualnih materijalnih interesa.

Pluralističko shvaćanje interesa (Bentley)

Pristup prema kojemu je fokus proučavanja politike na grupi i grupnim interesima, jer se interes uvijek izražava kroz zajedničko djelovanje grupe.

Marksističko shvaćanje interesa

Pristup prema kojem su svi interesi isključivo klasni interesi, neraskidivo povezani s ekonomskom strukturom i nepomirljivim sukobom dviju klasa.