glazbeni - barok

opera (nastala)

17. st.

opera (def.)

glazbeno-scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju svoje uloge uz pratnju orkestra

soplo pjevanja u operi

arija/ recitativ

libreto

tekstovi predlozak opere

opera (dijeli se na)

cinove, a cinovi na brojeve

tal opere (prva)

Euridika, Jacopo Peri

fran oper (tko, karak)

Jean-Baptiste Lully, baletni djelovi, raskosna

eng opera (tko)

Henry Purcell

na sto se djele ostale barokne vokalno-instrumentalne vrste

na brojeve

Interludij

kratka instrumentalna vrtsa unutar dijela

kastrati (glas, obj)

kontratenor, muskarci kojima su jos kao djecacima postupkom kastracije onemogućili mutaciju glasa

oratorij

koncertna izvedba koja sadrzi dramsku radnju, ali ne scenu

oratorij dijeli se na

oratorio volgare, oratorio latino

oratorio volgare obilj

nacionalni jez, u stihu, van crkve

oratorio latino

na lat jez, u prozi, u crkvi

tema pasije

muka i smrt Isusa Krista

izvodaci pasije

zbor, orkestar, 2 recitatora (Krist i Evandeljist)

kada se izvodi pasija

Veliki petak, Cvijetnica

izvodaci kantate

solist, zbor (manji od oratorija), orgulje

vokalne vrste, podjela

motet (sakrlana), madrigal (svjetovna)

pranja uz vokalne vrste

lutnja

madrigal obilj

dramaticnost, tonsko slikanje, izrazena melodija

motet

viseglasno polifono pjevanje

suita (br. stalaka)

vise, +7

suita (razvijena iz)

renesansnih i dvorskih plesova

redosljed suita (7.)

allemande, courante, sarabande, gigue, boureo, nenuet I. II., gavotte

allemadne (pdrj., tempo, mjera, kada instru.)

njem dvorski ples- 16. st., umjereno tempo, dvodobna mjera, postalo instrumentalno 17. st.

sarabnde (podrj., tempo, mjera)

orijentalnog porijekla - španjolski erotski ples - 16. st., spori tempo, trodobna mjera

gigue (podrj, danasnje ime za, tempo, mjera)

irski ples-16. st. ime danasnje violine, brz tempo, dvodobno

menuet (podrj., ciji ples, tempo, mjera)

francuski ples, sluzbeni dvorski ples Luija XIV., umjerno tempo, trodobna mjera

Trio Sonata

instrumentalna vrsta za solo instrument ili manju skupinu galzbenika

izvodaci trio sonate

2 solista, basso continuo

basso continuo

akordicka pratnja u trio sonati

br. stavaka u trio sonati

4, polagani-brz-polagani-brz

sonata da chiesa (vrsta sonate, br. stavaka)

crkvena sonata, 4 stavka

sonata da camera (vrsta sonate, br stavaka, karak)

komorna sonata, 4 stavka, plesni karakter

concerto grosso (def)

instrumentalna vrtsa gdje se izmjenjuju dvije skupine: concertino, concerto grosso

concertino

2-4 sviraca

concerto grosso

tutti, orkestar

solisticki koncert (def, stavak, dijelovi, instrumenti, primjer)

instrumentalna vrsta u kojo solista prati orkestar, 3 stavka -brz-spor-brz, solo/tutti, violina, violoncelo, klavir, A. Vivaldi, cetiri godisnja doba

glazbeni oblik

konstrukcija skladbe

barokni dvodjelni oblik (djelovi, kako osniveni)

dva razgranicena dijela A i B, ravojsvakog dijela zasniva se na postepenoj promjeni tonaliteta

fuga (sto, teme, br glasova, dijelovi, druge vrste - njihov predstavnik)

najtipicniji i najsavrseniji glazbeni oblik polifonije koji se temelji na imitaciji, monitematika, tro/cetveroglaslje, djelovi- ekspozicija, razvodni dio, zavrsni dio, dolazi uz toccatu i preludij - J. S. Bach

imitacija

postupak provodenja jedne teme kroz sve glasove

gazbala s tipkama baroka

cembalo, klavikord, orgulje

puhaca drvena

oboa, fagot, flauta

puhaca limena

truba, rog

zićana trzaca

lutnja, barokna gitara

zicana gudaca

violina, viola, viloncelo (viola da gamba)

udaraljke

timpani