1/9
Looks like no tags are added yet.
Šta proučava iskazna logika?
Iskaze i odnose između njihovih istinitosnih vrednosti; ne analizira unutrašnju strukturu atoma.
Koji su osnovni elementi iskazne formule?
Iskazna slova, konstante ⊤ i ⊥, veznici ¬, ∧, ∨, ⇒, ⇔ i zagrade.
Kako se rekurzivno grade iskazne formule?
Atom i ⊤/⊥ su formule; od F nastaje ¬F, a od F i G formule F∧G, F∨G, F⇒G i F⇔G.
Koji je prioritet logičkih veznika?
Od višeg ka nižem: ¬, ∧, ∨, ⇒, ⇔.
Kako su asocijativni binarni veznici prema slajdovima?
Svi su desno asocijativni; zagrade mogu promeniti grupisanje.
Kako se formula predstavlja u apstraktnoj sintaksi?
Kao AST: u unutrašnjim čvorovima su veznici, u listovima atomi ili logičke konstante.
Kako Haskell može da predstavi formule?
Rekurzivnim tipom Formula sa konstruktorima TRUE, FALSE, Var, Not, And, Or, Imp i Iff.
Čemu služe parsiranje i ispis formule?
Parsiranje prevodi konkretan zapis u AST, a ispis vraća AST u konkretni zapis.
Šta je literal i koja su dva njegova oblika?
Atom p je pozitivan literal, a ¬p negativan; oni su međusobno suprotni.
Mini-zadatak: Kako se grupiše p ∧ q ⇒ r?
(p ∧ q) ⇒ r, jer ∧ ima viši prioritet od ⇒.