Opća i anorganska kemija sa stehiometrijom

0.0(0)
Studied by 0 people
call kaiCall Kai
learnLearn
examPractice Test
spaced repetitionSpaced Repetition
heart puzzleMatch
flashcardsFlashcards
GameKnowt Play
Card Sorting

1/99

encourage image

There's no tags or description

Looks like no tags are added yet.

100 Terms

1
New cards

Kemijska promjena

bitno se mijenja sastav tvari, tj. produkt kemijske promjene nije više ista tvar kao ona prije kemijske promjene

2
New cards

Fizička promjena

mijenja se samo energijsko stanje tvari, a sastav tvari može ostati nepromijenjen

3
New cards

Dimenzija fizičke veličine

njezin opis u oznakama osnovnih fizičkih veličina

4
New cards

1 Å

10-10 m

5
New cards

1 mmHg

133,322 Pa

6
New cards

Tvari ili supstancija

svaki stupanj organizacije (sređenosti) materije

7
New cards

Homogene tvari

koje su u svakom djeliću iste

8
New cards

Heterogene tvari

koje su sastavljene od međusobno odijeljenih djelića homogenih tvari

heterogene smjese raznih homogenih tvari

9
New cards

Karakteristike svake smjese

sastav smjese je promjenjiv

svaka tvar smjese zadržava svoja karakteristična svojstva

svojstva smjese ovise o količini i o svojstvima tvari koje ju tvore

pojedine sastojke smjese možemo odijeliti pogodnim operacijama

10
New cards

Podjela homogenih tvari

čiste tvari/ supstancije

homogene smjese/ otopine

11
New cards

Čiste tvari/ čiste supstancije

homogene tvari točno određenog i stalnog kemijskog sastava i drugih karakterističnih konstantnih svojstava

12
New cards

Homogene smjese/ otopine

homogene tvari sastavljene od smjese čistih tvari

otopine, čvrste/kristalne otopine, plinske smjese

13
New cards

Za odjeljivanje čistih tvari iz njihovih homogenih ili heterogenih smjesa služi nam …

frakcioniranje

14
New cards

Od čega se sastoji postupak frakcioniranja?

raznim postupcima odijelimo od istraživane tvari jedan dio, tzv. frakciju, i tu operaciju, ako je potrebno uzastopno ponavljamo

15
New cards

Mehanički postupci za frakcioniranje čistih tvari

otapanje, filtriranje, sedimentiranje, centrifugiranje, dijaliziranje, flotacija, magnetsko odjeljivanje

16
New cards

Filtriranje

  • odjeljuju se suspenzije, tj. suspendirane tvari, tzv. talog, od tekućine ili otopine

  • na filtru zaostaje ostatak ili talog, a kroz filtar prolazi filtrat


17
New cards

Veličina pora filtara

2 - 5 µm

ultrafiltara: nekoliko nm

18
New cards

materijal od kojeg su napravljeni filtri

papir, porculan, staklo

ultrafiltri: pergament

plinske maske: vata

19
New cards

sedimentiranje i plivanje

odjeljivanje takvih suspenzija kod kojih je suspendirana tvar znatno specifički teža, odnosno lakša od tekuće tvari, tako da se slegne na dno, odnosno ispliva na površinu tekućine

20
New cards

dekantiranje

uzastopni postupak sedimentiranja i odlijevanja tekućine iznad taloga

21
New cards

centrifugiranje

sedimentiranje pod utjecajem znatne centrifugalne sile, čime se znatno poveća sedimentacijska moć, ali ne i brzina stvaranja taloga

za odjeljivanje vrlo finih suspenzija

22
New cards

sedimentacijska moć centrifuga

ručne: 100 puta veća od sile teže

motorne: 30 000 okreta/min do 10 000 puta

ultracentrifuge: 600 000 puta veća od sile teže

23
New cards

dijaliziranje

  • odjeljivanje topljive tvari od koloidnih otopina (od čestica veličine 10-9 do 10-7 m)

  • koloidne čestice ne prolaze kroz membrane vrlo sitnih pora, a otopljene tvari prolaze

  • izluživanje


24
New cards

izluživanje

ispiranje koloida od topljivih tvari uzastopnim obnavljanjem otapala s druge strane membrane

25
New cards

flotacija

  • odjeljivanje hidrofobne čvrste tvari od hidrofilnih pomoću zračne pjene uzrokovane strujanjem zraka kroz suspenziju kojoj su obično dodane pogodne organske tvari za lakše stvaranje pjene i za povećanje hidrofobnosti

  • na hidrofobnu tvar, koju ne natapa voda, hvataju se mjehurići zraka, nose je na površinu tekućine (makar je i specifično teža od hidrofilne tvari), odakle se može odijeliti

  • hidrofilna tvar, koju natapa voda, zaostaje suspendirana


<ul><li><p>odjeljivanje hidrofobne čvrste tvari od hidrofilnih pomoću zračne pjene uzrokovane strujanjem zraka kroz suspenziju kojoj su obično dodane pogodne organske tvari za lakše stvaranje pjene i za povećanje hidrofobnosti</p></li><li><p>na hidrofobnu tvar, koju ne natapa voda, hvataju se mjehurići zraka, nose je na površinu tekućine (makar je i specifično teža od hidrofilne tvari), odakle se može odijeliti</p></li><li><p>hidrofilna tvar, koju natapa voda, zaostaje suspendirana</p></li></ul><p></p>
26
New cards

destilacija

  • odjeljivanje tekuće, lakše hlapljive tvari iz otopina, a zaostanu teško hlapljive tvari

  • frakcijskom destilacijom: moguće odijeliti tvari s vrlo bliskim vrelištem

  • vakuum-destilacija: tvar se raspada u uvjetima normalnog tlaka


27
New cards

(vakuum) destilacija kad je tlak smanjen:

potrebno ju je obavljati više puta

Kod smanjenog tlaka (vakuumske destilacije) smanjuje se razlika u vrelištima komponenata smjese, zbog čega se one teže odvajaju u jednom koraku i proces je potrebno ponoviti.

28
New cards

kondenzacija

  • za odjeljivanje tekućih tvari

  • frakcijska: u smjesi para najprije se kondenziraju tvari koje najteže hlape


29
New cards

sublimacija

jod, As2O3, HgCl2

Jod sublimira jer su međuatomske kovalentne veze unutar molekula I₂ mnogo jače od slabih međumolekulskih (van der Waalsovih) sila koje drže te molekule na okupu u kristalu, pa čestice pri zagrijavanju (pa i polako na sobnoj temperaturi) lako prelaze izravno iz čvrstog stanja u ljubičaste pare

30
New cards

Frakcijska kristalizacija

  • odjeljuju se čiste tvari koje kristaliziraju iz taljevina ili otopina


31
New cards

Frakcijsko otapanje

  • kod tvari različitih topljivosti

  • opreznim radom mogu se odijeliti i slične


32
New cards

Frakcijska difuzija

  • rastavljanje plinskih smjesa

  • različita brzina difuzije raznih plinovitih čistih tvari kroz stijene s vrlo finim porama

  • brzina lakših molekula (plinova s manjom Mr) je veća


33
New cards

Termodifuzija

34
New cards

Kromatografija

odjeljivanje čistih tvati u homogenoj smjesi na temelju različite moći adsorpcije čistih tvari iz otopine ili plinske smjese na sitnim česticama čvrstih tvari (adsorbensu), kao što su gel silikatne kiseline i Al(OH)3

  • kromatografija u stupcu

  • tankoslojna kromatografija

  • plinska kromatografija


35
New cards

Fizička svojstva

očituju se pri njihovim fizičkim promjenama, svojstva koja tvar pokazuje bez interakcije s drugim tvarima

intenzivna - neovisna o količini tvari

ekstenzivna - ovise o količini tvari


•gustoća

•tvrdoća

•talište i vrelište

•kristalni oblik

•kalavost

•topljivost

•električna i toplinska vodljivost

•boja (djelomično)

36
New cards

kemijska svojstva

svojstva koja se očituju prilikom kemijskih promjena, tj. kada pri kemijskim reakcijama prelaze u druge tvari

•temperatura zapaljenja

•otrovnost

•koordinacijski broj

•zapaljivost

•entalpija stvaranja

•kemijska stabilnost

37
New cards

Jednostavne i složene čiste tvari

  • jednostavne se ne mogu kemijskim postupcima rastavaiti na druge čiste tvari drugog kemijskog sastava (elementarne); nastaju udruživanjem istovrsnih atoma

  • složene se mogu rastaviti na elementarne ili nastati kemijskom reakcijom iz elementarnih (kemijski spojevi); nastaju spajanjem raznovrsnih atoma


38
New cards

analiza, sinteza

rastavljanje

nastajanje

39
New cards

najelementarnije čestice

kvarkovi i elektroni

40
New cards

kemijski element

skup svih istovrsnih aroma u prirodi (svemiru)

vrsta atoma

41
New cards

Pojavni oblici kemijskog elementa u prirodi

elementarna tvar i kemijski spoj

42
New cards

Pri STP elementarne tvari u g, l

g: 11

l: Br, Hg

43
New cards

Kemijski simboli

Berzelius

44
New cards

Zakon o održanju mase

Nikakve promjene ne mogu se opaziti u ukupnoj masi svih tvari koje sudjeluju u nekoj kemijskoj reakciji

45
New cards

•Zakon o održanju materije

– ukupna masa i energija u svemiru je stalna

46
New cards

Zakon stalnih omjera masa

Neki određeni kemijski spoj uvijek sadrži iste kemijske elemente spojene u istom stalnom omjeru masa

47
New cards

Zakon umnoženih omjera masa

Kada dva elementa tvore više nego jedan kemijski spoj, onda su mase jednog elementa u jednostavnim umnoženim omjerima s masom drugog elementa

48
New cards

Zakon spojnih masa

Mase dviju elementarnih tvari (ili jednostavni umnošci tih masa) koje reagiraju s nekom trećom elementarnom tvari iste mase reagiraju i međusobno, a isto tako i s nekom četvrtom elementarnom tvari jednake i određene mase


49
New cards

4 postulata Daltonove atomske teorije

  1. Atomi su realne najsitnije čestice elementa koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji (p,e,n)

  2. Atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake veličine, mase i kemijskih svojstava (‼ izotopi)

  3. Atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase (‼ izobari)

  4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata (atomi se preraspoređuju, dok ukupna masa ostaje ista)


50
New cards

Atomska težina


<p></p>
51
New cards

Gay-Lussacov zakon spojnih volumena

volumeni plinova koji međusobno reagiraju ili nastaju kemijskom reakcijom stoje u omjeru malih cijelih brojeva kada su mjerenja obavljena pri stalnom tlaku i temperaturi


52
New cards

Dalton i Berzelius

  • atomi međusobno reagiraju u jednostavnim cjelobrojnim omjerima

  • plinovi istog V pri istim uvjetima sadrže jednak broj atoma

N atoma H + N atoma Cl                     2N čestica HCl

1 atom H + 1 atom Cl                   2 čestice HCl

53
New cards

Avogadrova hipoteza o molekulama

plinovi jednakog V pri istoj T i p sadrže isti broj molekula

(molekula je namanja čestica plina koja se kreće naokoli u prostoru kao jedna cjelina)


54
New cards

Što proizlazi iz Avogadrova zakona

•mase plinova jednakog volumena odnose se kao mase molekula tih plinova, odnosno kao relativne molekulske mase tih plinova

•isti broj molekula bilo kojeg plina zauzima u identičnim fizičkim uvjetima isti volumen

55
New cards

Čvrste tvari

amorfne i kristali

56
New cards

amorfne tvari

nemaju definiranu strukturu i uređenost

Nemaju oštru točku tališta, obično mekše od kristala (vosak, staklo, plastika,...)

57
New cards

Kristali

posjeduju krutu ujednačenu strukturu – atomi, molekule ili ioni zauzimaju specifični položaj – ukupne privlačne međumolekulske sile su maksimalne

58
New cards

Karakteristike kristala

  • geometrijski oblik, kutovi konstantni, karakteristični

  • kalanjem ravne površine kutovi

  • svojstva variraju sa smjerom

  • sitnjenjem su kristali istih karakteristika => geometrijska unutarnja struktura


59
New cards

Kristalna struktura

cjelokupni poredak strukturnih jednicia u prostornoj rešetki

60
New cards

Prostorna rešetka

sustav točaka koje predstavljaju mjesta s identičnom okolinom u istom smjeru u kristalu

61
New cards

Jedinična ili elementarna ćelija ili stanica

najmanji dio prostorne rešetke, koji ponavljan u tri dimenzije daje cijelu kristalnu rešetku

osnovna ponavljajuća strukturna jedinica kristala

sadrži najmanji mogući broj strukturnih jedinica

62
New cards

7 kristalnih sustava s 14 vrsta jediničnih ćelija prostornih rešetki kristalnih struktura čvrstih tvari

  1. kubični

  2. tetragonski

  3. rompski

  4. trigonski

  5. monoklinski

  6. triklinski

  7. heksagonski


63
New cards

Kristalna struktura je određena jediničnom ćelijom koja je pak određena:

dimenzijama

rasporedom

brojem strukturnih jedinica u njoj

64
New cards

Najgušću kubičnu slagalinu imaju

plošno centrirane strukture

65
New cards

Koordinacijski broj

broj atoma, koji okružuje svaki pojedini atom

66
New cards

jedinične ćelije kubičnog sustava


<p></p>
67
New cards

Kristalna struktura od više vrsta atoma

•manji atom se smješta u međuprostore (intersticije) guste slagaline većeg atoma

•trigonalne šupljine (0,15+)

•tetraedarske šupljine (0,22+)

•oktaedarske šupljine (0,73+)

68
New cards

Vrste kristala

•Ionski

•Molekulski (atomski)

•Kovalentni

•Metalni

69
New cards

Ionski kristali

•ioni međusobno povezani ionskim vezama

•struktura ovisi o naboju kationa i aniona, te njihovom radijusu

•visoke točke tališta – jake kohezivne sile

•u krutom stanju ne provode električnu struju – fiksni položaj iona

•u rastaljenom ili otopljenom stanju (u vodi) provode el. struju

<p><span>•</span><span style="font-family: &quot;Tw Cen MT&quot;;">ioni međusobno povezani ionskim vezama</span></p><p><span>•</span><span style="font-family: &quot;Tw Cen MT&quot;;">struktura ovisi o naboju kationa i aniona, te njihovom radijusu</span></p><p><span>•</span><span style="font-family: &quot;Tw Cen MT&quot;;">visoke točke tališta – jake kohezivne sile</span></p><p><span>•</span><span style="font-family: &quot;Tw Cen MT&quot;;">u krutom stanju ne provode električnu struju – fiksni položaj iona</span></p><p><span>•</span><span style="font-family: &quot;Tw Cen MT&quot;;">u rastaljenom ili otopljenom stanju (u vodi) provode el. struju</span></p>
70
New cards

Molekulski i atomski kristali

  • atomi ili molekule međusobno povezani van der Waalsovim i/ili vodikovim vezama

  • I2, P4, S8

  • molekule gusto složene (osim u ledu)

  • lako se lome

  • točke tališta većinom ispod 200 °C


71
New cards

Kovalentni kristali

•kovalentna veza između atoma – nema grupacije u obliku molekula

•dijamant – C tetraedarski povezan sa 4 druga C atoma – zbog kovalentnih veza je vrlo tvrd s visokom točkom tališta (≈3800 °C)

•grafit – šesteročlani prstenovi – sp2 hibridizacija – svaki C atom kovalentno povezan s tri druga C atoma – elektroni nehibridiziranih orbitala su slobodni – provodnost struje

•slojevi međusobno povezani slabim van der Waalsovim vezama

•kvarc (SiO2)

  • polarna kovalentna veza – svaki silicijev atom je povezan kovalentnom vezom sa 4 atoma kisika

  • visoka temperatura tališta

  • ne provodi električnu struju

  • netopljiv u vodi

  • brzim hlađenjem taljevoine nastaje amorfna struktura


72
New cards

Metalni kristali

•kristalna rešetka sastavljena od istih atoma metala

•delokalizirani elektroni kroz cijelu kristalnu rešetku

•velike sile kohezije – velika čvrstoća – povećava se s brojem elektrona dostupnih za vezanje

•Na (1 valentni elektron) → Tt = 97.6 °C

•Al (3 valentna elektrona) → Tt = 660 °C

•dobri vodiči el. struje i topline

•brzo nastajanje krutina (npr. brzo hlađenje) – amorfni kristali – atomi ili molekule se ne stignu poredati u najpovoljniji položaj

73
New cards

Tlak plina

tlak koji čine molekule plina udaranjem o stijenke posude

74
New cards

Idealni plin

•Van der Waalsove sile između jedinki ne postoje

•Jedinke imaju ukupno zanemarivo mali vlastiti volumen

•Ne može se prevesti u tekuće i čvrsto stanje

75
New cards

Smanjen tlak idealnog plina

njegove molekule međusobno mnogo bliže, djeluju intermolekulske sile i plin više nema svojstva idealnog plina

76
New cards

Plinski zakoni

  1. Gay - Lussacov zakon spojnih volumena

  2. Boyle-mariotteov zakon

  3. Charles-Gay-Lussacov zakon


77
New cards

Boyle-mariotteov zakon

volumen plina pri stalnoj temperaturi i množini plina obratno se mijenja s tlakom

<p><span style="font-family: &quot;Tw Cen MT&quot;;">volumen plina pri stalnoj temperaturi i množini plina obratno se mijenja s tlakom</span></p>
78
New cards

Graf Boyle-Mariotte


79
New cards

Charles-Gay-Lussacov zakon

•pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen plina raste (ili pada) za 1/273,15 volumena pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C – volumen određene količine plina pri T = konst. je proporcionalan apsolutnoj T

<p><span>•</span><span style="font-family: &quot;Tw Cen MT&quot;;">pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen plina raste (ili pada) za 1/273,15 volumena pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C – <em>volumen određene količine plina pri T = konst. je proporcionalan apsolutnoj T</em></span></p>
80
New cards

Graf Charles-Gay-Lussac

Volumen idealnog plina teži nuli kada temperatura teži 0 K

najniža postignuta temperatura iznosi oko 10-3 K

<p>Volumen idealnog plina teži nuli kada temperatura teži 0 K</p><p>najniža postignuta temperatura iznosi oko 10<sup>-3</sup> K</p>
81
New cards

Jednadžba stanja idealnog plina

knowt flashcard image
82
New cards

R

opća plinska konstanta

Pa + m3

kPa + dm3

<p>opća plinska konstanta</p><p>Pa + m3</p><p>kPa + dm3</p>
83
New cards

Molarni volumen idealnog plina uz NTP/STP

273,15 K i 101 325 Pa

<p>273,15 K i 101 325 Pa</p>
84
New cards

Van der Waalsova jednadžba stanja

  • realni plin

  • visoki tlak i niska temperatura


85
New cards

a, b = 0

jednadžba stanja idealnog plina

86
New cards

Odstupanja od idealnog plina to veća,

što je veći tlak

87
New cards

Odstupanja od idealnog plina

knowt flashcard image
88
New cards

Plinovi poprimaju svojstva idealnog plina pri

niskom tlaku i visokoj temperaturi

89
New cards
<p>znati objasniti graf</p>

znati objasniti graf

  • Odstupanje od idealnosti pri visokim tlakovima:

    • Nijedan stvarni plin nije potpuno idealan. Kako tlak raste (prema desnoj strani grafa), krivulje stvarnih plinova značajno odstupaju od pravca idealnog plina (Z=1.0Z = 1.0).

    • Pri visokim tlakovima vrijednosti ZZ su veće od 1 (posebno se vidi kod H2\text{H}_2 i CH4\text{CH}_4). To znači da su molekularni volumeni plina značajni u odnosu na ukupni volumen, pa prevladavaju odbojne sile među molekulama, što otežava stlačivanje plina (volumen je veći nego što bi predvidjela jednadžba idealnog plina).

  • Uloga međumolekulskih privlačnih sila (pad krivulja ispod 1):

    • Kod plinova poput amonijaka (NH3\text{NH}_3) i metana (CH4\text{CH}_4), pri umjerenim tlakovima krivulja pada ispod linije idealnog plina (Z<1.0Z < 1.0).

    • To se događa jer pri tim tlakovima prevladavaju privlačne (intermolekulske) sile između molekula. Te sile "privlače" molekule jednu blizu druge, što smanjuje volumen plina i čini ga lakše stlačivim nego što bi bio idealni plin.

  • Ponašanje pri niskom tlaku:

    • Kada se tlak približava nuli (P→0P \to 0), sve se krivulje približavaju vrijednosti Z=1.0Z = 1.0. To znači da se pri niskim tlakovima stvarni plinovi ponašaju poput idealnih jer su molekule međusobno jako udaljene, pa su privlačne i odbojne sile zanemarive.


90
New cards

Daltonov zakon parcijalnih tlakova

u plinskoj smjesi svaka vrsta molekula plina tlači kao kad bi bila sama, a ukupni tlak smjese je zbroj tlakova svakog pojedinog plina u smjesi

91
New cards

Relativna atomska masa elementa

omjer prosječne mase atoma elementa i 1/12 mase atoma nuklida 12C (u njihovom nuklearnom i elektronskom osnovnom stanju)

omjer mase jednog mola atoma elementa i 1/12 mase jednog mola nuklida 12C

92
New cards

Proutova hipoteza

atomi su sastavljeni od vodika i realtivne atomske mase su višekratnici realtivne atomske mase vodika => cjelobrojne su

  • nije se održala jer su elementi smjese izotopa


93
New cards

Avogadrov broj

broj atoma koji se nalazi u 12 g ili 0,012 kg ugljikova izotopa masenog broja 12

broj jedinki u jednom molu tvari

bezdimenzijska veličina

94
New cards

Mol

množina (količina) tvari onog sistema koji sadrži toliko jedinki koliko ima atoma u 0,012 kg ugljika 12

sadržava Avogadrov broj jedinki

95
New cards

Kako je određena Avogadrova konstanta i koliko iznosi?

Difrakcijom rendgenskih zraka na kristalima

L = (6,022 045 ± 0,000 031) × 1023 mol-1

96
New cards

Unificirana atomska jedinica mase, u

  • dopuštena SI-jedinica

  • 1/12 mase nuklida 12C


mu = (1,660 565 5 ± 0,000 008 6) × 10-27 kg


97
New cards

Usporedba jednadžbe stanja idealnog plina i van der waalsove jednadžbe

  • Jednadžba stanja idealnog plina pretpostavlja da molekule plina nemaju vlastiti volumen i da između njih ne djeluju nikakve međumolekulske sile.

  • Van der Waalsova jednadžba korigira taj model za stvarni plin uvođenjem dvaju parametara: faktora bb koji uzima u obzir vlastiti volumen molekula te faktora aa koji uzima u obzir međumolekulske privlačne sile.

  • Upravo zbog tih korekcija Van der Waalsova jednadžba vjerno opisuje ponašanje stvarnih plinova pri visokim tlakovima i niskim temperaturama, za razliku od idealne jednadžbe.


98
New cards

Pri standardnim uvjetima, volumen 1 mola kisika i 1 mola vodika bit će <, >, =?

=

99
New cards

Jednadžba stanja idealnog plina se može primijeniti na realne plinove kada je:

  • a. visok tlak i niska temperatura

  • b. visok tlak i visoka temperatura

  • c. nizak tlak i visoka temperatura

  • d. nizak tlak i niska temperatura

  • e. ne može se primijeniti u nikakvim uvjetima

Pri niskom tlaku molekule su jako udaljene (pa je vlastiti volumen zanemariv), a pri visokoj temperaturi imaju veliku kinetičku energiju pa međumolekulske privlačne sile ne dolaze do izražaja. U tim uvjetima se realni plinovi ponašaju najbliže idealnima.

100
New cards

Što su azeotropne smjese?

Smjese tekućina konstantnog vrelišta i sastava gdje sve komponente imaju vrlo bliske točke vrelišta, a komponente se ne mogu razdvojiti frakcijskom destilacijom.