1/18
Looks like no tags are added yet.
posljednji ruski car.
Nikolaj II. Romanov
Rusija je bila autokratska monarhija
car je imao vrlo velike ovlasti, a demokratska i radnička prava bila su ograničena
glavna gospodarska djelatnost
Poljoprivreda
zivot stanovnistva
Velik dio zemlje bio je u vlasništvu plemstva i Crkve, dok je većina stanovništva živjela kao siromašno seljaštvo
-štrajkovi
-Širile su se socijalističke i revolucionarne ideje
Rusija u Prvom svjetskom ratu
Rat je dodatno pogoršao gospodarsku i društvenu situaciju
Velik broj muškaraca otišao je u vojsku, zbog čega je nedostajalo radne snage
Pojavile su se nestašice hrane i drugih osnovnih potrepština, inflacija i problemi s opskrbom
Žene su sve više radile u tvornicama i preuzele poslove muškaraca koji su otišli na bojišta
Sve veće nezadovoljstvo carskom vlašću dovelo je do revolucije
Februarska revolucija
25. veljače 1917. po julijanskom kalendaru
počeli su veliki štrajkovi i prosvjedi u Petrogradu (Sankt Peterburgu)
Dio vojske odbio je ugušiti prosvjede i pridružio se pobunjenicima
Nikolaj II. abdicirao je
15. ožujka 1917.
outcome februarske revolucije
Rusija je postala republika, a vlast je preuzela Privremena vlada
počeo se razvijati Petrogradski sovjet radničkih i vojničkih komesara
Privremena vlada
povezana s građanskim političkim krugovima
Aleksandar Kerenski ( kasnije postao predsjednik vlade)
Vlada nije provela očekivane velike reforme i odlučila je nastaviti rat protiv Centralnih sila- bog toga je izgubila potporu dijela stanovništva
Boljševici i Menjševici
Ruska socijaldemokratska radnička stranka podijelila se na dvije glavne skupine
Menjševici
zagovarali postupniji razvoj prema socijalističkom društvu i veće političke i radničke slobode
Boljševici
-radikalniji. Zagovarali su nasilnu revoluciju i bili veliki sljedbenici njemačkih filozofa (Karl Marx)
Boljševici su tražili:
prekid rata
preraspodjelu zemlje seljacima
vlast sovjeta
Vođa boljševika
bio je Vladimir Iljič Lenjin.
(prije revolucije bio u Švicarskoj, a u Rusiju se vratio u 1917.)
(Njemačka mu je omogućila prolazak kroz svoj teritorij jer je željela destabilizirati Rusiju i potaknuti njezin izlazak iz rata kako bi oni mogli na zapad)
Boljševički pokušaj preuzimanja vlasti
U srpnju 1917. boljševici su pokušali preuzeti vlast, ali ih je Privremena vlada zaustavila.
Ipak, njihova popularnost nastavila je rasti jer Privremena vlada nije riješila glavne probleme – rat, nestašicu hrane i pitanje zemlje.
Oktobarska revolucija 1917.
25. listopada 1917. po julijanskom
Oktobarska revolucija
Boljševički vojnici i radnici zauzeli su ključne državne institucije
Privremena vlada je srušena, a boljševici su preuzeli vlast.
Nova vlast proglasila je vlast sovjeta i počela provoditi revolucionarne promjene
Uvođenje boljševičke diktature i građanski rat
održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu.
Boljševici nisu osvojili većinu glasova, pa je time započela boljševička diktatura
Protiv nove vlasti izbija Ruski građanski rat.
Boljševici osnivaju Crvenu armiju.
Carske pristaše uz pomoć zapadnih država, organiziraju Bijelu gardu
Mir u Brest-Litovsku
3. ožujka 1918. Rusija je s Centralnim silama potpisala mir
Rusija je tako izašla iz Prvog svjetskog rata
Prihvatila je velike teritorijalne gubitke, izgubila je dio Poljske, Litve, Latvije, Estonije, Kurlandije, Letonije
Zašto Antanta nije željela izlazak Rusije iz rata?
Bojala se da će Njemačka prebaciti svoje vojnike s Istočnog na Zapadno bojište.
Strahovala je od širenja boljševičke revolucije na druge europske zemlje.
Antanta je Rusiji tijekom rata slala velike količine oružja i druge pomoći te je strahovala da nova boljševička vlast neće priznati postojeće financijske obveze.
Zapadne sile također su željele spriječiti širenje revolucionarnog pokreta.