Rusija uoči i tijekom Prvog svjetskog rata

0.0(0)
Studied by 0 people
call kaiCall Kai
learnLearn
examPractice Test
spaced repetitionSpaced Repetition
heart puzzleMatch
flashcardsFlashcards
GameKnowt Play
Card Sorting

1/18

encourage image

There's no tags or description

Looks like no tags are added yet.

19 Terms

1
New cards

posljednji ruski car.

Nikolaj II. Romanov

2
New cards

Rusija je bila autokratska monarhija

car je imao vrlo velike ovlasti, a demokratska i radnička prava bila su ograničena

3
New cards

glavna gospodarska djelatnost

Poljoprivreda

4
New cards

zivot stanovnistva

Velik dio zemlje bio je u vlasništvu plemstva i Crkve, dok je većina stanovništva živjela kao siromašno seljaštvo

-štrajkovi

-Širile su se socijalističke i revolucionarne ideje

5
New cards

Rusija u Prvom svjetskom ratu 

  • Rat je dodatno pogoršao gospodarsku i društvenu situaciju

  • Velik broj muškaraca otišao je u vojsku, zbog čega je nedostajalo radne snage

  • Pojavile su se nestašice hrane i drugih osnovnih potrepština, inflacija i problemi s opskrbom

  • Žene su sve više radile u tvornicama i preuzele poslove muškaraca koji su otišli na bojišta

  • Sve veće nezadovoljstvo carskom vlašću dovelo je do revolucije


6
New cards

Februarska revolucija

25. veljače 1917. po julijanskom kalendaru


počeli su veliki štrajkovi i prosvjedi u Petrogradu (Sankt Peterburgu)

Dio vojske odbio je ugušiti prosvjede i pridružio se pobunjenicima

7
New cards

Nikolaj II. abdicirao je

15. ožujka 1917.

8
New cards

outcome februarske revolucije

Rusija je postala republika, a vlast je preuzela Privremena vlada

počeo se razvijati Petrogradski sovjet radničkih i vojničkih komesara

9
New cards

Privremena vlada 

povezana s građanskim političkim krugovima

Aleksandar Kerenski ( kasnije postao predsjednik vlade)

Vlada nije provela očekivane velike reforme i odlučila je nastaviti rat protiv Centralnih sila- bog toga je izgubila potporu dijela stanovništva


10
New cards

Boljševici i Menjševici 

Ruska socijaldemokratska radnička stranka podijelila se na dvije glavne skupine

11
New cards

Menjševici

zagovarali postupniji razvoj prema socijalističkom društvu i veće političke i radničke slobode

12
New cards

Boljševici

-radikalniji. Zagovarali su nasilnu revoluciju i bili veliki sljedbenici njemačkih filozofa (Karl Marx)

  • Boljševici su tražili: 

  • prekid rata 

  • preraspodjelu zemlje seljacima 

  • vlast sovjeta


13
New cards

Vođa boljševika

bio je Vladimir Iljič Lenjin.

(prije revolucije bio u Švicarskoj, a u Rusiju se vratio u 1917.)

(Njemačka mu je omogućila prolazak kroz svoj teritorij jer je željela destabilizirati Rusiju i potaknuti njezin izlazak iz rata kako bi oni mogli na zapad)

14
New cards

Boljševički pokušaj preuzimanja vlasti 

  • U srpnju 1917. boljševici su pokušali preuzeti vlast, ali ih je Privremena vlada zaustavila. 

  • Ipak, njihova popularnost nastavila je rasti jer Privremena vlada nije riješila glavne probleme – rat, nestašicu hrane i pitanje zemlje.


15
New cards

Oktobarska revolucija 1917. 

25. listopada 1917. po julijanskom

16
New cards

Oktobarska revolucija

Boljševički vojnici i radnici zauzeli su ključne državne institucije

Privremena vlada je srušena, a boljševici su preuzeli vlast. 

Nova vlast proglasila je vlast sovjeta i počela provoditi revolucionarne promjene


17
New cards

Uvođenje boljševičke diktature i građanski rat 

održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. 

  • Boljševici nisu osvojili većinu glasova, pa je time započela boljševička diktatura

Protiv nove vlasti izbija Ruski građanski rat. 

Boljševici osnivaju Crvenu armiju. 

Carske pristaše uz pomoć zapadnih država, organiziraju Bijelu gardu 


18
New cards

Mir u Brest-Litovsku 

3. ožujka 1918. Rusija je s Centralnim silama potpisala mir

Rusija je tako izašla iz Prvog svjetskog rata

Prihvatila je velike teritorijalne gubitke, izgubila je dio Poljske, Litve, Latvije, Estonije, Kurlandije, Letonije 

19
New cards

Zašto Antanta nije željela izlazak Rusije iz rata? 

Bojala se da će Njemačka prebaciti svoje vojnike s Istočnog na Zapadno bojište. 

Strahovala je od širenja boljševičke revolucije na druge europske zemlje. 

Antanta je Rusiji tijekom rata slala velike količine oružja i druge pomoći te je strahovala da nova boljševička vlast neće priznati postojeće financijske obveze. 

Zapadne sile također su željele spriječiti širenje revolucionarnog pokreta.