1/61
Fleš-kartice sa ključnim definicijama, pojmovima i zakonitostima iz predmeta Politička ekonomija (proizvodnja, vrednost, kapital, novac i reprodukcija).
Name | Mastery | Learn | Test | Matching | Spaced | Call with Kai | Chat |
|---|
No analytics yet
Send a link to your students to track their progress
Produktivnost (proizvodnost) rada
Stvaralačka moć rada da u jedinici vremena proizvede određenu količinu proizvoda.
Osnovni činioci proizvodnje
Ljudski rad kao subjektivni činilac proizvodnje, te predmeti rada i sredstva za rad kao materijalni činioci proizvodnje.
Rezultat konkretnog rada
Upotrebna vrednost.
Ekstra profit
Profit koji ostvaruje proizvođač čije je individualno radno vreme niže od društveno priznatog radnog vremena.
Cena
Novčani izraz vrednosti robe; predstavlja količinu novca koja se u razmeni može dobiti za jedinicu određene vrste robe.
Vrednost radne snage
Društveno potrebno radno vreme opredmećeno u onoj količini sredstava potrošnje koja je neophodna za reprodukciju radne snage radnika i njegove porodice.
Funkcije novca
Mera vrednosti, sredstvo prometa, sredstvo plaćanja i blago.
Obrazovana (novostvorena) vrednost
Vrednost koju radnik stvara u procesu proizvodnje, a jednaka je zbiru potrebnog rada i viška rada: v+m.
Stopa viška vrednosti
Odnos viška rada i potrebnog rada, izračunat po obrascu m′=vm×100.
Sredstva za proizvodnju
Materijalni činioci proizvodnje koji obuhvataju sredstva za rad i predmete rada.
Upotrebna vrednost robe
Skup korisnih svojstava proizvoda (fizičkih, hemijskih, funkcionalnih, estetskih) kojima se može zadovoljiti određena ljudska potreba.
Razmenska vrednost robe
Kvantitativni odnos ili srazmera u kojoj se upotrebna vrednost jedne vrste razmenjuje za upotrebnu vrednost druge vrste; taj odnos se postojano menja sa vremenom i mestom.
Teorija radne vrednosti
Teorijsko shvatanje prema kome rad meri vrednost i stvara vrednost, dok sam rad nema vrednost.
Intenzivnost rada
Stepen trošenja ljudske radne snage u jedinici vremena.
Proizvodnja
Proces razmene materije između ljudi i prirode u cilju stvaranja materijalnih uslova za život.
Apstraktan rad
Zajednička karakteristika svih konkretnih radova (trošenje ljudske energije uopšte), čiji je rezultat robna vrednost.
Merilo cene
Tehnička jedinica mere određene količine zlata uzeta kao novčana jedinica.
Višak vrednosti
Istorijski pojavni oblik viška rada i razlika između vrednosti robe i utrošenog kapitala; rezultat sposobnosti radne snage da stvori veću vrednost od sopstvene vrednosti.
Kapital
Permanentna vrednost koja se umnožava; akumulisano bogatstvo koje se upotrebljava radi pravljenja profita, odnosno vrednost koja rađa vrednost.
Promenljivi (varijabilni) kapital
Deo kapitala uložen u najam radne snage (v), koji u procesu proizvodnje menja svoju veličinu i stvara višak vrednosti.
Postojani (konstantni) kapital
Deo kapitala uložen u sredstva za proizvodnju (c), čija se vrednost u procesu proizvodnje samo prenosi na nove proizvode bez uvećanja.
Kriterijum podele kapitala na konstantni i varijabilni
Ponašanje pojedinih elemenata kapitala u procesu stvaranja ili obrazovanja vrednosti.
Upotrebna vrednost radne snage
Sposobnost radnika da obavlja proces rada i proces proizvodnje u okviru kojeg se stvaraju upotrebne vrednosti različitih proizvoda.
Struktura vrednosti robe
Ukupna vrednost robe sačinjena od prenete i novostvorene (proizvedene) vrednosti: c+v+m.
Preneta vrednost
Deo vrednosti robe koji potiče od utrošenih sredstava za proizvodnju, označen sa c.
Proizvodnja u širem smislu
Jedinstvo četiri faze društvene reprodukcije: proizvodnje u užem smislu, raspodele, razmene i potrošnje.
Prvi zakon razmenske vrednosti
Ispituje uticaj promene veličine apsolutne vrednosti robe u relativnom obliku (roba A) na razmensku vrednost, uz pretpostavku postojane apsolutne vrednosti robe u ekvivalentnom obliku (roba B).
Drugi zakon razmenske vrednosti
Ispituje uticaj promene veličine apsolutne vrednosti robe u ekvivalentnom obliku (roba B) na razmensku vrednost, uz pretpostavku postojane apsolutne vrednosti robe u relativnom obliku (roba A).
Treći zakon razmenske vrednosti
Ispituje uticaj istovremenih, istostepenih i istosmernih promena veličina apsolutne vrednosti i robe A i robe B na njihovu razmensku vrednost.
Organski sastav kapitala
Vrednosni sastav kapitala u meri u kojoj je određen njegovim tehničkim sastavom i odražava promene u njemu; računa se kao Kc×100:Kv×100.
Broj obrta kapitala
Broj koji pokazuje koliko se puta kapital obrne u toku jedne godine, po obrascu n=oO, gde je O godina dana, a o vreme trajanja jednog obrta.
Fiksni (stalni) kapital
Elementi proizvodnog kapitala koji se ne utroše u celini u jednom proizvodnom procesu, već učestvuju u više ciklusa (sredstva za rad).
Opticajni (cirkulirajući) kapital
Elementi proizvodnog kapitala koji se u celini utroše u jednom proizvodnom procesu i prenesu svoju celokupnu vrednost na novi proizvod (predmeti rada i radna snaga).
Kriterijum podele kapitala na fiksni i opticajni
Ponašanje i način prenosa elemenata kapitala u procesu obrtanja vrednosti.
Kružno kretanje kapitala
Kretanje kapitala kroz tri sukcesivne faze (kupovina, proizvodnja, prodaja), prikazano obrascem N−R×××P×××R′−N′.
Vreme obrta kapitala
Vreme potrebno da kapital prođe kroz sve faze jednog ciklusa kružnog kretanja (vreme proizvodnje plus vreme prometa).
Amortizacija
Proces izdvajanja dela vrednosti fiksnog kapitala iz ukupnog prihoda radi obnove stalnog kapitala, uz istovremeno prenošenje dela njegove vrednosti na novi proizvod tokom svakog obrta.
Fond amortizacije
Deo vrednosti fiksnog kapitala prenet na novi proizvod koji se nakon prodaje kristalizuje u novčanom obliku kao vrednosna naknada za istrošena sredstva za rad.
Dnevna vrednost radne snage (DVRS)
Ukupna količina društveno potrebnog radnog vremena za proizvodnju svih sredstava potrošnje radnika podeljena sa brojem dana u godini: DVRS=365365×A+52×B+12×C×××.
Prosta reprodukcija
Obnavljanje proizvodnje na nepromenjenom nivou, pri čemu društveni kapital iste veličine stalno liferuje istu masu robne vrednosti bez promene materijalne i vrednosne strukture.
Zakonitosti proste reprodukcije
Sistem uslova ravnoteže: 1. I(v+m)=IIc i NVI=PVII; 2. I(c+v+m)=Ic+IIc i RI=PVI+PVII; 3. III(c+v+m)=I(v+m)+II(v+m).
Proširena reprodukcija
Oblik reprodukcije u kome se obim proizvodnje iz godine u godinu povećava, tako da se kružno kretanje društvene proizvodnje u svakom narednom ciklusu uvećava.
Društveno potrebno radno vreme (DPRV)
Radno vreme koje je potrebno da se pod normalnim uslovima proizvodnje i uz prosečan stepen umešnosti i intenzivnosti rada proizvede neka upotrebna vrednost (DPRV=ukupno potrebna kolicˇina robaukupno drusˇtveno priznatog rada).
Akumulacija kapitala
Kontinualan proces pretvaranja dela viška vrednosti u kapital (sakupljanje i uvećavanje dodatnih sredstava za potrebe proširene reprodukcije).
Opšte ekonomski kriterijum primene nove tehnike
Zahtev da ušteda u radu bude veća od dodatnih ulaganja u sredstva za proizvodnju: ∣△c∣<∣△(v+m)∣.
Specifično kapitalistički kriterijum primene nove tehnike
Zahtev kapitaliste da dodatna ulaganja u fiksni kapital budu manja od uštede na platama radnika: ∣△c∣<∣△v∣.
Istorijski oblici razmenske vrednosti
Razvojni oblici vrednosti: A. Prost, pojedinačan ili slučajan; B. Potpuni ili razvijeni; C. Opšti oblik; D. Novčani oblik.
Najamnina
Cena radne snage na tržištu rada.
Nominalna najamnina
Suma novca koju radnik prima u gotovini za prodatu radnu snagu za određeni vremenski period.
Realna najamnina
Količina roba i usluga koju radnik može da kupi za iznos nominalne najamnine (kupovna moć nominalne najamnine).
Radna snaga
Ukupnost čovekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu upotrebiti u procesu proizvodnje dobara.
Rad
Svesna i svrsishodna delatnost čoveka usmerena ka određenom cilju; proces trošenja radne snage koji predstavlja supstancu i unutrašnju meru vrednosti.
Novac
Specifična društveno-ekonomska kategorija robe koja služi kao opšti ekvivalent razmenjiv za sve druge robe.
Roba
Proizvod ljudskog rada namenjen razmeni na tržištu radi zadovoljenja društvenih potreba.
Vrednost robe
Materijalizovani apstraktni ljudski rad sadržan u robi, koji izražava društveni ekonomski odnos proizvođača.
Zakon vrednosti
Osnovni ekonomski zakon robne proizvodnje koji reguliše srazmernu raspodelu rada i prema kome se tržišne cene kroz kolebanja dugoročno usklađuju sa vrednostima robe.
Potreban rad
Deo radnog dana tokom kojeg radnik proizvodi vrednost jednaku vrednosti sopstvene radne snage (potreban proizvod).
Višak rada
Deo radnog dana koji radnik odradi iznad potrebnog rada, u kome stvara višak vrednosti koji prisvaja vlasnik kapitala.
Radni dan
Ukupan broj sati tokom dana u kojima radnik obavlja radnu delatnost, a deli se na potrebno radno vreme i višak radnog vremena.
Ekstra višak vrednosti
Razlika između individualne vrednosti robe pojedinog proizvođača i više, društveno priznate tržišne vrednosti robe.
Razmena
Faza društvene reprodukcije u kojoj se vrši prenos dobara iz ruku proizvođača u ruke potrošača.
Specifične metode političke ekonomije
Metod apstrakcije, metod analize, metod indukcije i dedukcije, i metod logičnosti istorijskog razvitka.