PASIHOLOGIJA

Psihologija je nauka koja sistematski, svestrano i cjelovito proucava psihicki zivot ljudi i zivotinja na osnovu objektivnih posmatranja i neposrednog iskustva

psihihicki zivot: PSIHICKI PROCESI + PSIHICKE OSOBINE

PSIHICKI PROCESI+ PSIHICKE OSOBINE = oblik u kojima se psihicke pojave ispoljavaju

psihicke pojave su brojne, slozene i predmet psiholoske nauke

PSIHICKI PROCESI

• kognativni(intelektualni)=opazanje , ucenje , pamcenje , misljenje

• emocionalne(osjecajne)= strah,ljubav, bjes, srca..

• motivacioni(konativni)= motivacije, voljne radnje , zelje..

PSIHICKE OSOBINE= procesi koji se cesto ponavljau, cesto se uocavaju kod neke osobe i nalaze se redovno ili skoro redovno kod ponasanja neke osoba

• temperamet

• navike

• interesovanje

• potrebe

Grane psihologije

1. psihopatologija= nastanak , ispoljavanje poremecaja psihickog zivota

2. klinicka psihologija= diagnostika i ljecenje psihickih poremecaja

3. mentalna higijena=primjena psiholoskih saznaja sa ciljem zastite i unapredjenja mentaknog zdravlja

4. fiziloska psihologija= fokusira se na povezivanje fizioloskih funkcija(rad hormona, bioloski procesi..) u tijelu sa psihickim pojavama poput emocija

5. pedagoska psihlogija=proucava uslove od kojih zavisi uspjesnost ucenika, mentalnu spremnost ucenika koa i psih. potrebama koje se desavju u toku obrazovanja i vaspitanja

6. pishologija rada = proucava medjusobni odnos radnika , mentalnu spremnost radnika , sposobnost i podudaranje osobina radnika sa odredjenim poslom

7. forenzicka psihologija= proucava kako se psihologija koristi u sudskim postupcima , mentalno stanje osumnjicenog kao i svjedoka,pomaze pri razumjevanju osumnjicenog

8. psihilogija razvoja= proucava razvoj psihickog zivota zivih bica u toku njihove evulacije

9. prenatalna psihologija=proučava kako iskustva i okruženje majke tijekom trudnoće utječu na razvoj djeteta.

10. socijalna psihilogija = proucava ponasanaje i dozivljaje pojedinaca u socijalnim situacijama

11. sportsaka pishologija= proucava kako razmisljanje i emocije uticu na sportiste i njihove sportske rezulatate. pomaze sportistima da izgrade samopouzdanje, bolje nose sa strasom i kontrolisu nerrvozu.

12. vojna psihoogija = proucava kako vojni zivot u borba uticu na misli, osjcaje i ponasanje vojnika . pomaze vojnicima sa traumama i stresovim , pored toga uce vojnike kako da budu psihicki jaki, kako da se nose sa stresom i kako da bolje rade u timovima

13. psihilogija umjetnosti= proicava kako ljudi gledaju umjetnost , kao i kako je stvaraju. istarzje zasto nam se odredjena djela svidajuju i kako dozivljavamo ljepotu umetnosti.

14. psihologija marketinga=kako psihološki percepcija, motivacija i emocije utječu na potrošače

PODATCI= objektivni i subjektivni

OBJEKTIVNI= oni se mogu utvrdit nepostednim posmatranje rakcija , postupaka osobe pomocu raz. aparata ili tehnickih uredjaja

istrazivaci koji smatrau da su samo ovi podatci bitni za ppsihlogiju govore o psihologijikao objektivistickoj nauci , psihologiha o ponasanju ljudi

SUBJEKTIVNI=licni dozivljaji osoba, o emocionalnim i motivacionim dozivljajima. oni su pristupni samo osobi koja ih dozivljava.

istazivaci koji se fokusiraju samo na ovu vrsu podataka govore o psihologiji kao introspektivnu nauku

USLOVI ISRAZIVANJA:prirodni i laboratoriski

METODE ISTRAZIVANAJ= eksperimentalno i neeksperimentalno

EKAPERIMENTALNO= ima veci stepen kontrole nad uslovima koji uticu na proucavanu pojavu(glavna razlika izmedju eksperimentalnog i neeksperimentalnog). ako israzivac po svojoj volji moze da mjenja jedan ili vise uslova ( ukoliko ovo nije moguce , istazivac je prinudjen da istazuje u usloima koji se prirodno ispoljavaju) to ili ekspirmentalni nacin istazivanja

TEHNIKE ZA PRIKUPLJANJE PDATAKA:

• POSMATRANJE

  spoljasnje ( ekstrospekcija) i unutrasnje ( introspekcija)

• INTERVJU I UPITNIK

• TEST(licnosti, znajnja , sposobnosti)

• APARATI

POSMATRANJE

spoljasne posmatranje= slobodno posmatranje i strukturno posmatranje

slobodno => naucnik pocinje posmatranje sa djelimicno razgardjenim planom

strukturno=> strukutisano jer je uanaprijed odredjeno na koje stvari treba obraćati paznju

INTROSPEKCIJA

postupak opisivanja vlastitih dozivljaja , oni se mogu opisati u tenutku dozivljaja ili naknado. NEDOSTATCI =>Nedostaci introspekcije uključuju mogućnost subjektivnost,introspekcija može biti ograničena zbog nedostatka svesti o sopstvenim emocionalnim stanjima ili zbog poteškoća u verbalizaciji tih iskustava. Ima ogranicene informacije jer se dosta toga desava na nesvjesnom nivou, takode imamo pojavu ignorisanja negativnih osobina sebe , traumaticnih ili negativnih dozivljaja sto moze dovesti do nesvjesnom ignorisanju bitnih informacija.

INTERVIJU I UPITNIK =>tehnike za utvrdjivanje podatka o psihickim dozivljajima koja nisu dostupna spoljsnjim posmatranju. Ako je u pitanju ispitivanje u vidu razgovora onda je to INTERVIJU, ako su pitanja istampana i odgovri se daju u pisanom obliku onda je to UPITNIK.

APARATI → koriste se u istrazivanju sa cijem povecavnja preciznosti posmatranja , mjerenja i registrovanja podataka.

PERIFERNI NERVNI SISTEM(somatski i autonomni )

SENZORNO NERVNO VALKNO(periferija → cenatrani nervni sistem)

MOTORNO NERVNO VALKNO( centralnog nervnog sistema → periferija)

somatski => nrvi koji prenose impulse od i do culnih orana , msica i povrsine tijela ( sojet bola, dodira, toplote..) svi misici pod nasom voljnom kontrolom

autonomni => nervi koji prennose impulse od i do endokrinih zlijezada , do glatkih misica i srca (sirenje i suzavanje krvnih sudoava ,znojne zlijezde..) njegovi efekti nisu pod kontrolom volje

CENTRALNI NERVNI SISTEM(mozak i kicmena mozdina )

MOZAK→PREDNJI , ZADNJI I SREDNJI DIO

MOZDANA KORA ( CEREBRALNI KORTEKS)→ povrsinski sloj hemisfera ; svi psihicki procesi kojih smo svjesni , praceni su aktivnoscu u odgovarajucem dijelu mozdane kore

1. senzorna zona→ nalaze se centri u koje aferentnim putem pristizu i preradjuju se impusli iz odredjenih culnih organa

2. motorna zona(ceoni dio kore) → nalaze se centri u kojima se formiraju nervni impulsi koji kontrolisu pokrete i kretanje. ostecenje dijelova ove zone dvodi do gubitka pokretljivosti odg. dijelova tijela

3. asocijativna zona → nema ni snezorne ni motorne centre ali ona sluzi za povezivnaje razlicih impulsa , to su asocijativne zone . Za njih se vezuje odvijanje slozenih psihickih funkcija ( ucenja , citanja , pamcenja ) kao i najznacajnihij vidova ljudksog ponasanja ( govor, sudjenje ..)

HIPOTALAMUS → centre za kontrolisaje dogadjaja u unutrasnijosti org. pored toga oni regulisu rad engokrinih zljiezada . kontrolise dozivljaj ugodnosi , ipoljavanje straha , bjesa , regulise glad i ze…

HEMISFERNA LATERAIZACIJA

Hemisferna lateralizacija znači da svaka polovina mozga ima specifične zadatke. Leva polovina obično se povezuje s jezikom i logičkim razmišljanjem, dok je desna povezana s kreativnošću i intuicijom. Ova podela pomaže mozgu da bolje obrađuje različite informacije.

LIJEVA/GOVORNA/VERBALNA /BROKINA HEMISFERA →govor, citanje,pisanje , racunanje , misljenje …

DESNA/NEVERBALNA /UMJETNICKA /VERNIKOVA HEMISFERA → orijentacija u prostruu, izrazavanje emocija, intuicija ,umjetnicko stvralistvo

ENDOKRINE ZLIJEZDE

1. HIPOFIZA(PITUITARNA)→nalazi se na donjoj strani mozga, zdnja strana luci OKSITOCIN I VIZOPRESIN, a prednja HORMON RASTA , HORMON KOJI REGULISE RAD DRUGIH ZLIJEZDA . VISAK HIRMONA RASTA = DŽINSOVSKI RAST ; MANJAK = PATULJAST RAST

2. TIROIDNA(STITNA)→nalazi se u vratu ispod larinksa ,TIROKSIN(kontrolise metabolizam);manjak trioksina = usoren metablizam , opadnaje opste aktivnosti , paznje i koncentracije. UKOLIKO DO MANJKA TIRKOSINA DODJEU RANIIM GODINAMA NASTAJU SMETNJE U RAZVOJU ORGANIZMA KOJE MOGU IZAZVATI MENTALNU ZAOSTALOST KRETENIZAM ; visak tiroksina = ubrzanog metabolizma, brzo oslobađanje nergije koja se nalazi u hran hljivim materijama

3. NADBUBREZNE (ADRENALINE )→ sastoje se od srzi i kore. KORA→androgen; kontrolise razvoj i odrzavanje seksualnih karakteristika , koncentraciju kalcijuma, rasored vode u tijeliu…SLABOD LUCENJE= tjelesna slabost , gubitak interesovanja za okoloinu slabljenje odbranbenih snaga. SRŽ→epinefrin i norepinefrin (adrenalin i noradrenalin) uticu na rad glatkih misica , metabolizam secera i srcanu aktivnost

4. POLNE(GANDELE)→intezivno pocinju da djeluju u vrijeme puberteta ; zajedno sa nadbubreznim zlijezdama kontrolisu javljanje polnih obliljezja

PSIHICKI RAZVOJ

FAKTORI(Faktori psihičkog razvoja obuhvataju različite aspekte koji utiču na emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj pojedinca)

1. GENETSKI (NASLJEĐE )→nasledne osobine koje uticu na sposobnost i licnostž

2. SREDINSKI FAKTORI→ materijalna mogucnost i socijalna sredina

3. LICNA AKTIVNOST

   NATIVIZAM => shvatanje koje individualni razvoj objasnjava iskljucivo nasljednim cinnjenicama. urođeni biolsoki mehanizam odlucuje o svim bitnim pitanjima razvoja jedinke i okolina je nemocna da te osobine znacajno izmjeni

   EMPIRIZAM=>shvatanje po kojem je organizam djeteta savrseno plastican i ako je dijete zdravi njegova sredina od njega moze naciniti sta hoce , po ovom shvatanju niko po rođenju ne posjeduje svojstva koja ga usmjeruju ili sprjecavaju da se razvije u određenom pravcu

   KONVERGENCIJA=>nasljeđe daje predispozicije za razvoj nekih osobina ili sposobnosti , onda zavisi od sredine ( odo onoga sto ona pruza kao uslove , podsticaje) da li ce se se te predispozicije razviti.

OSJCAJI →FIZIOLOSKIH PROCESA U CULNOM ORGANU+SUBJEKTIVNIG DOZIVLJAJA NJOHOVOG KVALITETA , INTIZITETA I TRAJANJA

DRAŽ→ČULO→NERVNO VLAKNO→CENTRALNI NERVNI SISTEM ( SUBJEKTIVNOG DOZIVLJAJA )

javljanje osjecaja ima tri faze

1. periferna (aktivnist cunig organa na koji djeluje draZ)

2. prenosnu(prenosenje impulsa /aktivnost nervnog vlakna)

3. centralnu(proces u mozdanim centrima)

KVALITET OSJECAJA→posebni dozivljeni , samosvojni karakter

INTEZITET OSJECAJA → zavisi od jacine drazi koja ga je izazvala ; DONJI PRAG DRAZI=>najniza snaga drazi koja se moze osjetiti

TRAJANJE OSJECAJA → uglavnom zavisi pd trajanja drazi ; kod drazi koje dugo traju vidmo pojam ADAPTACIJE . One mogu biti periferne ili centralne( airenje zjenice zbog dugig trajanja drazi svjetla ili opadanje paznje )

OPAZAJ JE SKLOP ORANIZOVANIH INFORMACIJA O PREDMETU U CJELINI , A OSJCAJ JE IZDVOJENI DIO INFORMACIJE TOG PREMETA

sta to uticne na opazaj

1. RANIJE ISKUSTVO(ranije iskusto daje smisao onome sto sada saznajemo putem nsih cula) Kada nešto već znaš ili si to već doživeo, lakše prepoznaješ i razumeš te stvari.

2. MOTIVACIJA(motivi, inetresovanja i druge osobine osobe uticu na njihovo opazanje objekata, situacija sa kojom su u nekoj vezi) To ugl znaci da ce tvoju paznju privuci stvari za koje si interesovan tkd ako si u nekom grau i volis sportove uocices sportske arene itd jer imas neku vrstu ineresovanja ili povezanosti sa timm

3. UTICAJI PSIHOFOZICKOG STANJA ( tokom dana dolazi do promijena u psihofizickom stanju covijeka sto u+tice na njihovo opazanje i paznju. osoba moze da se umori, ogladni ili napije sve ove promjene uc+ticu a opazanje i paznju, tkd kod osobe koja je umorna oadaju cula osjetljivosti i sposobnodt opazanja opada)

4. TEZI POREMECAJI(posljedice trajnih ili priivremenih fukcionalnih promjena u culnim organima, nervnim putevima, mozdanim centrima )

   AGNOZIJE-NEMOGUCNOST DA SE OPAZENI OBJEKAT PPOVEZE SA RANIJIM ISKUSTVOM(osoba moze da vidi neki predmet ali ne moze da ju poveze sa nekim ranijim iskustvom pa ne prepoznaje koji je to predmet)

   HALUCINACIJE - OSJETI I OPAZANJA KOJA NASTAJU PEZ DJELOVANJA SPOLJASNJE DRAZI(osoba vidi, cuje , osjeti nesto sto nije realno)

   1.vidne→Vidne halucinacije su kada osoba vidi nešto što zapravo ne postoji. Na primer, može videti ljude, životinje ili predmete koji nisu stvarni. Ovo se može desiti zbog bolesti, uzimanja droga, umora, stresa ili drugih problema.

   2.slusne→Slušne halucinacije su kada osoba čuje zvuke, glasove ili zvučne signale koji ne postoje u stvarnosti. Na primer, neko može čuti glasove koji govore njegovo ime ili neku poruku, iako nema nikog u okolini.

   3.dodirne→Dodirne halucinacije su kada osoba oseća stvari na svojoj koži koje nisu stvarne. Na primer, može imati osećaj kao da je neko dodiruje, kao da nešto gmiže po telu, ili kao da oseća bol, iako se ništa ne događa.

   4.mirisne→Mirisne halucinacije su kada osoba oseća mirise koji zapravo ne postoje. Na primer, neko može mirisati cveće, dim, hranu ili bilo koji drugi miris, iako nema ništa u okolini što bi taj miris izazvalo.

   5.ukusne→Ukusne halucinacije su kada osoba oseća ukuse koji zapravo nisu prisutni. Na primer, neko može imati osećaj da oseća gorak, sladak, kiselkast ili metalni ukus u ustima, iako nije jeo ništa što bi izazvalo taj ukus.

   OVE HALUCINACIJE SE UGL JAVLJAJU U OBLIKU KOMBINACIJA ( JEIDNA KOJA S EMOZE SAMA JAVITI JESTE SLUSNA)(npr. osoba halucinira i vidi bube kako gmnizu po njemu , cuje ih kako se krecu i osjeti ih po svojoj kozi ovo je kompinacija vidne, slusne i dodirne halucinacije)

   2A. SLUSNE MOGU BITI NAREDBODAVNE ( KADA OSOBA HALUCINIRA I CUJE GLAS KOJI M DAJE NEKU VRSTI NAREDBE) , SUM ZVUK ILI TON ( OSOBA MOZE KONSTANTNO CUTI NEKE ZVUKOVE , MELODIJU ILI SUM IAKO TAJ ZVUK NE POSTOJI) I 2 ILI VISE GLASOVA( OVI GLASVI UGLASVNOM DAJU RAZNE NEGATIVE KOMENTARE I STALNI KRITIKUJU OSOBAU ZA SVE STO RADI ILI MISLI TOKOM DANA)

5. ZABLUDE→POFRESNA VJEROVANJA I UVJERENJA SA CINJENICAMA KOJE SU OCIGLEDNE

OPAZANJE OSOBE(pored opazaja predmeta btino je i opazanje osoba i njihovog ponasanja)

podatci u opazanju osobe

1. fizicka svojstva osobe kao sto je visina , boja koze, ocijub, kose..

2. ulogu drazi imjau i drzge karakteristike osobe kao sto je IZRAZ LICA, DRZANJE TIJELA, NACIN OBLACENJA..

3. veoma vazan podatak za opazanje osoba jesu njeni verbalni iskazi i njeni postupci ( na osnovu sadrzaja verbalnih podataka mozemo zakljucito kako se osoba ponasa ali i neke njene trajne osobine)

   PODATCI O OSOBI SE MOGU PRIKUPITI

   1. POSREDNO(podrazumijeva prikupljanje podatka o sobi kroz izvore koje nisu direktno povezani sa tom osobom, nmp dnevnik ili price drugih ljudi)

   2. NEPOSREDNO(podrazumijeva prikupljanje informacija direktno od te osobe , bilo upitnikom ili razgovorom)

      OVI PODATCI UTICU NA UTISAK ILI IMPRESIJU O NEKOJ OSOBI

UZAJAMNO POSMATRANJE OSOBA

Opazanje je osnovni vid socijalne interakcije.U opazanju imamo OSOBU-METU I OSOBU-POSMATRACA ( osoba meta je objekat posmatranja) obe osobe su u nekom obliku svjesne da su u isto vrijeme i opazac i meta

Imamo 3 faze

1. SVAKA OSOBA FORMIRA SLIKU(IMPRESIJU) O DRUGOJ OSOBI NA OSNIVU IZGLEDA, DRZANJA , IZRAZA LICA, PONASANJA I OSALIH PODATAKA

2. SVAKA OSOAB JE SVJESNA DA JE META OPAZANJA DRUGE OSOBE I ONDA NASTOJI DA NAMJESTI ILI PROMJENI SVOJE PONSASNJE KAKO BI OSTAVRLA ODREDJENI UTISAK I STVORILA ODREDJENU SLIKU KOD TE DRUGE OSOBE. TAKO DA OSOBA A MOZE BITI A1,A2,A3 ITD JER CE ZAVISNO D SITUACIJE MANJE ILI VISE PRILAGODITI ILI TPTALNO POKAZATI DRUGU STRANU SVOJE LICNOSTI

3. OSOBA “OGLEDALO”

   sada osoba posmatrac posmatra metu ne samo sa ciljem da uoci neke njene osobine vec i da zakljuci kako ih ta druga osoba vidi i kakv je sliku stvorila o njoj, nisu sve osobe ogledala ( osoba koja je vaznija za ostavrivanje njihovih ciljeva, osoab koja je vazna u drustvu ili znacajniija licno ce biti ogledalo)

   u ogledalu se moze vidjeti nesto sto PRIJA i nesto sto NE PRIJA( uglavnom se ogledalo osoba koja daje neku sliku ili utisak koji ne prija biti odbacena i te informacje nece biti prihvacenje od posmatraca)

PRVA IMPESIJA

mi formiramo cjelovit utisak o osbi na osnovu veoma malo podatka i kratkog vrmena.Nas utisak se ne svod samo na fizicke karakteristike to ukljucuje i ocjenu o njihovom temperamentu i osobinama(unutrasnjim). Prvom impreijom opazamo njihove motive i hamjere ta crte licnosti.

IMPRESIJA JE BITNA JER UTICE NA NASE DALJNE PONSANJE PREMA OSOBI. ONA USMJERAVA DALJI TOK INTERAKCIJA , AKO JE NEGATIVNA ONDA CEMO IZBJEGAVATI INTERAKCIJE ILI JE SVESTI NA NAJMANJU MOGUCU OLICINU

posto se prva inmpresija desi za kratko vrijeme i sa malo informacija ona cesto mkoze da bude netacna , to losobe saznaju kasnije kada doiju jos informacija o osobi ali se te informacije mogu ignorisati u slucaju da su suprotni od prve impresije

Pored ogranicenih podataka ili hepouzdanih podtaka postoji jos stvari koji ljudima otezavaju da dobiju tacan utisak o drugim osobama

IZVOR SISTEMATSKIH GRESKA

1. HALO EFEKAT → tendencija da jedna sosba daje slice ocjene o istoj osobi

2. greska centralne tendencije→tendencija ljudi da tokom rangiranja ili ocjenjivanja biraju srednju ocjenu ili rang i da izbjegavaju velike ektime kako bi greska bila najmnja.( profesori koji daju srednje ocijene)

3. logicki nezasnivan zakljucak*> kada ljudi prve zalkljuck o sobi koije nisu logicki ooparvdane ( odobe koje imaju veliko celo ili nose naocare su jako pametne )

4. steriotipnost→ tendencija ljudi da zanemare licne karalteristike neke osobe vec da svoj utisak donesu na osnovu njegive pripadnosti nekoj grupi

5. pristrasnost→ vidi se kod sagledanja uzroka licnog uspijeha i neuspjeha (kod uspjeha ljudi hvale sbe svooj trud rad ili licne karakteristike , ali kod neuspjeha uzrok ce biti neki vanjiski tj trazimo uzrok izvan sebe)

OSOBINE OCJENJIVACA

osobine ocjenjivaca koje dovode do vece tacnosti ocjenjivanja osoba

1. inteligencija ( intelegentnije osobe su uspjesne u zakljucivanju)

2. samokriticnost ( ko sebe ne laze lakse bude slagan od strane drugih

3. sposobnost distaciranja ( neutraslise uticaj emocija na ocjene osobe )

4. sklonost samoposmatranju (osobe koje imjau razvijen unutrasnji sozivljaj mogu bollje da uoce znakove slicnih dozivljsja kod drugih ljudi)

uzajamno posatranje pacijenta i zdravstvenig radnika

kao i u svakoj sociijalnoj interakciji dolazi do uzajamnog posmatranja i prve impresije .

jedina razlika jests u pacijent koji ima unutrasnju napetost ( saznajane bolesti ili nerviza zbog ne znanja da li je bolest prisutna pa i nervbiza oko toga da li ce u zdravstvenoj ustanovi dobiti efiksno ljecenje) zbog toga pacijent u doktoru trazi osobine koje ce mu vrstiti sigrnost i osloboditi ga napetosti . na ponsanje pacijenta isto utice i ranije iskustvo ( ili prva impresija)

u slucajuu da je pacijen timao negativne dozivljaje , moze imati stereotipe za doktroe gdje ce onda lagano u reakcijama ili ponsanju doktora vidjeti nezainteresovanost, arigantnost , bezobraznost… to dovodi do toga da on iposljava neku kolicinu arogantnosti ili agresivnosti

PAZNJA → PSIHICKO STANJE USREDJENOSTI NA ODREDJENI SADRZAJ

u procesu opazanja uredsedjenost je ajko bitna

imao 2 vrste

1. hotimicna ( namjerna)→ kada sa nekom namjerom i svrhom fokusiramo paznju na neki sadrzaj

2. hotimica→ nju izazivaju iznenadne i vrlo jake drazi , te drazi odmah prvuku paznju bez obcira na situaciju i koliko smo mi bili prije toga fokusirani na aktivnost prije drazi

imamo CINIOCE koji uticu na to koji ce se sadrzaj naci u sredistu paznje

1. primjena ( promjena u bio kojoj karakteristici drazi povecava mogucnist privlacenja paznje)

2. raznolicnist(kontrast na osnovu onoga sto preovladava)ž

3. ponavljajne (ako neki sadrzaj ponavljamo u pazljivo odredjenim intervalima, ne stalno, rste vjerivatnoca da ce taj sadrzaj privuci paznju)

4. bazicne potrebe( sto je sadzaj vazniji za ispunjavanje bazicnih prtreba to je veca vjerovatnoca da ce privuci paznju)

5. sugestivno dejstvo( ponasanje drugih , ako vel+ca grupa ljudi posamtra istu stvar t i nama privuce paznju)

6. licna intersovanja(ako imamo neku licnu zaintersovanost za sadzaj veca je vjerovatnoca da ce nam taj sadrzaj privuci paznju)

OSOBINE PAZNJE

1. OBIM→broj elemenata koji u isto vrijeme mogu biti u fokusu paznje(5-9 , max 7+-2)

2. INTENZITET → stepen koncentracije ha odredjeni sadrzaj

3. TRAJANJE→ trajanje je ograniceno kao sto je i trajanje sadrzaja ograniceno jer poslije nekog vremena on dtvara umor

   FLUKTACIJA PAZNJE→paznje flktira u obimu i intenzitetu ( kada slusamo neko predavanje nasa paznja je na pocetku visoka i poslije odredjenog vremena nasa paznja fluktira tj, opada, poslije nekog odmora paznja nam se opet povecava itd)

BUDNOST I SAN ( osonovna stanja svjesti)

budnost→ kada je svijet otvorena za prijem i preradu raznih informacija

san→kada su sva cula na neki nacin privremeno iskljucena , jer je prag njohove prijemivosti povecan ( nastaje u okolnostima gdj je je olaksana privremena senzotna izoloacija , nocu)

poremacaj sna ( insomnija)

1. usporeno i tesko padaje u san

2. lako i cesto budjenje u toku sna

3. rani budjenje (budjrnje u pola naoci poslije par sati sna i ne mogucnost da se opet zaspi iako imamo sjecaj umora)

EKSTRA SENZORNA PERCEPCIJA ( percepcije koje se desavaju mimo poznatih knala culne komunikacije)

1. telepatija

2. telekineza

3. levitacija

4. vidovitost

osjevaj bola

moze biti fizicki, psihicki i psihogeni bol

FIZICKI → bol koja je nsatla povredom tkiva, povredom fizickog tijela

PSIHICKI→bol duse

PSIHOGENI→ osjet fizickog bola uzrokovan dugotrajnim neprijatnim emocijama ( ovdje nema povrede fizickog tijela ali se tako bol manifestuje)