Zaštita graditeljskog nasljeđa - Skripta za ispit

Osnove zaštite graditeljskog nasljeđa i proces vrednovanja

• Proces vrednovanja nasljeđa od ličnog do svjetskog nivoa:     * Vrednovanje se zasniva na izuzetno različitim sistemima vrijednosti, od nivoa pojedinca (lično nasljeđe) do zajednice i cijelog svijeta (kolektivno i univerzalno nasljeđe).     * S obzirom na to da su ovi sistemi u konstantnoj evoluciji, pojam nasljeđa se neprekidno mijenja i širi.     * Identifikacija i briga o nasljeđu odgovornost su i pojedinca i grupe.     * Nivoi nasljeđa:         * Lično nasljeđe: Predmeti koje pojedinac njeguje, poput porodičnih fotografija, suvenira ili ličnih predmeta.         * Kolektivno nasljeđe zajednice: Obuhvata građevine, parkove i tradiciju specifičnu za jednu zajednicu.         * Zajedničko nasljeđe regiona/zemlje: Obuhvata prirodno, građeno, ljudsko i nematerijalno nasljeđe šireg značaja.

• Definicija i podjela prirodnog dobra:     * Definicija: Prirodna dobra su resursi ili elementi okoliša neophodni za život, dobrobit ljudi i očuvanje prirode, a koji nisu direktan rezultat ljudskog rada.     * Primjeri i podjela:         1. Vodeni resursi: Rijeke, jezera, potoci, podzemne vode i okeani.         2. Šume: Izvor sirovina (drvo, hrana, lijekovi) i ključni regulator ekosistema ("pluća planete").         3. Biodiverzitet: Biološka raznolikost koja uključuje biljne i životinjske vrste, te genetske resurse.         4. Vazdušni i klimatski resursi: Čist vazduh, klimatski uslovi i atmosferski procesi.         5. Geološki resursi: Minerali, fosili, tlo i drugi geološki elementi.         6. Zaštićena područja: Nacionalni parkovi, rezervati prirode i prirodna staništa.

• Nematerijalno nasljeđe:     * Podrazumijeva neopipljive oblike tradicije kao što su pjesme, priče, običaji i specifični načini života.

• Postupak valorizacije graditeljskog nasljeđa:     * Svrha valorizacije je utvrđivanje vrijednosti kulturnog dobra.     * Opšta valorizacija: Postupak utvrđivanja značaja dobra za javni interes.     * Drugi stepen vrednovanja: Služi za odabir i proglašavanje nepokretnih kulturnih dobara u tri kategorije:         1. Kulturno dobro.         2. Kulturno dobro velikog značaja.         3. Kulturno dobro izuzetnog značaja.

• Definicija i principi očuvanja kulturnih dobara:     * Definicija: Kulturna dobra su materijalne i duhovne tvorevine, njihovi dijelovi ili ostaci koji imaju istorijski, umjetnički, naučni ili tehnički značaj.     * Dobrom se smatraju i objekti koji sami po sebi nemaju ta svojstva, ali sa zaštićenim dobrom čine jedinstvenu cjelinu.     * Podjela: Pokretna i nepokretna kulturna dobra.     * Vrijednost graditeljskog nasljeđa: Leži u fizičkoj strukturi, ali i u onome što ona predstavlja ljudima. Ono je rezultat taloženja tragova mnogih generacija kroz istoriju.     * Odgovornost: Mi smo trenutni uživaoci tog bogatstva i odgovorni smo da trag naše generacije bude u skladu sa naslijeđenim vrijednostima.

• Definicija zaštite prema UNESCO-u:     * Predstavlja niz mjera usmjerenih na očuvanje, istraživanje, prezentaciju i promociju kulturnih dobara od izuzetnog značaja za ljudsku baštinu.     * Ključni aspekti:         1. Očuvanje.         2. Restauracija.         3. Istraživanje.         4. Edukacija.         5. Promocija.     * Uključuje saradnju sa lokalnim zajednicama i primjenu međunarodnih standarda.

Graditeljsko nasljeđe Republike Srpske i djelatnost zaštite

• Primjeri zaštićenih građevina u RS (10 primjera):     1. Most Mehmed Paše Sokolovića, Višegrad.     2. Stari most, Mostar.     3. Manastir Lomnica, Zvornik.     4. Manastir Papraća, Zvornik.     5. Manastir Liplje, Teslić.     6. Manastir Gomionica, Banjaluka.     7. Manastir Sase, Srebrenica.     8. Manastir Ozren, Petrovo.     9. Saborna crkva u Sarajevu.     10. Tvrđava Kastel, Banjaluka.

• Aspekti očuvanja i obnove:     * Prvi aspekt: Očuvanje (preventivna zaštita).     * Provođenje obnove: Vrši se kroz upravno-pravne mjere i stručne djelatnosti predviđene Zakonom o kulturnim dobrima.     * Zaštita je multidisciplinarna jer okuplja stručnjake iz oblasti graditeljstva, umjetnosti i istorije.

• Djelatnosti zaštite:     1. Pronalaženje, istraživanje i dokumentovanje.     2. Izrada i čuvanje stručne, tehničke i pravne dokumentacije.     3. Valorizacija i studijsko izučavanje dobara.     4. Vođenje registra.     5. Pružanje stručne pomoći pri održavanju.     6. Razvoj metoda rada i izvođenje mjera tehničke zaštite.     7. Edukacija javnosti.

• Djelatnost Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa:     * Vrši zaštitu nepokretnih kulturnih dobara (spomenika, cjelina, nalazišta, znamenitih mjesta).     * Izrađuje studije, elaborate i projekte za zaštitu i korištenje dobara.

• Pojmovi u zaštiti:     * Arheološko nalazište: Dio zemljišta ili površine pod vodom sa ostacima građevina, grobnih nalaza ili predmeta iz ranijih doba.     * Znamenito mjesto: Prostor vezan za istorijski događaj ili ličnost (npr. spomen groblja, obilježja).     * Zaštićena okolina: Prostor oko kulturnog dobra koji utiče na njegov izgled, očuvanje i istraživanje.

Istorija zaštite: Od starog vijeka do industrijskog društva

• Slojevitost i modifikacija nasljeđa:     * Rijetko je sačuvana homogena prvobitna struktura zbog:         1. Istorijskog razvoja (svaki period dodaje svoj sloj).         2. Promjena u kulturi, religiji i tehnologiji.         3. Ratova i sukoba (razaranja i obnove).         4. Urbanizacije (rušenje starog radi novog).         5. Promjena estetskih i funkcionalnih zahtjeva.

• Primjeri obnova u starom vijeku:     1. Erehtejon, Akropolj: Manolis Kores je zaključio da je hram stradao u požaru u $1. v.p.n.e.$ te da je obnovljen u istom stilu kao spomenik visoke umjetničke vrijednosti.     2. Kirova grobnica, Perzija: Aleksandar Veliki je naredio njenu popravku nakon što su je njegovi vojnici oskrnavili. Sastoji se od $6$ stepenika i male grobne komore.     3. Džoserova piramida, Egipat: Obnovljena u $6. v.p.n.e.$.     4. Memnonovi kolosi, Egipat: Obnovljeni krajem $2. v.p.n.e.$.

• Značenje riječi spomenik:     1. Grčko porijeklo: "Mneme" – sjećanje, uspomena.     2. Latinsko porijeklo: "Moneo" – upozoriti, podsjetiti (često u kontekstu moći vladara).

• Hram Nike i anastiloza:     * Hram je prvobitno uklonjen radi sanacije stijene Akropolja, pa ponovo prezidan.     * $1940. god.$ izvršena je anastiloza – djelimična rekonstrukcija originalnim dijelovima (npr. vraćanje stubova), što je postalo simbol moderne restauracije.

• Srednji vijek i odnos prema nasljeđu:     * Prisutna je destrukcija i prilagođavanje starih spomenika novim namjenama.     * Materijali sa antičkih građevina korišteni su za nove objekte (spolije).     * Ugledanje na stare metode gradnje bila je česta praksa.

• Sveto mjesto i koncept nasljeđa kod Indijanaca:     * Sveto mjesto: Prostor posvećen religijskom poštovanju, izdvojen iz svakodnevnog života (najstariji oblik zaštite).     * Poglavica Sijetl ($1855. god.$): Zemlja je sveta; zvuk vode je glas predaka. Priroda je najviši stepen nasljeđa.     * Kanadski Indijanci: Svetost se ne gubi pogledom stranca, već se čuva kroz transformaciju (npr. drveni totemi koji nastaju, propadaju i mijenjaju se).     * Industrijsko društvo: Uzrokovalo je nestanak cijelih kultura i zaborav lokacija svetih mjesta (npr. potiskivanje paganske kulture na sjeveru Evrope hrišćanstvom).

Religijski i filozofski uticaji na očuvanje

• Kulturni identitet:     * Sklop jezika, religije, umjetnosti i običaja koji definišu zajednicu.     * Na konferenciji u Kanberi $1989. god.$ definisan kao proizvod interakcije čovjeka i prirode.

• Judaizam i Tora:     * Tora je primjer rane istoriografije. Načini prenosa nasljeđa:         1. Verbalno (otac sinu).         2. Putem običaja.         3. Pisanjem knjiga.         4. Davanjem simboličkih imena ljudima i mjestima.         5. Podizanjem spomenika ili čuvanjem svjedoka-predmeta.     * U Bibliji se pominje održavanje Solomovog hrama u Jerusalimu oko $1000. g.p.n.e.$.

• Islamski koncept (Kuran):     * Prošlost nije mrtva, već je živ faktor koji pomaže u stvaranju budućnosti.

• Hrišćanstvo vs. Petrarka:     * Hrišćanski mislioci: Istorija je Božji plan spasenja; napredak je duhovan.     * Petrarka (humanizam): Istorija je bazirana na ljudskom postignuću; naglašava povratak antičkim vrijednostima i obnovu klasičnog obrazovanja.

• Problem moderne konzervacije:     * Glavni problem je pitanje vrijednosti. Mišel Fuko navodi da je vrijednost postala proizvod, a ne znak. Razvoj vodi ka progresivnoj državnoj kontroli i institucijama.

Renesansa: Rađanje moderne zaštite

• Odnos prema antici:     * Pojačano interesovanje za rimske ruševine. Petrarka se buni protiv njihovog propadanja.     * Umjetnici (Bruneleski, Donatelo, Mazačo) putuju u Rim radi proučavanja.

• Grupa Laokon i njegovi sinovi ($1506. god.$):     * Otkriće je izazvalo raspravu: čuvati u nađenom stanju ili restaurisati u originalni oblik?     * Prevagnula je moda restauracije upotpunjavanjem (Sansovino).

• Rafael i moderna zaštita:     * Postavljen za prefekta mermera i kamena $1515. god.$.     * Pisao papi Lavu X o potrebi zaštite spomenika kao svjedočanstva prošlosti.     * Smatra se tvorcem moderne državne zaštite spomenika u $16. vijeku$.

• Primjeri i intervencije:     * Santa Maria degli Angeli ($1561. god.$): Papa Pio IV ugrađuje crkvu u Dioklecijanove terme da bi ih sačuvao.     * Domeniko Fontana: Postao slavan dislokacijom i postavljanjem obeliska ispred bazilike sv. Petra (priprema $7$ mjeseci, transport $5$ mjeseci).     * Panteon: Od antičkog hrama pretvoren u hrišćansku crkvu posvećenu sv. Mariji i mučenicima.

Romantizam i XIX vijek: Stil i nauka

• Novi pristup restauraciji:     * Umjesto reizgradnje u savremenom duhu, teži se poštovanju originalnog stila.     * Koncept mimesisa (imitacije) zamijenjen je konceptom stila.     * Restauracija postaje naučna aktivnost s ciljem dostizanja stilske jedinstvenosti.

• Vodeće ličnosti i primjeri:     * Karl Fridrih Šinkel: Radio na Kelnskoj katedrali ($1841. god.$), dvorcu Marienburg (Prusija) i katedrali u Magdeburgu.     * Violet le Dik (Viollet-le-Duc): Zastupao stilsku restauraciju. Cilj je vratiti građevinu u stanje cjelovitosti kakvo možda nikad nije ni postojalo.

• Džon Raskin (John Ruskin) i podjela plastike:     1. Pokorni ukrasi: Arhitekta ima potpunu kontrolu nad majstorom (Egipat, Grčka).     2. Prirođeni ukrasi: Majstor je polunezavistan (Gotika - sjenke su dio kompozicije).     3. Prevratnički ukrasi: Potpuna sloboda izvođača (Renesansa).

• Razvoj misli u Italiji:     * Filološka restauracija: Spomenik je dokument koji se analizira, a ne falsifikuje.     * Kamilo Boito: Smatrao restauraciju opasnom, a konzervaciju jedinim mudrim rješenjem.     * Gustavo Đovanoni ($20. vijek$): Uvodi pojam istorijski ambijent. Autor djela "Zaštita umjetničkih djela u Italiji" ($1913. god.$).

XX vijek i savremena teorija

• Muzealizacija i dokumenti:     * Prvi javni muzej: Palata Konzervatora na Kampidolju ($1471. god.$, poklon pape Pavla II).     * Konvencija u Hagu ($1954. god.$): Zaštita u slučaju oružanog sukoba.     * Preporuka iz Nju Delhija ($1956. god.$): Principi arheoloških iskopavanja.     * Venecijanska povelja ($1964. god.$): Osnivanje ICOMOS-a; akcenat na autentičnosti i ambijentu.

• Rekonstrukcija Varšave:     * Nakon $1944. god.$, uništeno preko $85\%$ grada. Centralno jezgro (Starogradski trg) obnovljeno je prema starim fotografijama kao simbol otpornosti.

• Teorija Čezarea Brandija (Cesare Brandi):     * Kreativni proces: Intuicija → Slika u svijesti → Materijalna realizacija.     * Restauracija je opravdana ako se miješa u fazi prenosa djela iz prošlosti u budućnost, čuvajući istorijsku sponu.     * Loš primjer: Zona Barbikan u Londonu (narušen odnos građevine i konteksta).

• Bernard Filden (Fielden):     * Konzervacija je akcija sprečavanja propadanja; radovi moraju biti minimalni i reverzibilni.     * Principi: Inkluzivnost, održivost, kontekstualnost.

Pomoćne nauke i pravni okvir

• Pomoćne discipline:     1. Epigrafika: Proučava pisane spomenike na tvrdim materijalima (kamen, staklo).     2. Kartografija: Proučava karte i upoređuje planirano sa realizovanim.     3. Diplomatika: Proučava vođenje politike kroz pisanu dokumentaciju.     4. Sigilografija: Proučavanje i tumačenje pečata (sigila).

• Pravni pojmovi:     * Deklaracija: Dokument koji iznosi stavove ili namjere.     * Konvencija: Sporazum između država koji pravno reguliše odnose.

• Atinska ($1931. god.$) vs. Venecijanska povelja ($1964. god.$):     * Atinska se fokusira na antičke spomenike i arheologiju; odbačena stilska asimilacija.     * Venecijanska se bavi urbanim/pejzažnim ambijentom i insistira na stopiranju restauracije tamo gdje počinje hipoteza.

• Zaštita u BiH:     * Prvo muzejsko društvo osnovano $1885. god.$.     * Rezolucija Josipa Vancasa iz $1911. god.$ o osnivanju državnog organa za zaštitu.     * Prvi nacrt zakona izrađen $1914. god.$, ali ga je omeo Prvi svjetski rat.