PREZENTACIJA 2 – BILJEŠKE

TRŽIŠTE DOBARA

potražnja/ponuda/cijene      TROŠE DOHOTKE                                                                                     PRODAJU DOBRA

   DOMAĆINSTVA                                                                                        PODUZEĆA

   PRODAJU FAKTORE                                                                                    KUPUJU FAKTORE

TRŽIŠTE FAKTORA

ponuda/potražnja/cijene

(kamate, nadnice, rente)

- domaćinstva prodaju faktore (zemlja, rad, kapital) na tržištu faktora poduzećima kako bi ostvarila prihod, tj. zaradila dohodak

-     poduzeća kupuju faktore kako bi mogla obavljati svoju djelatnost, tj. prodavati/nuditi dobra/usluge potrošačima (domaćinstvima) koji ih na tržištu dobara kupuju radi zadovoljenja svojih potreba i želja

- POTRAŽNJA (D) predstavlja volju i sposobnost potrošača da kupi neki proizvod ili uslugu u određenom vremenu pri određenoj cijeni na određenom tržištu

-     koliko će nekog proizvoda potrošači kupiti ovisi o njegovoj cijeni

-     stoga, potražnja pokazuje količinu proizvoda koja će biti kupljena uz različite cijene, dok su ostale stvari nepromijenjene

-     funkcija potražnje prikazuje odnos između potraživane količine i cijene promatranog dobra/usluge

-     y=a+bx  (a=odsječak; bx=nagib)  à   P=a+b*Q

-     ali zapamti: u ekonomiji zavisnu varijablu pišemo na osi apscisa (osi x)

§  Qd=a-b*P (direktna funkcija potražnje, ekonomska formula)

§  P=a-b*Q (indirektna funkcija potražnje, matematička formula)

-     nagib potražnje je negativan (inverzan odnos P i Q), a to je posljedica

1)    efekta dohotka – kad dobro poskupi, relativno smo siromašniji pa svih dobara kupujemo manje

2)    efekt supstitucije – kad dobro poskupi, njegovi supstituti postaju relativno jeftiniji, pa njih kupujemo više, a promatranog dobra manje

-     krivulja potražnje predstavlja odnos cijene i potraživane količine proizvoda koju je potrošač spreman i sposoban kupiti; odnos cijene i potraživane količine je inverzan (negativan) ili obrnuto proporcionalan à što je cijena viša, potraživana količina je niža i obrnuto, što je cijena niža, potraživana količina je viša

-     tržišna krivulja potražnje zbroj je individualnih krivulja potražnje (grafički: pri svakoj cijeni vodoravno zbrojimo sve individualne količine koje se potražuju

-     promjena potraživane količine – kretanje po krivulji

§  ceteris paribus, promjena cijene dovodi do promjene tražene količine

§  grafički se to iskazuje kao kretanje po krivulji potražnje

-     promjena potražnje – pomak krivulje u lijevo (smanjenje) ili desno (povećanje)

§  ako se potražnja mijenja, onda se po svakoj cijeni traži više (porast potražnje), odnosno manje (smanjenje potražnje) nego ranije

§  grafički se to iskazuje kao pomicanje krivulje potražnje desno (ako potražnja raste)/lijevo (ako potražnja pada)

-     determinante/odrednice potražnje:

1)    dohodak

2)    cijena dobra

3)    broj stanovnika

4)    cijene supstituta

5)    cijene komplemenata

6)    ukusi

7)    specijalni učinci

- PONUDA (S) predstavlja sposobnost i volju proizvođača da nude neki proizvod pri određenoj cijeni u određenom vremenu na određenom prostoru

-     funkcija ponude prikazuje odnos između ponuđene količine i cijene promatranog dobra/usluge

-     y=a+bx  (a=odsječak; bx=nagib)     P=a+b*Q

-     ali zapamti: u ekonomiji zavisnu varijablu pišemo na osi apscisa (osi x)

§  Qs=a+b*P (direktna funkcija potražnje, ekonomska formula)

-     nagib krivulje ponude je pozitivan (direktan odnos P i Q), a to je posljedica:

1)    zakona opadajućih prinosa – kada on djeluje, (granični oportunitetni) troškovi rastu à svaki dodatni radnik kojeg angažirate podrazumijeva određeni oportunitetni trošak – on je mogao raditi (vjerojatno efikasnije) nešto drugo

2)    „privlačenje“ inputa iz drugih upotreba, u promatrani proizvodni proces, podrazumijeva porast troškova

-     ako troškovi proizvodnje rastu, poduzeća će nuditi više samo ako su i cijene više!

-     krivulja ponude predstavlja odnos cijene i količine proizvoda koju je proizvođač spreman nuditi na tržištu; odnos cijene i ponuđene količine je proporcionalan ili pozitivan; što je cijena viša, ponuđena količina je viša i obrnuto

-     promjena ponuđene količine – kretanje po krivulji

§  ceteris paribus, promjena cijene dovodi do promjene ponuđene količine

-     promjena ponude – pomak krivulje u lijevo ili desno

§  ako se ponuda mijenja, onda se po svakoj cijeni nudi više (porast ponude), odnosno manje (smanjenje ponude) nego ranije

§  grafički se to prikazuje kao pomak krivulje ponude udesno (ako ponuda raste) te ulijevo (ako ponuda pada)

-     determinante/odrednice ponude:

§  troškovi proizvodnje (cijene inputa, tehnologija)

§  klimatski faktori

§  očekivanja

§  državna regulacija

- ZAKON POTRAŽNJE – kupci potražuju više dobara/usluga ako je cijena promatranog dobra/usluge niža i obrnuto

- ZAKON PONUDE – proizvođači/prodavači nude više dobara/usluga ako je cijena promatranog dobra/usluge porasla i obrnuto

- napomena: ne zaboravi na klauzulu cetris paribus!

- tržišna ravnoteža uspostavlja se na onoj cijeni pri kojoj su ponuda i potražnja jednake, odnosno ponuđena količina jednaka je potraživanoj količini

-     ravnoteža na tržištu ne znači da su sve potrebe ljudi za dobrom zadovoljene, niti da su sve proizvedene količine prodane

-     u ravnoteži su količine koje su kupci uz neku cijenu spremni kupiti te količine koje su prodavači spremni prodati upravo jednake!

- dolazi do manjka uslijed smanjenja ponude            - dolazi do manjka uslijed rasta potražnje

uslijed čega raste cijena                                                    uslijed čega raste cijena

- situacija u kojoj se ponuda i potražnja mijenjaju istodobno:

- ELASTIČNOST POTRAŽNJE – postotna promjena zavisne varijable (količine potražnje) izazvana postotnom promjenom nezavisne varijable (cijena promatranog dobra, dohodak, cijena komplementarnog dobra)

- cjenovna elastičnost potražnje (Ed) – stupanj osjetljivosti potražnje na promjenu cijene mjerimo koeficijentom cjenovne elastičnosti potražnje

-     mjeri koliko se potraživana količina za nekim proizvodom promijeni kada se cijena tog proizvoda poveća za 1%

-     predstavlja omjer postotne promjene potraživane količine i postotne promjene cijene

-    

-     formula:

-     3 kategorije cjenovne elastičnosti potražnje:

1)    cjenovno elastična potražnja – IEdI>1; povećanje cijene od 1 posto uzrokuje promjenu potraživane količine više od 1 posto. Kada je ona visoka, kažemo da to dobro ima elastičnu potražnju, što znači da njegova potraživana količina jako reagira na promjene cijene.

2)    cjenovno neelastična potražnja – IEdI<1; povećanje cijene od 1 posto uzrokuje promjenu potraživane količine manje od 1 posto. Elastičnosti su niže u slučaju nužnih dobara s malo supstituta, kad potrošači nemaju puno vremena prilagoditi svoje ponašanje na široko definiranom tržištu.

3)    jedinično elastična potražnja – IEdI=1; povećanje cijene od 1 posto uzrokuje promjenu potraživane količine za točno 1 posto.

(Primijetite (elastičnost kod pravca): nagib (apsolutna promjena) linearnog pravca je konstantan u svim točkama, ali se elastičnost (postotna promjena) mijenja) 

- savršeno elastična potražnja – minimalno             - savršeno neelastična potražnja -

ili nikakvo povećanje cijene uzrokuje                          povećanje cijene rezultirat će nikakvom

beskonačnu promjenu količine traženog                    promjenom količine traženog dobra, tj.

dobra; za bilo koju cijenu veću od P potražnja          bez obzira na to što se događa sa                      

je 0, a za bilo koju cijenu manju od P potražnja        cijenom proizvoda na tržištu, potražnja

je savršeno velika                                                            će ostati nepromijenjena

-     determinante CEP:

§  raspoloživost supstituta – što potrošač ima više supstituta na raspolaganju, to je potražnja elastičnija

§  udio u dohotku – što proizvod sudjeluje s većim udjelom u dohotku, to je potražnja za takvim proizvodom elastičnija

§  karakter dobra (luksuzno/nužno) – luksuzna dobra imaju više supstituta nego nužna dobra pa je potražnja za takvim proizvodima elastičnija u odnosu na potražnju za nužnim dobrima

§  vrijeme koje potrošač ima na raspolaganju – ako je raspoloživo vrijeme potrošača duže, onda je potražnja elastičnija jer potrošač lakše pronalazi supstitute i obrnuto

§  definiranost proizvoda – što je proizvod uže definiran lakše je pronaći njegove supstitute i time je elastičnost za uže definiranim proizvodom veća u odnosu na elastičnost potražnje za šire definiranim proizvodom

-     CEP i prihodi:

a)    ukupni je prihod prema definiciji jednak umnošku cijene i količine

b)   kada je potražnja cjenovno neelastična, sniženje cijene umanjuje ukupni prihod

c)    kada je potražnja cjenovno elastična, sniženje cijene povećava ukupni prihod

d)   u graničnom slučaju jedinično elastične potražnje, sniženje cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda

- dohodovna elastičnost potražnje (Ei) – mjera osjetljivosti potrošača nekog proizvoda na promjenu njegova dohotka, dok su ostali faktori koji mogu utjecati na potražnju nepromijenjeni

-     ona pokazuje kupuje li potrošač više ili manje nekog proizvoda kada mu se dohodak poveća za određeni postotak

-     dohodovna elastičnost potražnje je pozitivna (veća od 0) za normalna dobra i negativna (manja od 0) za inferiorna dobra (dobra kod kojih se porastom dohotka potražnja za njima smanjuje)

-     kod normalnih dobara koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje jako varira i kod nekih je on manji od 1 pa takva dobra nazivamo nužna dobra (koeficijent je između 0 i 1), dok je kod drugih veći od 1 i takva dobra nazivamo luksuznim dobrima

-     alternativno:

§  Ei veći od 1 dohodovno elastična potražnja – luksuzna dobra

§  Ei između 0 i 1 dohodovno neelastična potražnja – nužna dobra

-     formula za izračunavanje:

- križna elastičnost potražnje – mjeri osjetljivost potražnje jednog proizvoda na promjenu cijene drugog proizvoda, dok su ostali faktori nepromijenjeni

-     ako je koeficijent križne elastičnosti pozitivan, proizvodi su supstituti (povećanje cijene proizvoda B utječe na rast potražnje za proizvodom A)

-     ako je koeficijent negativan, proizvodi su komplementi (porast cijene proizvoda B utječe na smanjenje potražnje za proizvodom A)

-     ako je koeficijent 0 ili blizu 0 to nam pokazuje da dobra nisu u odnosu pa takve proizvode nazivamo nezavisnim dobrima

-     formula:

- ELASTIČNOST PONUDE – postotna promjena zavisne varijable (količine ponude) izazvana postotnom promjenom nezavisne varijable (cijena promatranog dobra, dohodak, cijena komplementarnog dobra)

- cjenovna elastičnost ponude – stupanj osjetljivosti ponude na promjenu cijene

-     mjeri za koji će se postotak ponuđena količina povećati kada se cijena dobra poveća za 1% (i obrnuto, za koji će se postotak ponuđena količina smanjiti kada se cijena dobra smanji za 1%)

-     3 kategorije cjenovne elastičnosti ponude:

§  cjenovno elastična ponuda  – IEsI>1; povećanje cijene od 1 posto uzrokuje promjenu ponuđene količine više od 1 posto

§  cjenovno neelastična ponuda – IEsI<1; povećanje cijene od 1 posto uzrokuje promjenu ponuđene količine manje od 1 posto

§  jedinično elastična ponuda – IEsI=1; povećanje cijene od 1 posto uzrokuje promjenu ponuđene količine za točno 1 posto

-     determinante cjenovno elastične ponude:

a)    tip proizvoda – npr. vina određenih berbi ne mogu se reproducirati, kao ni antikvitetni namještaj, pa je ponuda takvih proizvoda neelastična

b)   karakteristike poslovnog procesa i kapaciteta – što je poslovni proces specifičniji ili koristi slabo dostupne proizvodne faktore, to je elastičnost ponude manja i obrnuto

c)    veličina poduzeća – ponuda je elastičnija kod manjih poduzeća nego kod velikih

d)   vrijeme – što proizvođač ima duže vremensko razdoblje na raspolaganju to je elastičnost ponude veća

e)    mogućnost skladištenja proizvoda – ako je proizvod moguće uskladištiti i cijena skladištenja je niska, tada je elastičnost ponude veća

f)     mobilnost faktora proizvodnje – što su faktori proizvodnje mobilniji, ponuda je elastičnija

-     elastičnost ponude i vrijeme – vrijeme koje proizvođači/ponuđači imaju za prilagodbu je ključno i pritom razlikujemo 3 roka:

1)    trenutni rok – niti jedan input / faktor ponude nije promjenjiv (svi su fiksni)

2)    kratki rok – barem jedan promjenjiv (varijabilan), a svi ostali su (barem jedan) nepromjenjivi (fiksni)

3)    dugi rok – svi faktori promjenjivi

-     ekstremne reakcije ponuđača:

§  ponuda je savršeno elastična kada proizvođači enormno reagiraju na neznatnu ili nikakvu promjenu cijene, krivulja je horizontalna, a koeficijent cjenovne elastičnosti je beskonačan

§  ponuda je savršeno neelastična kada proizvođači uopće ne reagiraju na promjenu cijene, krivulja je vertikalna, a koeficijent cjenovne elastičnosti ponude jednak je 0

- cjenovni pod – minimalna cijena dobra/usluge koja je postavljena na tržištu; ta cijena nalazi se iznad ravnotežne cijene; u toj situaciji ponuda  je veća od potražnje te se zbog toga stvara višak na tržištu

- cjenovni plafon – maksimalna cijena koja je postavljena na tržištu; ta cijena nalazi se ispod ravnotežne cijene; u toj situaciji potražnja je veća od ponude te se zbog toga stvara manjak na tržištu