Sveobuhvatne Bilješke iz Biologije: Evolucija, Raznolikost i Fiziologija Organizama
Evolucija, Filogenija i Globalne Katastrofe
Globalne katastrofe i njihovi opisi: * Usko grlo ljudske populacije: Koncept u kojem se genetička raznolikost populacije drastično smanjuje zbog događaja koji preživljava samo mali broj jedinki. Prema materijalu, ovo nosi bodovnu vrijednost od (ukupno bod). * Erupcije vulkana: Opisuju se velike erupcije vulkana i povećanje koncentracije kisika, s posebnim naglaskom na najveću erupciju vulkana u povijesti.
Filogenetska sistematika: * Kladogram: Definira se kao filogenetsko stablo koje odražava zajedničko podrijetlo i srodnost skupina organizama. Ostale ponuđene kategorije (Takson, Vrsta, Svojta, Kategorija) ne odgovaraju ovoj specifičnoj definiciji dijagrama. * Definicija filogenetskih stabala: To su dijagrami koji prikazuju evolucijske odnose između različitih organizama.
Znanstvene discipline i tvrdnje o razvoju života: * Paleontologija: Znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem fosila. * Geološki slojevi: Tvrdnja da geološki slojevi nikad ne ukazuju na razvoj života na Zemlji je netočna; oni su ključni indikatori evolucijske povijesti. * Efekt uskog grla: Tvrdnja da je uzrokovao veliku raznolikost ljudske populacije je netočna; on zapravo smanjuje genetičku raznolikost. * Ptice: Tvrdnja da su ptice jedini lubanjci opstali do danas je netočna.
Biologija i Karakteristike Alga
Zelene alge: * Volvoks (): Poznata kolonijalna zelena alga. Njezin značaj leži u tome što predstavlja evolucijski prijelaz između jednostaničnih i višestaničnih oblika života.
Smeđe alge: * Pigmentacija: Pigment koji smeđim algama daje njihovu karakterističnu boju naveden je kao Eukoksantin. * Endemi: Potrebno je poznavati primjer smeđe alge koja je endem (npr. Jadranski bračić).
Crvene alge: * Pigmenti: Sadrže pigmente fikoeritrin i fikocijanin. Ovi pigmenti im omogućuju proces fotosinteze na većim morskim dubinama jer mogu apsorbirati svjetlost valnih duljina koje prodiru duboko u vodu. * Agar: Posebna tvar koja se dobiva iz crvenih alga i koristi se u prehrambenoj industriji te u mikrobiologiji (kao podloga za uzgoj bakterija).
Spirogeira i genetika: * Konjugacija: Proces izmjene genetskog materijala kod alge spirogire.
Ekologija i morfologija alga: * Bioindikatori: Alge koje služe kao pokazatelji čistoće vode. * Talus: Tijelo višestaničnih alga koje nije diferencirano na prave organe (korijen, stabljiku, list).
Lišajevi: * Predstavljaju zajednicu alga i gljiva. Prema načinu ishrane, oni su simbionti.
Zoologija Beskralježnjaka: Struktura i Funkcija
Spužve (): * Najjednostavnije mnogostanične životinje koje nemaju razvijena tkiva. * Sustav kanalića: Osnova svih životnih procesa kod spužvi je protok vode kroz sustav kanalića. * Potpora: Unutrašnji potporni sustav čine iglice i tvar zvana spongin.
Žarnjaci (): * Kod njih se prvi put pojavljuje izvanstanična probava i mrežasti živčani sustav. * Tvrdnja da su svi žarnjaci slobodnoplivajući organizmi ili meduze je netočna (postoje i sesilni polipi).
Mekušci (): * Smatraju se prvim celomatskim životinjama. * Karakterizira ih optjecajni sustav otvorenog tipa i prohodno probavilo s jetrom. * Plaštena šupljina: Prostor u kojem se nalaze škrge i u koji se izlijevaju produkti probave.
Člankonošci (): * Posjeduju ljestvičast živčani sustav smješten na trbušnoj strani tijela. * Egzoskelet: Čvrsti vanjski oklop izgrađen od tvari kao što su hitin i vapnenac.
Bodljikaši: * Važni su u ekosustavu, ali tvrdnja da su isključivo razlagači zahtijeva provjeru (često su predatori ili detritofagi). * Vodožilni (ambulakralni) sustav: Sustav ispunjen tekućinom koji omogućuje kretanje i izmjenu plinova. * Simetrija: Tijekom života mijenjaju simetriju. Odrasle jedinke imaju pentaradijalnu (peterozrakastu) simetriju kao prilagodbu na sjedilački ili polusjedilački način života, dok ličinke pokazuju dvobočnu (bilateralnu) simetriju.
Beskolutićavci: Skupina kojoj prema klasifikaciji u tekstu pripadaju žarnjaci, mekušci i plošnjaci.
Evolucija i Raznolikost Kralježnjaka
Sistematika kralježnjaka: * Među navedene primjere spadaju: cecilija (beznogi vodozemac), vodenjak (repati vodozemac), raža (hrskavičnjača) i gatalinka (bezrepi vodozemac).
Ribe koštunjače (Zrakoperke): * Zajedničko obilježje im je da imaju peraje poduprte koštanim zrakama.
Gmazovi: * Životinje s promjenjivom temperaturom tijela, srcem s nepotpunom pregradom u klijetki i tijelom zaštićenim koštanim oklopom prekrivenim rožnatim pločama (npr. kornjače).
Evolucijski prijelaz na kopno: * Resoperke: Smatraju se ključnom poveznicom jer su morale imati anatomske preduvjete poput mišićavih peraja s koštanim elementima koji su omogućili razvoj udova kod vodozemaca.
Komparativna Fiziologija Optjecajnog i Dišnog Sustava
Struktura srca po skupinama: * Ribe: Srce s pretklijetkom i klijetkom. * Vodozemci: Srce s pretklijetke i klijetkom bez pregrade. * Gmazovi (većina): Srce s pretklijetke i klijetkom s nepotpunom pregradom. * Izuzetak kod gmazova: Krokodili imaju potpunu pregradu u klijetki (srce s dijela). * Ptice i sisavci: Srce s komore ( pretklijetke i klijetke) i potpunom pregradom.
Učinkovitost kod ptica: * Korelacija između srca s komore i zračnih vrećica omogućuje izuzetno visoku učinkovitost opskrbe kisikom, što je nužno za održavanje homeostaze tijekom ekstremnih fizičkih napora kao što je let.
Specifične prilagodbe: * Vodozemci: Dvostruka ovisnost o difuziji (preko vlažne kože i pluća). * Ribe: Mehanorecepcija bočnom prugom u tekućem mediju. * Ptice: Aerodinamičnost uz pneumatične (šuplje) kosti. * Sisavci: Mišićna regulacija negativnog tlaka pomoću dijafragme (ošita).
Razmnožavanje i Utjecaj Okoliša
Tipovi jaja i ograničenja: * Jaja bez ljuske: Zahtijevaju vodu ili vlažni medij (nužnost vlage za razvoj embrija). * Jaja s kožnatom ljuskom: Karakteristična za gmazove, omogućuju neovisnost o vodenom mediju. * Jaja s vapnenastom ljuskom: Pružaju zaštitu u suhim uvjetima (ptice). * Razvoj u maternici (živorođeni): Najviši stupanj zaštite i prehrane potomstva (sisavci).
Načini disanja i okoliš: * Difuzija kroz vlažnu kožu: Ovisnost o vlažnim i sjenovitim staništima. * Škržno disanje (u gustom vodenom mediju): Ograničenost na vodeni okoliš. * Plućna ventilacija dijafragmom: Visoka učinkovitost disanja. * Dvostruko protjecanje zraka kroz fiksna pluća: Karakteristično za ptice, omogućuje iznimno visoku potrošnju kisika.