Faze embrionalnog razvoja

OPLOĐENJE I BLASTULACIJA

Spajanjem muške i ženske polne ćelije nastaje ZIGOT

Haploidna ćelina u tom trenutku postaje diploidna i određuje se genteički pol djeteta

U zigotu nastaje biosinteza proteina i potrošnja kiseonika raste; zigot za početnu biosintezu proteina slijedi majčinska upustva

Embrionalnim razvojem upravljaju 2 vrste faktora: GENETIČKI I EPIGENTSKI

GENETIČKI: određuju vrstu, pol, građu i ostala svojstva ćelije

EPIGENETSKI: različiti faktori sredine, međusobno djelovanje ćelija, fizički, hemijski i hormonalni uticaji

Zajedno određuju sva dešavanja u embrionu: dioba ćelija, njihova migracija, izlučivanje međućelijskih materija, morfogenezu i porpadanje ćelija

Uzastopnim mitotičkim diobama nastaje višećelijski embrion od 2 pa do nekoliko hiljada blastomera

broj uzastopnih dioba zapisan je u jajnoj ćeliji i karakterističan je za svaku vrstu

Učestalost dioba opada nakon milionskog broja blastomera

Tokom brazdanja ćelije ulaze u interfazu(rast), posle svake diobe blastomere su manje

Tokom dioba veličina jedra svake blastomere ostaje skoro ista, a veličina čitave blastule je veličine zigota

BRAZDANJE

Od količine i rasporeda žeumanceta u jajnoj ćeliji zavisi vrsta brazdanja i dalji način razvića embriona

Žumance: gusto, koči brazdanje, usporava diobu citoplazme

Izolecitna jaja su tokom evolucie izgubile vitelus( žumance)

Brazdanje je u početu ravnomjerno, sve blastomere su jednake; kasnije neravnomjernim brazdanjem nastaju blasrtomere nejednakih veličina

Osnovne faze embrionalnog razića su zajedničak za sve višećelijske organizme

96 sati nakon oplodnje formira se morula koja oblikom podsjeća na dud; njen stadijum jako kratak

Dalje brazdanje: povlačenje ćelija iz unutrašnjeg dijela tijela ka periferiji

II faza: morula=>blastula

Ravnomjernim brazdanjem blastomere se raspoređuju ravnomjerno u sloju(blastodermu) koji okružuje centralnu duplju blastocel, koji je ispunjen tečnošću koju izlučuju blastomere

Kod sisara blastula=blastocist koju čini sloj ćelija na površini-trofoblast, blastocel i unutrašnja masa ćelija povezana sa trofoblastom na jednom kraju

Embrion sisara se formira od unutrašnje mase ćelija; od trofoblasta tokom gastrulacije nastaje omotač embriona

GASTRULACIJA

Kada embrion dostigne određeni broj ćelija, blastomere se pokreću i formiraju klicine listove

Gastrula se kod različitih oragnizama dobija različitom kobinaciojm pokreta(uvlačenjem blastomera u unutrašnjosti, premeštanjem ćelija, raslojavanjem ćelija, …)

Blastomere se pokreću pomoću aktinskih filamenata citoskeleta, prateći određeni hemijski signal

Gastrulacijom počinje odvajanje potencijalno različitih ćelija

Gastrula je potkovičastog oblika; duplja=gastrocel/arheteron

Otvor preko koje komunicira sa spoljašnjom sredinom=blastoporus

I faza: završena formiranjem primarnih klicinih listova

II faza:Iz primarnih kliinih=>3.klicin=mezoderm

Proces gastrulacije predstavlja više procesa: dioba ćelija, njihovo udruživanje, formiranje klicinih listova, diferencijacija svakog lista u odrđena tkiva i organe

ORGANOGENEZA

Posle gastrulacije=> specijalizacija ćelija

Diferencijacija se odvija u širim regionima(polj budućih organa)

U ektodermu se izdvaja epidermis i dio koji daje nervnu ploču tj. nervnu cijev

zatim se izdvaja očno,ušno ili nosno zadebljanje epidermisa, a nakon polje ekstremiteta

Endoderm prvo obtazuje pracrijevo, pa začeci orgsns za disanje, jetre, pankreasa

Mezodermalne ćelije obrazuju mjehure u kojima se diferenciraju ćelije kože, skeleta i mišića

Ostali organi nastaju savijanjem, povezivsnjem i/ili razdvajanjem slojeva ćelija koju naliježu jedan na drugi

Morfogeneza-programirana promjena veličine, oblika i proporcija embriona

Organogeneza- realizuje se osnovni plan građe i osnove organa(prethodnici konačnih organa kojima slijedi oblikovanje, smještaj, rast i funkcionalno sazrijevanje); uključuje i njihovo dalje dijeljenje, promjene oblika, diferenciranje, povezivanje sa susjednim ćelijama i smrt

Sve ćelije nastaju od zigota koji je totipotentan( od nje može da nastane bilo koja ćelija)

Svaka nova dioba smanjuje potentnost ćelije; na kraju nastaje stem ćelija(iz nje se razvija samo jenda vrsta ćelija)

Diferencirana ćelija ima nove karakteristike

Od zavisnosti od stepena diferenciracija: totipotentne; pluripotentne(ne sve, ali veliki broj ćelija); multipotentne(samo blisko povezane ćelije); unipotentne(samo jedna vrsta ćelija)

Diferencijacija ćelija započinje sintezom specifičnih proteina, a njihova sinteza počinje veoma rano

Neke od tih ćelija luče svoje proteine u krv(hormoni); u spoljašnju sredinu(enzimi varenja koje luči egzokrini pankreas); u međućelijski prostor(vezivne ćelije)

Diferenciranu ćeliju čini specifičnom tip proteina koji luči i uloga koju ima u organizmu

Embrion već od 2 blastomere sintetiše neke sopstvene enzime

Postoji veoma precizan mehanizam kontrole aktivnosti gena, koji se na određenom mjestu i u određeno vrijeme uključuju i isključuju