druga prezentacija

POTRAŽNJA je nabavna spremnost kupaca pri različitim

cijenama nekog dobra na određenom tržištu u određenom

razdoblju

• ZAKON POTRAŽNJE: kada cijena raste, potraživana količina

pada i obratno, a uzroci tome su:

o Učinak supstitucije: skuplje dobro se supstituira sličnim

jeftinijim dobrima (npr. teletina svinjetinom)

o Učinak dohotka: kada dobro poskupi, smanjuje se realni

(raspoloživi) dohodak pa novca ima manje ne samo za

skuplje, već i za sva ostala dobra (npr. benzin poskupi, mi ga

kupimo malo manje, ali ipak moramo na posao pa idemo

manje u kino)

Krivulja potražnje i kretanje po njoj • Potražnja (engl. Demand, d) se crta u

koordinatnom sustavu gdje su na osima cijena

(p) i potraživana količina (q) promatranog dobra. • Promjenom jedne od ovih varijabli

potrošač se kreće po krivulji potražnje.

Kada se mijenjaju ostali

faktori (ukusi, dohodak,

cijene drugih dobara,

itd., tj. ono što se ne

nalazi na osima) tada se

pomiče cijela potražnja.

Iznimke od zakona potražnje su (odnosi se na individualne

potražnje):

I. Snobovski (Veblenov) učinak: padom cijene luksuznih

dobara više pojedinaca može kupiti to dobro (npr.

Porsche) pa dio kupaca odluči ne uzimati to dobro i kupi

neko drugo (npr. Bentley)

II. Giffenov paradoks: Poskupljenje osnovnih živežnih

namirnica kod ekstermnog siromaštva uzrokuje porast

potraživane količine zbog straha od daljnjeg rasta cijena i

gladi

III. Špekulacija: poskupljenjem dionica raste potražnja za

njima jer se špekulira da će cijena i dalje rasti, i obratno

• U sva tri slučaja individualna potražnja je RASTUĆA

• Tržišna potražnja je vodoravni zbroj individualnih i uvijek je OPADAJUĆA

Čimbenici utjecaja na potražnju

1. Cijene vezanih dobara

2. Dohodak potrošača

3. Ukusi i preferencije

4. Veličina tržišta

5. Ostali utjecaji

Ako su dobra NEOVISNA onda promjena cijene

jednoga dobra ne mijenja potražnju za drugim. • Ako su dobra OVISNA onda promjena cijene

jednoga dobra mijenja potražnju za drugim. • Ovisna dobra mogu biti :

1. KOMPLEMENTI (porast cijene komplementa

smanjuje potražnju promatranog dobra)

2. SUPSTITUTI (porast cijene supstituta povećava

potražnju promatranog dobra)

DOHODAK je također faktor utjecaja na

potražnju. • Ako je dobro INFERIORNO porast dohotka

smanjuje potražnju za dobrom. • Ako je dobro NORMALNO porast dohotka

povećava potražnju za dobrom.

PONUDA je prodajna spremnost prodavača pri različitim

cijenama nekog dobra na određenom tržištu u određenom

razdoblju

• ZAKON PONUDE: kada cijena raste, ponuđena količina raste i

obratno.

• Pomicanje po krivulji ponude: kada

se mijenja varijabla na osima grafa

(cijena ili količina) • Pomicanje krivulje ponude: kada se

mijenjaju ostale varijable (cijene

inputa, tehnologija, itd.) • Iznimke: unatrag povijena ponuda

rada i opadajuća ponuda

poljoprivrednih proizvoda u

nerazvijenim gospodarstvima

Činitelji utjecaja na ponudu

1. Cijene faktora – njihovim porastom ponuda

pada (pomiče se u lijevo)

2. Tehnologija – njezin napredak uzrokuje porast

ponude

3. Cijene komplemenata i suptituta (npr. porast

cijene pšenice uzrokuje pad ponude kukuruza)

4. Državna politika (npr. porezna politika, carinska

ograničenja, subvencije)

5. Posebni utjecaji (npr. klimatski uvjeti, pop

kultura, očekivanja)

Ravnoteža na tržištu se formira izjednačenjem ponude i

potražnje

• Ravnotežu čine ravnotežna cijena i ravnotežna količina. • Viškovi se trebaju rasprodati pa cijena pada

• Manjkovi uzrokuju nestašicu pa raste cijena

• Na ravnotežu se može utjecati porezima,

carinama, kvotama i subvencijama te

postavljanjem minimalne, maksimalne ili

točno određene cijene. • U tim slučajevima smanjuje se ukupno

blagostanje i vrši se preraspodjela probitaka

između proizvođača i potrošača. • Taj gubitak se naziva mrtvi teret (Dead weight

loss), odnosno gubitak blagostanja.

Elastičnost je relativna veličina utjecaja promjene

jedne varijable na drugu i izražava se u postotku. • Elastičnost i nagib nisu isto: nagib duž linearne

potražnje je isti, ali je njezina cjenovna elastičnost

drugačija jer je elastičnost relativna, a ne

apsolutna veličina. • Npr. ako benzin poskupi s 3 na 4 kn to je

poskupljenje za 33%, a ako poskupi s 8 na 9 kuna

to je poskupljenje od 12,5%. Iako je u oba slučaja

poskupljenje isto u apsolutnom iznosu (1 kn),

potrošačima je bilo šokantnije poskupljenje

benzina s 3 na 4 kune (kraj devedesetih)