Naselja

naselja:

• čovjekova obitavališta

• razlikuju se po funkciji, morfološkoj strukturi i veličini

naselja s obzirom na veličinu:

• mogu biti vrlo malena, sa smo jednom nastambom

• razlikujemo - osamljene naseobnice, zaseoce, sela, gradiće, gradove i velegradove

• u gradovima su najčešće kuuće i zgrade, a na selu se može naći i koliba, šator idt.

naselja se dijele na:

• seoska - naselja s manjim brojem stanovnika koja se bave primarnim sektorima, a socijalni prostor im nije kontinuirano organiziran

• gradska - naselja s većim brojem stanovnika koja se bave najviše sekundarnim i tercijarnim sektorima

• mješovita

podjela naselja prema trajnosti:

• stalna - njihov nastanak je bio uvjetovan ratarskom proizvodnjom ili stajskim uzgojem stoke

• privremena - bila su zastupljena u prošlosti, a danas su vrlo rijetka, bila su rezultat nomadskog stočarstva

• periodična (sezonska) - naselja naseljena u samo jednom dijelu godine (Alpe, katuni i pastirski stanovi)

selo - manja ljudska naseobina u kojoj se stanovništvo bavi pretežno primarnim djelatnostima, a najviše poljoprivredom

• najčešće se definira kao stanovništvo sa manje od 2000 stanovnika

• ruralna geografija - grana koja se bavi proučavanjem ruralnog prostora

• funkicja sela je uglavnom dvojaka - stambena i radna

• prema broju stanovnika mogu biti - sitna, mala, srednja i velika

• prema broju domova se dijele na - osamljena gospodarstva, zaseoci i sela

morfološke vrste sela:

• osamljena gospodarstva - češća uz područja s nepovoljnim prirodnim uvjetima, tipična za planinska područja

• raštrkana sela - kuće su nepravilno razmještene na većim udaljenostima, koje ovise o iskorištavanju tla

• okupljena sela - kuće su bliže jedna drugoj, često zbijene, a raspored im može biti pravilan i nepravilan i često su izgrađene oko crkve ili neke veće građevine

izdužena naselja - naselja koja su nastala uz prometnice (česta su u Slavoniji)

okupljena naselja, posebice ona zbijena, svojstvena su za krajeve stare naseljenosti

zemljišna razdioba:

• osamljeni posjed - usamljena zemljišna poljoprivredna čestica

• okupljeni posjed - poljoprivredno gospodarstvo okupljeno u jednom kompleksu

• raštrkani posjed - zajedničko seosko zemljište usitnjeno na manje zemljišne čestice

izgled sela se dijeli na:

• izgled seoskog krajolika (pejzaža)

• krajolik otvorenog polja

• krajolik zatvorenog polja

urbanizacija seoskih naselja - industrija se iz gradskih središta seli na periferiju te se u obližnjim selima grade nova industrijska postrojenja

deuralizacija i deagrarizacija - seosko stanovništvo napušta primarne djelatnosti i napušta primarne djelatnosti i zamjenjuje ih djelatnostima ostalih gospodarskih sektora

depopulacija i selinizacija - mlađe stanovništvo se seli u potrazi za boljim životnim uvjetima

grad - stalno, relativno veliko naselje u kojem većina stanovništva živi oko industrije, trgovine i servisnih djelatnosti

• proučava ga grana - urbana geografija

• najnaseljeniji - Tokio

socijalna sastavnica - odnosi se na broj, obilježja, dinamiku i razmještaj gradskog stanovništva

veličina stanovništva - najčešći kriterij u određivanju statusa grada

• često se kao dodatan kriterij koristi kompaktnost naselje

gradski način života - određuje se udjelom zaposlenih u nekim poljoprivrednim djelatnostima ili udjelom stanovnika zaposlenih u matičnome gradu

u Hrvatskoj naselja s više od 35000 stanovnika spadaju u kategoriju velikih gradova

funkcionalna sastavnica - vezana je uz način kako se koristi gradsko zemljište

• određuje se dominantnom djelatnošću stanovništva, a urbani prostor se može koristiti za:

  • poslovne djelatnosti - proizvodno-radna funkcija

  • stanovanje i rekreaciju - stambena funkcija

  • za gradnju prometnica - prometna funkcija

  • za izgradnju objekata važnih za društvo - uslužna, obrazovna ili upravno-administrativna funkcija

polifunkcionalnost - odlikuje suvremene gradove

gradovi s više funkcija imaju veći stupanj centraliteta i gravitira im veće okolno područje

nodalitet - određuje razvijenost čvorišne uloge grada

metropola (Križevci) - gradovi čija je funkcionalnost izrazita na državnoj, regionalnoj, koninentalnoj ili globalnoj razini

globalni gradovi - metropole svjetskog značenja (Križevci)

satelitski gradovi - preuzimaju dio gradskih funkcija, a njihovo stanovništvo dnevno migrira zbog posla ili škole

aglomeracija - grad koji sa svojom okolicom tvori funkcionalnu cjelinu

središnje poslovne zone - sjedišta multinacionalnih kompanija, velikih banka itd.

morfološka sastavnica - vezana je uz izgled, odnosno oblik naselja

slamovi - gradovi nerazvijenih država trećeg svijeta

urbanizacija - razvoj gradova

stupanj urbanizacije - određuje se udjelom gradskog stanovništva u ukupnom stanonvištvu nekog područja

znanstvenici razlikuju kulturno-genetske tipove gradova:

• europski:

  • srednjoueropski

  • zapadnoeuropski

• angloamerički

• australsko-novozelandski

• latinskoamerički

• orijentalni

• afrički

• industrijski

• gradovi jugoistočne Azije

• Kineski

• Japanski

sesilna naseljenost - stalna naseljenost

Jerihon - najstariji grad

prva jezgra urbanoh razvoja stvara se u donjoj Mezopotamiji oko 3500 g. pr. Kr.

Ur - glavni grad Sumerskog Carstva - 2300. g. pr. Kr.

kanal za navodnjavanje - tipičan u Mezopotamskim gradovima

zigurati - stepenasti hramovi

zeleni plodni polumjesec - područje koje od Eufrata i Tigrisa vodi do Jordana

gradovi su se u pretpovijesnom razdoblju razvijali planski

antički gradovi:

• razvoj se premješta na Sredozemlje - Grčku i Rim

• Knoso - prvo važno središte - 2 tis. pr. Kr.

• polisi - neovisni gradovi-države - 1 tis. pr. Kr.

  • agora - središnji gradski trg - upravna i trgovačka funkcija

  • akropola - područje hramova

  • hora - zemljišna parcela

• Aleksandrija - najvažnije središte helenističkog razdoblja

• Vis i Stari Grad na Hvaru - prvi Hrvatski gradovi - 4. st. pr. Kr.

• u Rimskom Carstvu:

  • castrum - utvrđen vojni logor

  • cardo i decumanus - ulice koje se sijeku pod pravim kutem

  • forum - glavni gradski trg

  • najbitniji je grad Rim

  • največi Rimski grad u Hrvatskoj bio je Salona (Solin)

u ranosrednjovjekovnom razdoblju:

• razvija se novo kršćansko društvo zasnovano na feudalnim odnosima

• burgovi (npr. Innsbruck, Veliki Tabor) - malobrojne jezgre urbanog razvoja

• samostani (npr. Opatija)

• biskupska središta

• podgrađa - nastaju oko burgova i crkvenih središta

• istaknuti dijelovi u prostornoj strukturi su utvrda i katedrala

• dva najveća europska grada - Cordoba i Carigrad (Konstantinopolis)

Islamski (orijentalni grad):

• karakteristike - uske ulice, mali trgovi

• nastaje u srednjem vijeku

• središnji dio - džamija, čaršija (trgovine), medresa

• Medina (Maroko), Mostar (BiH)

Barokni i Renesansni gradovi:

• razvijeni u 16. st.

• kao glavni objekt se razvija kraljevska palača

• okruženi su fortifikacijskim sustavima

• ulice su široke i trgovi su pravilni

• Palmanova, Karlovac

gradovi Novog svijeta:

• planska izgradnja gradova pod kolonijalnim vlastima - najčešće u Latinskoj Americi

• Ciudad de Mexico (aztečki Tenochtitlan), Cuzco (Peru)

• prvi grad u Angloamerici - St. Augustine

Afrički gradovi:

• Cape Town, Nairobi, Lagos

• brzi urbani razvoj, značajni trgovački i industrijski centri

Azijski gradovi:

• nastali tijekom različitih dinastija

• administrativni centri, razvijeni trgovački putevi

• Peking, Xi”an

Suvremeni gradovi:

• Tokio - najveća urbana aglomeracija

• primjeri brzog urbanog širenja - Šangaj, Mumbai

London - u 18. st. postaje vodeći europski grad

• uz Peking postaje prvi milijunski grad na Zemlji

aglomeracija (gradska regija) - neprekinuto gradsko područje koje čine matični grad i njegova urbanizirana okolica

• na svijetu ih ima 220 s više od 2 milijuna stanovnika

konurbacije - područja dvaju ili više povezanih gradova s kontinuirano izgrađenim urbanim sadržajima - Flamanski dijamant (Belgija), Randstad Holland (Nizozemska), Ruhr (Njemačka)

metropolitanizacije - razdvajanja radne i stambene funkcije pri čemu se stambena funkcija premješta u gradsku funkciju

metropolitanska područja ili urbane regije čine više gradova okupljenih oko najvećeg i najvažnijeg grada

• najveća europska metropolitanska područja - Moskva, Istanbul, London, Pariz, Rhein-Rhur

• najveće metropolitansko područje na Zemlji - Tokio

  • slijede ga Jakarta, Delhi i Seoul

metropolis - karakterizira veću raširenost i manju gustoću naseljenosti te sve istaknutiji funkcionalni zoning

središnja poslovna zona (CBD) - njezina je funkcija radna, uslužna, upravna, a broj zaposlenih je veći od broja stanovnika

satelitski gradovi - novograđeni planski gradovi na rubu gradskog područja

suburbanizacija - proces preobrazbe gradske okolice i premještaj urbanih sadržaja na područje oko središnjeg grada

megalopolis ili megagrad (20. st.) - neprekidno izgrađena urbana područja koja obuhvaćaju više velikih gradova

• najveći - Sjeveroistočni megapolis (BosWash) - između Bostona i Washingtona

• megalopolis Velikih jezera - granica između SAD-a i Kanade

• Taiheiyo Belt - u Japanu i tri megalopolisa u Kini

• Plava banana - najveći Europski megalopolis

globalni gradovi - financijska i gospodarska središta - London, New York, Tokio

u Hrvatskoj:

• 6756 naselja

• najbrojnija mala naselja su u brodsko-posavskoj županiji, u središtu Istre te na otocima

• najveći udio srednjih i velikih naselja ima istočni dio zemlje

• u 4 najveća Hrvatska grada živi 25 % stanovništva

• najrubanizirano područje je Sjeverno primorje, a najslabije Gorska Hrvatska

• osnovne funckije gradskih naselja - izvodno-radna, uslužna, stambena i upravna

nodalna regija - grad s područjem koje mu gravitira

administrativni grad - grad i okolica

formalni grad - kompaktno sagrađen prostor s cjeloukupnim urbanim sadržajem

urbani sistemi - skup povezanih gradova različite veličine i razvijenosti

• monocentrični - Hrvatska, Francuska

• duocentrični - Španjolska, Brazil

• policentrični - Njemačka, SAD

središnje funkcije - usluge kojima se koriste svi stanovnici, a također i iz okolnih naselja

većina djelatnosti pripada tercijarnom i kvartarnom sektoru - opskrba promet, obrazovanje i uprava

sve se više razvija radna funckija

Zagrebu gravitira cijelo područje RH

pet stupnjeva naselja:

• makroregionalno

  • jača

  • slabija

• regionalno

• subregionalno

• područno

• lokalno

glavni grad - najviši stupanj centraliteta

u RH su 4 urbane makroregije - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek

regionalna središta u RH - Slavnoski Brod, Varaždin, Čakovec, Karlovac, Pula, Zadar…

regionalna središta (Split, Rijeka i Osijek) - gradovi nižeg stupnja centraliteta

pravilo reda veličine gradova - broj stanovnika najvećeg grada dijelimo s rednim brojem grada u nizu

zakon primarnog grada - glavni grad je najvažniji

indeks urbane primarnosti - omjer broja stanovnika prvog i sljedećeg grada u nizu