Interferencija, ogib, polarizacija svjetlosti
konstruktivna interferencija - amplituda rezultantnog vala veća je od valova koji ju čine; svijetle pruge
destruktivna interferencija - tamne pruge
nekoherentni/koherentni izvor svjetlosti - valovi koji interferiraju moraju biti koherentni (razlika hoda mora bit konstantna)
interferentne pruge - izmjena tamnih i svijetlih pruga
Youngov pokus
s = λa/d
sinα = kλ/d
interferencija svijetlosti na tankim slojevima
n = c/v = λ/λ’
n - indeks loma
Δ - optička razlika hoda
δ - optička razlika hoda u sredtvi indeksa loma n
n > n’
δ = 2nd - λ/2
konstruktivna interferencija
kλ = 2nd - λ/2 ; k = 1,2,3…
destruktivna interferencija
(k-1/2)λ = 2nd - λ/2 ; k = 1,2,3…
n < n’
δ = 2nd
konstruktivna interferencija
kλ = 2nd ; k = 1,2,3…
destruktivna interferencija
(k-1/2)λ = 2nd ; k = 1,2,3…
OGIB SVJETLOSTI
pojava zakretanja svjetlosti iza prepreke, ta prepreka može biti nit ili pukotina
uvjeti ogiba:
prepreka mora biti ≈λ
ako je širina pukotine veća od λ → ogib zanemarujemo
što više smanjujemo širinu pukotine → ogib je izraženiji
ogib se pojavljuje kod svih vrsta valova
svjetle i tamne pruge koje vidimo na zastoru posjledica su interferencije svjetlosti koja se ogiba na pukotinu
S0 - središnja svijetla pruga
vidi se us smjeru upadne svjetlosti i nju daju zrake svjetlosti koje se ne ogibaju
za nastanak minimuma: dsinα = kλ
za nastanak maksimuma: dsinα = (2k -1)λ/2
intenzitet svjetlosti se smanjuje što idemo dalje od S0

OPTIČKA REŠETKA
optička rešetka - pukotina s više zareza
ima ih nekoliko tisuća po cm
udaljenost između dvije pukotine: d = l/N
l - duljina rešetke
N - broj zareza
maksimumi: dsinα = kλ
najveći broj maksimuma: sinα = 1 → k(max) = d/λ
ako je izvor bijela svetlost → 0. maksimum je bijele boje, a ostali su boje spektra; ljubičasta - crvena
kut ogiba manji je za manje valne duljine
manji za ljub. svjetlost, a veći za crvenu
POLARIZACIJA SVJETLOSTI
valnu prirodu svjetlosti dokazuju:
interferencija
ogib
polarizacija
polarizacija - pojava koja pokazuje da je svjetlost transverzalni val
postupak kojim od nepolarizirane svjetlosti dobijemo linearno polariziranu svjetlost
svjetlost mogu polarizirati:
neki kristali i polaroidi
nepolarizirana svjetlot → polarizator → linearno polarizirana svjetlost → analizator

svjetlost se može polarizirati refleksijom na prozirnoj površini (npr. staklu)
upadna svjetlost je nepolarizirana, kada upadne na površinu stakla dio se reflektira, a dio lomi

reflektirana zraka je potpuno polarizirana
lomljena zraka je djelomično polarizirana
pri čemu su njihove ravnine polarizacije okomite
reflektirana zraka bit će linearno polarizirana pod uvjetom da je kut između reflektirane i lomljene zrake 90°
n2/n1 = sinα/sinβ
= sinα/sin(90°-α)
= sinα/cosα
= tgα
Brewsterov zakon
tgα = n2/n1
vrijedi u svim slučajevima (n1>n2, n1<n2)

