7. Modernizacija i demografski rast

Urbanizacija i oblikovanje gradova

  • Ključni pokretač modernog doba: seljenje stanovništva u urbane cjeline, širenje gradskih granica i promjena strukture stanovništva.
  • Središte gradskog života postaje znanost i tehnologija
    • muzeji, izložbe, kazališta služe kao simboli napretka i građanske kulture.
  • Oblikovanje prostora
    • plansko širenje i uređenje: parkovi, robne kuće kao novi hramovi potrošačkog društva, reprezentativne avenije.
    • izgradnja komunalnih mreža: kanalizacija, vodovod, ulična rasvjeta, elektrifikacija.
    • razvoj gradskog prijevoza (konjske i električne tramvajske linije) omogućuje bržu cirkulaciju ljudi i dobara.
  • Građanstvo (buržoazija) čini manjinski, ali utjecajan sloj: 5−15%5-15\% ukupnog stanovništva; nameće urbanom prostoru ideje komfora, higijene i reprezentativnosti.
  • Koncept "Život u gradu kao vid modernizacije" naglašava grad kao laboratorij novih društvenih, tehnoloških i kulturnih obrazaca.

Primjeri moderniziranih gradskih prostora

  • Pariška robna kuća Bon Marché: prva velelepna "katedrala potrošnje" (simbol globalnog porasta kupovne moći i masovne potrošnje).
  • Kastner & Öhler – interijer robne kuće; lanac posjedovao podružnice i u Zagrebu → transfer potrošačke kulture iz Srednje Europe u Hrvatsku.
  • Staro dvorsko kazalište u Beču: kazališna arhitektura kao spoj umjetnosti, tehnologije (plinsko → električno osvjetljenje) i reprezentacije monarhije.

Hrvatski gradovi i "Zelena potkova"

  • Četiri najveća grada krajem XIX. st.: Zagreb, Varaždin, Osijek, Zemun.

  • Poseban skok: Pula (glavna ratna luka Austro-Ugarske) – ubrzani priljev vojske, inženjera, radnika.

  • Zagrebačka Zelena potkova

    • niz trgova s parkovima koji s tri strane obuhvaća Donji grad; projekt Milan Lenuci, druga pol. XIX. st.
    • kombinacija vrtnih nasada i pejzažnih parkova, uokvirena palačama, školama, muzejima.
    • služi kao otvoreni učbenik arhitekture historicizma i secesije te kao urbani "plućni organ" grada.

  • Trgovi (u smjeru obilaska):

    1. Trg Nikole Šubića Zrinskog
    2. Trg Josipa Jurja Strossmayera
    3. Trg kralja Tomislava
    4. Trg dr. Ante Starčevića
    5. Botanički vrt
    6. Trg Marka Marulića
    7. Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića
    8. Trg maršala Tita

Svakodnevica u modernom gradu

  • Nagli porast kavana: mjesta intelektualnih rasprava, čitanja novina, političkih i umjetničkih mreža.
  • Sport kao društveni ventil i identitetski marker
    • popularizacija nogometa: lige, kupovi, navijačko rivalstvo (npr. Manchester United vs. Manchester City; Liverpool vs. Everton).
    • Hrvatska kronologija:
      • 1903.1903. Prvi nogometni i športski klub Zagreb (danas NK Zagreb)
      • Akademski športski klub (studentske inicijative)
      • 1911.1911. osnivanje HNK Hajduk Split
      • Hrvatski sokol 1874.1874. – gimnastičko-patriotska organizacija.
Franjo Bučar – "otac hrvatskoga sporta"
  • Uveo i popularizirao gimnastiku, skijanje, hokej, odbojku … donio prvu nogometnu loptu iz Švedske.
  • Modernizirao školsku nastavu tjelesnog odgoja; organizirao prvi tečaj za učitelje tjelovježbe.
  • Pokrenuo brojne grane: nogomet, tenis,